Parlamentarni izbori koji se u nedjelju održavaju u Mađarskoj, za stranku premijera Viktora Orbana, mogli bi biti obilježeni napetošću i neizvjesnošću. Predviđa se da će marginalizirana romska etnička manjina dati presudan glas, ključan za ostanak stranke Fidesz na vlasti.
Unazad posljednjih 16 godina, Orbanova vlada dodijelila je poslove romskim biračima, neke u zamjenu za političku lojalnost. Mnogi upozoravaju da se radi o dvosjeklom maču, piše The New York Times, jer stručnjaci tvrde da su istovremeno reformirali mađarski obrazovni sustav na način kojim su "zarobili" Rome u nižoj klasi.
Neslaganje oko toga štete li ili pomažu Orbanove politike vezane za obrazovanje i zapošljavanje tinja već dugo.
- Postoji mnogo razloga zašto nećemo glasati za Orbana. Mnogi ljudi u našoj zajednici suočavaju se s toliko izazova da to nije samo neuspjeh obrazovnog sustava, ali uglavnom je to ono što tome doprinosi - rekla je Bettina Pocsai, stručnjakinja za obrazovanje u Budimpešti koja je Romkinja i radi s Romima.
Etnički Romi čine oko osam posto mađarskog stanovništva.
- S obzirom na to da niz anketa pokazuje da Orbanova stranka zaostaje na izborima, ovo nije najbolje vrijeme za riskiranje glasova - rekao je Gabor Gyori, politički analitičar istraživačke organizacije Policy Solutions u Budimpešti.
Promjena zakona
Od preuzimanja dužnosti 2010. godine, Orban je nametnuo niz nacionalnih obrazovnih inicijativa koje su potencijalno imale nesrazmjeran utjecaj na romske učenike, uglavnom ih ograničavajući na osrednje ili nekvalitetne škole koje ih potom vode prema slabo plaćenim poslovima.
Mađarska želi kristijanizirati obrazovni sustav, raspela i katekizmi preplavili škole
Orbanova vlada centralizirala je kontrolu nad javnim osnovnim i srednjim školama, preuzimajući odluke o tome kako se djeca obrazuju. Preusmjerili su javno financiranje na crkvene škole koje pohađa relativno malo Roma i snizili obveznu dob pohađanja škole s 18 na 16 godina, što je dovelo do značajnog pada broja 17-godišnjih Roma koji nastavljaju školovanje.
Istovremeno, vladini programi osigurali su niskokvalificirana radna mjesta siromašnom stanovništvu, od kojih su mnogi Romi, kako bi zamijenili dio socijalne pomoći.
Klaudia Kiraly bila je jedina romska učenica u svom razredu javne srednje škole u Kalocsi, gradu južno od Budimpešte, nakon što je 2013. godine odbila prijedloge nastavnika da se prebaci u strukovnu školu i postane medicinska sestra.
Rekla je da su Romi koji su ostali u javnim školama često gurani prema strukovnim fakultetima umjesto na sveučilišta.
- Rekla sam im da imam druge planove - objasnila je 26-godišnja Kiraly, koja je sada odvjetnica na pripravničkom stažu.
Spadanje maske?
Dugogodišnja rasprava kulminirala je u siječnju, kad je Orbanov ministar prometa, Janos Lazar, govoreći na javnom forumu, upotrijebio pogrdan izraz za Rome kako bi izjavio da “netko mora čistiti toalete u InterCity vlakovima”.
Iako se kasnije ispričao, reakcija javnosti bila je burna. Politički analitičar Gyori tvrdi da izjava ministra prometa odražava kako su političari općenito “ignorirali probleme romske zajednice, čime su učinkovito učvrstili segregaciju u dijelovima Mađarske”. Tvrdi i da se radilo o primjeru “spadanja maske” vladajućih.
Tisza, politička stranka koju predvodi oporbeni političar Peter Magyar, priopćila je da su Orbanove politike “dodatno produbile socijalnu isključenost” Roma, dijelom i kroz prednosti za vjerske škole. Orbanovi saveznici odbacuju kritike, navodeći da je u pitanju predizborni trik i predviđaju da će ga romski birači i dalje podržavati.
- Mislim da Romi općenito priznaju rad koji vlada obavlja - rekao je Attila Sztojka, Orbanov državni tajnik za socijalne mogućnosti i odnose s Romima, koji je također pripadnik romske zajednice.
U mjesecima nakon omalovažavajućeg komentara svog ministra, premijer je usmjerio Fideszovu predizbornu kampanju na ilegalne migracije i podršku Europske unije Ukrajini, predstavljajući ih kao prijetnje mađarskom suverenitetu. Stručnjaci tvrde da bi to moglo odjeknuti kod romskih birača.
Attila Csik, romski taksist čija djeca idu u vrtić u Budimpešti s neromskim učenicima, rekao je da poznaje mnoge ljude koji bi se “zauzeli za Fidesz”.
- Vjerovat će propagandi o ratu, o migracijama - dodao je.
Egzodus učitelja
Centralizirana kontrola javnog obrazovanja i preusmjeravanje novca doveli su do egzodusa kvalificiranih učitelja i privilegiranih učenika u crkvene škole, navodi se u izvješću koje je u studenom 2025. godine objavio zamjenik povjerenika za zaštitu temeljnih prava građana. Izvješće je u međuvremenu uklonjeno s web-stranice ureda.
Snižavanje obvezne dobi za pohađanje škole na 16 godina bilo je dio napora Orbanove vlade da opskrbi gospodarstvo radnom snagom, navodi se u studiji Janosа Kolla i Anne Sebok, istraživača s Ekonomskog instituta KRTK u Budimpešti iz 2023. godine.
Zaključili su da je broj 17-godišnje romske djece koja su pohađala školu 2016. godine pao za 21 posto u odnosu na 2011. godinu, prije promjene zakona. S druge strane, broj 17-godišnjaka koji nisu dio romske zajednice, ali također nisu nastavili školovanje, pao je za 5,9 posto.
Dodaju kako se time povećava vjerojatnost da će romska djeca biti zarobljena u ciklusima nisko plaćenog rada.
Uspostavljanje standarda
Sztojka, dužnosnik vlade, branio je vladine obrazovne politike, objašnjavajući da je centralizirana kontrola uspostavljena kako bi se stvorio dosljedan nacionalni standard za škole u zemlji.
Dodaje da učitelji zarađuju iste plaće u crkvenim i javnim školama te da su onima koji rade s velikim populacijama ekonomski ugroženih učenika, što uglavnom uključuje Rome, ponuđene povišice od 20 posto.
- Svaka škola u kojoj Romi ili druge ugrožene skupine nisu pravedno zastupljene među učenicima, riskira gubitak 10 posto državnog financiranja. Stalno pratimo situaciju - rekao je Sztojka.
Ističe da snižavanje obvezne školske dobi nije imalo negativan učinak na stopu obrazovanja Roma, ukazujući na studiju Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2025. godine, koja pokazuje da više Roma pohađa predškolsko obrazovanje i završava srednju školu nego prije deset godina.
Ove stope i dalje znatno zaostaju za postotcima ostalih učenika u Mađarskoj. Studija je također pokazala da više Roma pohađa škole koje su bile potpuno ili uglavnom segregirane nego 2016. godine, piše The New York Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....