U nastavku donosimo:
- pozadinu ulaganja Ronalda Laudera na Grenlandu i poveznice s američkom politikom
- kronologiju prijedloga o „kupnji Grenlanda“ te uloge Johna Boltona i drugih aktera
- kontakte i sastanke na relaciji Lauder – Putin te zašto su izazvali sumnje
- provjerene informacije o tvrtki Greenland Development Partners i ciljanim sektorima
- dokumentirane epizode s lažnim dopisima i njihove političke odjeke u Washingtonu
- iskustva i stavove sudionika: izjave Fione Hill te navode novinara iz uglednih medija
- Lauderove veze s renomiranim hrvatskim umjetnikom Davorom Vrankićem
Američki milijarder Ronald Lauder pokrenuo je niz investicija na Grenlandu, objavio je danski dnevni list Politiken, a prenosi Corriere della Sera. Ovaj 81-godišnji nasljednik kozmetičkog carstva bliski je suradnik Donalda Trumpa i njegov kolega sa studija na poslovnoj školi Wharton.
Istraga danskog lista ukazuje na obrazac djelovanja Bijele kuće u kojemu se geopolitički potezi, poput onih u Venezueli ili na Grenlandu, podudaraju s privatnim ulaganjima Trumpovih prijatelja i donatora. Uz diplomatske napetosti i financijske interese, u pozadini se navode i sumnje u pokušaje Kremlja da utječe na odluke američkog predsjednika.
Lauder ima dugu povijest doniranja konzervativnim kandidatima, a posljednjih je godina za potporu Trumpu izdvojio najmanje milijun dolara. Prema navodima Johna Boltona, savjetnika za nacionalnu sigurnost u Trumpovu prvom mandatu, upravo je Lauder predsjedniku predložio ideju o kupnji Grenlanda.
Bolton, koji je u međuvremenu prekinuo suradnju s Trumpom, potvrdio je za medijsku kuću The Free Press da je Lauder prvi iznio tu zamisao. "Čuo sam to od njega, a kasnije sam doznao da je prijedlog stigao od Laudera. Trump mi je o tome prvi put govorio 2019. godine", izjavio je Bolton.
Navedeni podaci potvrđuju navode novinara Petera Bakera (The New York Times) i Susan Glasser (The New Yorker) iz njihove knjige The Divider objavljene 2021. godine. Autori navode da je Trumpu upravo „vrlo bogat prijatelj“, koji se identificira kao Lauder, predložio preuzimanje otoka.
Ipak, ostaje nejasno pod čijim je utjecajem Lauder razvio tu ideju. Činjenica da se Lauder, u svojstvu predsjednika Svjetskog židovskog kongresa, dva puta sastao s Vladimirom Putinom u Kremlju – 2016. i u ožujku 2019. godine – potaknula je sumnje da je ruski čelnik utjecao na milijardera kako bi usmjerio Trumpovu pozornost na Grenland. Istodobno, Putinov izaslanik Kiril Dmitriev na društvenim mrežama učestalo ističe pritiske Bijele kuće oko preuzimanja otoka, objavio je talijanski list Corriere della Sera.
Ruski interes u ovom slučaju proizlazi iz procjene da bi američko teritorijalno prisvajanje na Arktiku moglo skrenuti pozornost Trumpove administracije s Ukrajine te legitimirati rusku agresiju na Kijev. Ipak, ne postoje izravni dokazi o intervenciji Kremlja kojom bi se Trump potaknuo na djelovanje protiv Danske.
Sumnje je dodatno potaknulo lažno pismo koje je u listopadu 2019. primio republikanski senator iz Arkansasa Tom Cotton. U dopisu s memorandumom grenlandske vlade i potpisom resornog ministra, senatoru je najavljeno raspisivanje „referenduma o neovisnosti od Danske“. Naknadno je utvrđeno da je pismo krivotvorina nepoznatih autora.
S druge strane, potvrđeno je postojanje investicijskog društva „Greenland Development Partners“. Tvrtka je registrirana u saveznoj državi Delaware, a uz Lauderov kapital iskazuje interes za sektore vodoopskrbe i energetike. Sličan model primijećen je i u slučaju Venezuele, ali uz jasno vidljive ruske interese.
Fiona Hill, bivša dužnosnica Vijeća za nacionalnu sigurnost, u svjedočenju pred Kongresom izjavila je da je Rusija 2019. godine Bijeloj kući predložila razmjenu utjecajnih sfera. Prema njezinim riječima, Moskva je nudila slobodne ruke SAD-u u Venezueli u zamjenu za isti status Rusije u Ukrajini. Iako su John Bolton i Hill tada odbili ponudu, poslovni interesi Trumpovih suradnika ostali su prisutni.
Investitor Paul Singer, koji je donirao pet milijuna dolara za posljednju predsjedničku kampanju, proteklih je mjeseci kupio tri američke rafinerije u Meksičkom zaljevu. Postrojenja su projektirana upravo za preradu teške nafte kakva se proizvodi u Venezueli. Američka je administracija u srijedu potvrdila da će omogućiti uvoz sirove nafte iz Caracasa u Sjedinjene Američke Države, objavio je talijanski list Corriere della Sera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....