'U zemlji za koju su u EU rekli da je poligon za ruske dezinformacije i gdje su masovna cijepljenja bila obavezna u doba Hladnog rata, povjerenje u znanost je na jako niskom nivou', piše Guardian o skepticizmu cijepljenja u Srbiji.
Srbija je među državama kontinentalne Europe koja vodi u postotku cijepljenja populacije protiv Covida-19. Od siječnja je Srbija bila ispred većine država svijeta i isporučivala više od 31 doze na 100 ljudi prema statistici Our World in Data (stranice prema kojoj je Hrvatska pri dnu u Europi). Srbija cijepi gotovo dvostruko više od Njemačke (13 doza na 100 ljudi) i Kanade (10,8 na 100 ljudi). No početni trijumf cjepiva osvijestio je činjenicu da je sumnja u cjepivo, posebice u nekim ruralnim dijelovima zemlje, i dalje visoka što prisiljava srbijanske vlasti da se suoče s pitanjem koje bi moglo čekati druge na Balkanu i u istočnoj Europi, gdje ankete pokazuju da veliki broj ljudi sumnja u cjepivo.
Jednom kada ponuda nadmaši potražnju, kako uvjeriti skeptične zajednice da se cijepe, pita se novinar britanskog dnevnog lista Michael Safi u suradnji s beogradskim istraživačkim novinarom Milivojem Pantovićem.
U Novom Pazaru, najvećem gradu u Sandžaku, ruralnom području i središtu bošnjačke manjine u zemlji, primijenjeno je manje od osam cjepiva na 100 ljudi, unatoč tome što su u ponudi najmanje četiri različita cjepiva. "Mislim da je prerano reći da je cjepivo sigurno. Širom svijeta postoji puno primjera nuspojava, a postavlja se i pitanje koje je cjepivo najučinkovitije. U mom kraju ljudi se boje", rekao je Semin Martinović (20) na ulicama Tutina, grada u Sandžaku.
Guardian piše da su dezinformacije vezane uz cjepivo brojne u zemlji koju je Europski parlament nazvao lansirnom točkom za ruske kampanje lažnih vijesti. Istovremeno prevladava nepovjerenje u zdravstveni sustav koji je pod komunističkim režimom masovno cijepljenje učinio obveznim. Cjepiva za dječje bolesti su još uvijek zakonski obvezna, ali ih mnogi izbjegavaju.
Na društvenim mrežama ima puno polovičnih istina ili otvorenih laži o cjepivima, rekao je Ervin Ćorović, liječnik i voditelj zdravstvenog centra u Novom Pazaru za britanski medij. 'Morali smo se godinama boriti s ljudima koji nisu željeli cijepiti djecu. S tim smo postigli dobre rezultate, ali onda je nastupila pandemija te su glasovi protiv cjepiva ponovno postali glasni'.
Novi Pazar i okolna regija među najteže su pogođenima u Srbiji, gdje je službeno zabilježeno oko 4.900 smrtnih slučajeva, ali smatra se da je stvarna brojka veća. Izvanredna situacija proglašena je prošlog srpnja kada su bolnice premašile svoj kapacitet. 'Bili su pretrpani, nedostajalo im je opreme', rekao je Ćorović.
Broj zaraza od Covida-19 u zemlji je ponovno visok. Regionalni dužnosnici utrkuju se kako bi izbjegli još jednu krizu, reklamiraju cjepivo u lokalnim medijima, šalju mobilne timove u sela u ruralnim područjima i olakšavaju birokratske zahtjeve za primanjem cjepiva.
Godine prepucavanja strateškog utjecaja u Srbiji između Kine, Rusije i zapadne Europe pretvorile su se u bogatstvo cjepiva od različitih proizvođača, piše Guardian.
'U ponudi imamo više doza cjepiva od ljudi koji su se prijavili za cijepljenje", rekla je premijerka Ana Brnabić medijima prošlog tjedna. Predsjednik Aleksandar Vučić je obilje cjepiva okarakterizirao kao osobni trijumf.
'Preklinjem vas, nazovite da se cijepite. Imamo cjepiva i imat ćemo ga još više, molim vas k'o Boga, uzmite ga'.
Milan Krstić, izvanredni profesor političkih znanosti u Beogradu je izjavio da je u zemlji gdje javnost polarizirana između europejaca ili onih koji favoriziraju Rusiju, velika ponuda cjepiva pomogla prevladati sumnje.
'Bilo da ljudi više vole istočne sile, poput Kine ili Rusije, ili zapadne poput EU ili SAD-a, to utječe na njihov odabir cjepiva', rekao je.
Vučić je rekao će se cijepiti Sinopharmom iz 'inata', kao odgovor na regulatore EU-a koji tek trebaju odobriti kinesko cjepivo za hitnu upotrebu.
'Režimu je bilo važno pokazati da Srbija ima više cjepiva od drugih zemalja, ali istodobno smo zanemarili presudni dio: educiranje ljudi o cjepivu', rekao je epidemiolog Zoran Radovanović.
'Edukacija o cjepivu prije masovnog cijepljenja slična je topništvu tijekom rata. Neprijateljsku liniju započinjete probijanjem topništva. U ovom slučaju to bi bilo obrazovanje. Ali to u Srbiji nije bio slučaj'.
Članku Guardiana dodajemo nedavno istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) objavljeno u beogradskom tjedniku Vreme koje dokazuje da je program cijepljenja visoko ovisan o politici. Otprilike jedna trećina stanovnika se svakako želi cijepiti (32,4%), trećina kaže da će razmisliti i pričekati (37,8%), a preostali odbijaju cijepljenje (27,1%).