Reakcija na članak Jutarnjeg: ‘Rinat Ahmetov ne pliva u novcu, izgubio je dvije trećine svog bogatstva‘

Povodom članka pod naslovom "Rinat Ahmetov kupio najskuplji stan u povijesti" objavljenog 22. travnja 2026. portalu Jutarnji.hr, tvrtka DTEK objavljuje sljedeću reakciju:

Povodom teksta objavljenog na portalu Jutarnji list o poslovanju gospodina Rinat Ahmetov i kompanije DTEK, dostavljamo sljedeću reakciju radi točnog informiranja javnosti:

NEKRETNINA U MONAKU

Zbog pojašnjenja ukupnog konteksta želimo naglasiti da smo u nekretninu La Renzo investirali na primarnom tržištu 2021. godine, u potpunosti u skladu sa zakonima Monaka, a prije početka agresije na Ukrajinu. Međunarodni investicijski portfelj SCM-a već više od deset godina uključuje samostalan premium portfelj nekretnina, što je u više navrata javno istaknuto. Taj je portfelj razvijen kao dio šire strategije usmjerene na diversifikaciju investicijskih rizika. Među njegovim je projektima i La Renzo.

BOGATSTVO GOSPODINA RINATA AHMETOVA

Suprotno navodima u članku da Rinat Ahmetov ‘pliva u novcu’, gospodin Ahmetov od početka ruske invazije na Ukrajinu izgubio je dvije trećine svog bogatstva, uključujući imovinu u čeličnoj, energetskoj i poljoprivrednoj industriji. Rusija je uništila oko 70 tvrtki u vlasništvu Rinata Ahmetova.

Tvrdnje o izvlačenju profita zanemaruju činjenicu da su od veljače 2022. Godine tvrtke SCM-a, System Capital Managementa, krovne tvrtke u vlasništvu gospodina Ahmetova, sveukupno uložile oko 4 milijarde dolara (više od 150,5 milijardi UAH prema ponderiranom prosječnom tečaju) u obnovu infrastrukture koju su uništili Rusi, izgradnju novih objekata i modernizaciju proizvodnje.

Tvrdnje o tzv. ‘ratnom profiterstvu’ su neutemeljene jer je DTEK od 2022. uložio 1,77 milijardi eura u mrežu, termoenergetiku i plinsku proizvodnju (uključujući 834 milijuna eura samo za obnovu termoenergetike i podršku rudarenju ugljena nakon napada). Od ukupne vrijednosti tih ulaganja, DTEK i gospodin Ahmetov financirali su daleko više od četiri petine. Uz to, DTEK je dodatno uložio 630 milijuna eura u potpuno novu decentraliziranu energetsku infrastrukturu radi povećanja energetske sigurnosti sustava, poput vjetroelektrana, solarnih projekata i baterijskih sustava za pohranu energije.

Svi DTEK-ovi objekti, uključujući transformatore mreže, termoelektrane i plinska proizvodna postrojenja, od 2022. godine su pod stalnim napadima, što je rezultiralo s više od 17.000 incidenata. Netočno je navesti da je bilo 180 napada na termoelektrane, kada je izvršeno više od 220 napada https://dtek.com/en/live-news/. Rusija opetovano gađa istu infrastrukturu, često pet ili šest puta zaredom, što znači da postoji stalna potreba za dodatnim ulaganjima.

Iskreno smo zahvalni svima koji podržavaju ne samo energetski sektor, već i Ukrajinu u cjelini. Posebno zahvaljujemo našim kolegama koji rade pod napadima kako bi obnovili opskrbu električnom energijom, kao i radnicima drugih energetskih kompanija te snagama protuzračne obrane koje štite naše nebo. Zahvaljujući njihovim naporima, zaposlenici DTEK-a obnovili su opskrbu električnom energijom u domovima korisnika više od 43 milijuna puta od početka 2022.

DTEK je najveći privatni investitor u Ukrajini od početka potpune invazije i čini 22% (2,4 milijarde eura) svih ulaganja 150 najvećih kompanija od 2022. godine.

Tvrdnje da se obnova financira isključivo sredstvima europskih poreznih obveznika je netočna i dovodi u zabludu. Najveći dio ulaganja DTEK-a u obnovu energetskog sustava dolazi izravno iz vlastitih sredstava DTEK-a i njegovog vlasnika, gospodina Ahmetova. Dodatno, kao najveći porezni obveznik u Ukrajini (41 milijarda UAH ili 878 milijuna eura; podaci za 2025. bit će dostupni za nekoliko dana), DTEK je posvećen javnim ulaganjima u nove kapacitete koji jačaju energetsku sigurnost Ukrajine. https://biz.nv.ua/economics/krupneyshie-nalogoplatelshchiki-philip-morris-dtek-bat-novosti-ukrainy-50505362.html

Pod izvanrednim stanjem, u većini slučajeva kada Rusija namjerno uništava energetske i naftno-plinske objekte (i unatoč tome što energetske tvrtke rade na granici svojih fizičkih i financijskih kapaciteta), kompanije moraju popravljati i obnavljati opremu vlastitim sredstvima. Povremeno to činimo u partnerstvu s međunarodnim organizacijama koje prepoznaju važnost energetskog sustava Ukrajine za otpornost zemlje. Međutim, ta pomoć dolazi u obliku opreme, a ne novca za razliku od javnih poduzeća koja obično primaju novčana sredstva. Naime, samo petina ukrajinskog energetskog sustava je u privatnom vlasništvu. Privatne kompanije dobivaju tek mali dio strane pomoći u odnosu na državne tvrtke stoga sami financiramo obnovu. Državna sredstva ili sredstva međunarodnih donatora ne dodjeljuju se za obnovu objekata koji nisu u državnom vlasništvu stoga je netočno prikazivati ovu pomoć kao financiranje kompanije. Pomoć privatnim kompanijama pruža se isključivo u obliku opreme. Tijekom više od četiri godine ruske agresije, energetski sektor Ukrajine pretrpio je gubitke od 24,8 milijardi dolara.

DTEK je zaprimio manje od 500 transformatora različitih veličina i oko 60 generatora od početka agresije na Ukrajinu.

Valja pojasniti da Hrvatska posjeduje opremu koju više ne koristi ili ne treba, a koja je omogućila najbrži mogući način obnove energetske infrastrukture u Ukrajini jer smo prebrodili duge rokove isporuke nove opreme za vrijeme najveće hladnoće. Hrvatska je jedna od rijetkih koja posjeduje opremu kompatibilnu s ukrajinskom, a koju više ne koristi ili ne treba. Izuzetno smo zahvalni hrvatskoj vladi na doprinosu u obliku opreme koja više nije potrebna u Hrvatskoj, ali je ključna za oporavak našeg energetskog sustava. Ta odluka naglašava solidarnost između naših zemalja i velikodušnost hrvatskog naroda.

Suprotno tvrdnjama u članku, nije točno da DTEK ostvaruje stabilne i regulirane prihode štoviše, cijena koju možemo naplatiti krajnjim korisnicima je ograničena.

Ukrajinsko energetsko tržište funkcionira u skladu sa standardima EU-a. Regulaciju tržišta provodi neovisni energetski regulator (NEURC), koji kontinuirano nadzire sve sudionike na tržištu. DTEK-ovi proizvodni kapaciteti ne djeluju u reguliranom segmentu tržišta; taj segment funkcionira isključivo prema tržišnim pravilima jednakima onima na europskim energetskim tržištima. Kada je riječ o distribucijskim kompanijama, tarife koje se naplaćuju građanima i drugim krajnjim korisnicima određuje neovisni regulator. Sve kompanije u sektoru imaju odgovarajuće licence i podliježu redovitim regulatornim inspekcijama kako bi se osigurala usklađenost s važećim zakonodavstvom.

Tvrdnja u vezi s izborima u potpunosti je nepovezana s energetskim tržištem, budući da ni predsjednik ni Vrhovna rada nemaju utjecaj na neovisnog regulatora. Sukladno tome, takve tvrdnje su netočne i dovode u zabludu.

Ukrajina primjenjuje REMIT pravila nadzora tržišta koja su u potpunosti usklađena s onima na europskim energetskim tržištima. Uz to, reformu tržišta u Ukrajini pregledalo je i potvrdilo više međunarodnih organizacija, uključujući Energetsku zajednicu.