Čelnici članica EU na posebnom summit u Bruxellesu do kasno u noć će pokušati postići dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, koji uključuje i i embargo na uvoz ruske nafte. No do dogovora će biti teško doći, iako je od prijedloga Europske komisije prošlo skoro mjesec dana.
Iako je nekoliko država imalo neke "specifične zahtjeve", na kraju je Mađarska bila glavna prepreka usvajanju ovog paketa sankcija. Zbog njih je plan razvodnjen kako bi prijedlog u embargo na uvoz nafte bio prihvatljiv za sve.
To znači da se odustalo od kompletnog embarga na uvoz ruske nafte i traže se opcije prema kojima bi se zabrana, barem na početku, odnosila na uvoz nafte morskim putem, što je više od dvije trećine, a nafta bi i dalje mogla biti dostavljena kopnenim naftovodima. Time bi se izašlo u susret zemljama koje nemaju izlaz na more.
Prema jednoj verziji nacrta zaključaka koji se trebaju usvojiti na summitu, Europsko vijeće se slaže o šestom paketu sankcija prema kojem bi se zabranio uvoz sirove nafte i naftnih prerađevina iz Rusije prema zemljama članicama, s izuzetkom sirove nafte koja se dostavlja naftovodom.
I o ovoj opciji nije bilo lako postići konsenzus. Ona nije do kraja zadovoljila mađarske zahtjeve, a s druge strane otvara i pitanje jednakosti na tržištu. Zbog toga su neke države insistirale da izuzeća ili prijelazna razdoblja budu ograničena i traju što kraće. Ako lideri ne uspiju dogovoriti sankcije, pokušat će poslati poruke da je "postignut politički dogovor o sankcijama", a tijela EU bi nakon toga tu političku odluku trebali pretvoriti u formalnu. Uoči summita predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da "nema velika očekivanja da će se dogovor postići u sljedećih 48 sati, ali nakon toga je moguće".
Njemački Kancelar Olaf Scholz je pak bio veći optimist. On je rekao da "sve što čuje navodi na to da će se postići konsenzus", ali nije spominjao vremenske rokove. No mađarski premijer Viktor Orban je uoči početka summita optužio Europsku komisiju da je "neodgovornim ponašanjem dovela cijelu EU u teškoj situaciji". Optužio je Komisiju da je dala prijedlog prije savjetovanja s državama članicama. Orban je ipak ostavio nadu da može pristati na dogovor, ako dobije jamstva.
Ideju da se dozvoli dostava naftovodom je nazvao "dobrom idejom", ali samo uz jamstva da će se moći nabavljati i drugim putem ukoliko bi došlo do incidenta i obustave dostave nafte. Na stolu summita, osim sankcija, bila je i suradnja u suočavanju s posljedicama rata, sprječavanju gladi u svijetu, ublažavanju rasta cijena i nastavku vojne pomoći Ukrajini.
Hrvatska u raspravama traži rješenje i za sigurnost nabave vakuumskog ulja, što je potrebno za proizvodnju dizela. Ali tu se izbjegava korištenje izraza "izuzeće". Hrvatska zapravo traži mogućnost da, ako se taj proizvod ne bi mogao nabaviti drugdje na tržištu u određenom trenutku, zatraži dozvolu da ga nabavi i dalje iz Rusije.
Čak i u slučaju da ne bude govora lidera na ovom summitu ostaje mogućnost da se još tijekom ovog tjedna dogovor postigne na nižim razinama. To je rekao i hrvatski Premijer Andrej Plenković.
- Šesti paket sankcija neće se usvajati na razini Europskog vijeća, nego će ići na niže razine usvajanja, na veleposlaničke i ministarske razine - rekao je on i potvrdio potporu Hrvatske za šesti paket sankcija i postupno napuštanje korištenja fosilnih energenata koji dolaze iz Rusije. Plenković je rekao da Hrvatska može doprinijeti da se i za Mađarsku pronađe alternativni pravac za dostavu nafte iz drugih izvora.
- JANAF, koji iz Omišlja prevozi naftu prema kontinentu, pa i prema Mađarskoj, u cijelosti je sposoban donijeti ogromne količine nafte koje su dovoljne za Mađarsku - rekao je.
Plenković je rekao da Hrvatska može pomoći i pri izvozu ukrajinskih žitarica.
- Mi možemo pomoći jako puno. Mi smo već komunicirali prema EK da smo spremni s našim lukama i skladištima dati važan doprinos - rekao je.
Premijer Plenković je govorio i o povećanju kapaciteta za LNG i Hrvatskoj.
- Najbolja opcija je dodatna investicija u postojeći LNG terminal, koji bi znatno povećao kapacitete. Bio bi najbrži, najučinkovitiji i za nas i za puno zemalja u našem okruženju. To je realno i moguće i najvjerojatnije ćemo ići u tom pravcu. To smo raspravili i blizu smo investicijskih odluka. Možemo napraviti golem iskorak, Hrvatska u ovim okolnostima može biti pravi energetski "hub" za srednju Europu - rekao je Plenković.
