NASA-in rover Perseverance (Ustrajnost) u četvrtak je oko 22 sata po našem vremenu uspješno sletio na Mars. Dosad najveća i najsofisticiranija robotska sonda u povijesti prešla je više od 470 milijuna kilometara i stigla ravno do svojeg cilja - kratera Jezero, nazvanog po općini u Bosni i Hercegovini.
Uzvici sreće i olakšanja glasno su odjekivali kontrolnom sobom misije Perseverance kada je automatska telemetrija poslala konačnu potvrdu da se cijeli, iznimno osjetljivi proces spuštanja na Crveni planet, odvio po planu i da je 3 milijarde dolara vrijedna misija svladala svoju prvu i najveću prepreku.
Kako se Mars trenutačno nalazi 11 svjetlosnih minuta daleko od Zemlje, sve su informacije stizale s 11 minuta zakašnjenja - kada je potvrda stigla, rover je već imao svih šest kotača na crvenom tlu kratera u kojem je nekad, vjeruju znanstvenici, bilo pravo jezero. Zbog spore razmjene podataka, rover je cijeli proces ulaska u atmosferu, spusta i slijetanja morao odraditi apsolutno samostalno. Kako bi uspio, stotinu je stvari moralo raditi točno kako treba. Za katastrofalan neuspjeh bila bi dovoljna samo jedna, pa i majušna greška.
Kako bi uspješno sletio, Perseverance je morao usporiti s otprilike 70.000 kilometara na sat na manje od kilometra na sat u manje od 11 minuta. Morao je pogoditi rijetku atmosferu Marsa pod u milisekundu preciznim kutem, kako se ne bi odbio od nje ili zabio u planet. Morao je izdržati temperature veće od 1300 stupnjeva Celzija bez kvara na sustavima, morao je otvoriti supersonični padobran u pravom trenutku, a potom ga na vrijeme odbaciti i aktivirati osam mlaznih motora na raketnoj dizalici, nazvanoj “nebeski kran”.
Nebeski kran potom se morao maknuti s puta padobranu i poklopcu letjelice, pronaći sigurno mjesto za slijetanje, i nježno spustiti Perseverance uz pomoć sajli s visine od 20 metara na površinu planeta. Potom je trebao eksplozivno odsjeći sve veze s kranom, koji je morao odletjeti daleko od rovera kako ne bi pao na njega i oštetio ga.
Slijetanje na Mars iznimno je teško. U proteklih pola stoljeća, tek deset je površinskih sondi ili rovera uspješno izvelo meko slijetanje, dok ih se sedam razbilo ili pokvarilo pri pokušaju slijetanja. Oba pokušaja Europske svemirske agencije završila su neslavno. Posljednji, sonda Schiaparelli, razbila se 2016. o površinu kada je došlo do kvara na jednom od njezinih senzora prilikom spuštanja kroz atmosferu. Sonda je načas povjerovala da je već na tlu i otpustila padobran dok je još uvijek bila više od 3 kilometra iznad površine.
Perseverance je tek peto robotsko vozilo koje je uspješno sletjelo na Mars - svih pet dosad poslala je NASA. Novi se rover na površini Crvenog planeta tako pridružio svojem mlađem bratu Curiosityju (Znatiželja), s kojim dijeli većinu dizajna šasije i sustava za slijetanje. Pogoni ga, isto kao i Curiosity, radiotermalni generator, koji toplinu radioaktivnog raspada plutonija-238 pretvara u izvor električne energije.
Ono po čemu se razlikuje je novi set znanstvenih instrumenata, za koje NASA vjeruje da će bolje moći tragati za životom u nekadašnjoj riječnoj delti koja je punila Jezero vodom - što je i njegov primarni cilj. Nešto teži od svojeg prethodnika, Perseverance sa sobom nosi i dvije nove tehnologije koje bi se, ako se pokažu uspješnima, mogle koristiti u budućim misijama na Marsu. Prva je sustav za proizvodnju kisika iz ugljikovog dioksida u atmosferi Marsa, a druga je ultralaki robotski helikopter - Ingenuity. Konačno, Perseverance na sebi nosi i mikrofone, prve na Marsu, koji će čovječanstvu poslati prve zvukove vjetra i oluja ikad zabilježene na nekom drugom svijetu.
Perseverance je treća misija koja je stigla do Crvenog planeta ovog mjeseca, nakon orbitera Ujedinjenih Arapskih Emirata nazvanog Amal, te Kineske višefunkcionalne letjelice Tianwen-1. Kineski Tianwen također sa sobom nosi robotski rover, znatno manji i jednostavniji od Persevereancea, kojeg će pokušati spustiti na površinu u svibnju ove godine.
Dok je NASA snimke svojeg slijetanja prenosila uživo iz kontrolnog centra u Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, Kineska svemirska agencija nije javno obznanila čak ni planirani datum slijetanja. Očekuje se da će informaciju o uspješnom slijetanju slavodobitno podijeliti sa svijetom kada do njega dođe, no ako će doživjeti istu sudbinu kao i europske sonde i landeri, snimke razbijene olupine svjetska će javnost vjerojatno vidjeti zahvaljujući nekoj od preostalih šest letjelica koje, uz Amal i Tianwen, sada kruže oko Marsa - tri američka satelita, dva europska i jedan Indijski.
Sve tri misije koje su pristigle ovaj mjesec lansirane su u srpnju prošle godine, kada se otvorio takozvani “prozor za lansiranje” - kratki vremenski period tokom kojeg su Zemlja i Mars tako poravnati da je letjelicama koje putuju na Mars potrebno najmanje goriva. Zajedno s njima, trebala je poletjeti i europsko-ruska misija ExoMars, zajedno sa svojim planetarnim roverom - treća sreća za ESA-u - no Europska svemirska agencija i Roscosmos odlučili su odgoditi lansiranje za sljedeći prozor, kako bi bili apsolutno sigurni da se neće ponoviti tragedija Schiaparellija.
ESA ipak, posredno, još uvijek na neki način sudjeluje u misiji Perserverance. NASA-in rover će, naime, posebno zanimljive uzorke tla i kamenja spremati u specijalne metalne epruvete - majušne spremnike koje će ostavljati za sobom dok putuje kroz krater Jezero.
NASA i ESA razvijaju plan za izradu čak četiri svemirskih letjelica koje bi te uzorke dopremili natrag na Zemlju u sljedećih deset godina. Čak tri letjelice morali bi pripremiti na vrijeme za lansirni prozor 2026. godine, kada bi ESA na Mars poslala rover za skupljanje uzoraka koje je ostavio Perseverance, kao i orbiter koji bi se mogao vratiti natrag u orbitu oko Zemlje, dok bi NASA u istom prozoru poslala letjelicu koja bi nakon slijetanja mogla i ponovno uzletjeti s Marsa i ući u njegovu orbitu.
ESA-in rover skupio bi uzorke i pohranio u NASA-inu raketu, koja bi potom poletjela u orbitu Marsa i predala ih ESA-inom orbiteru koji bi se zaputio natrag na Zemlju. Tamo bi ga dočekala četvrta letjelica, koja bi preuzela uzorke i sigurno ih spustila na Zemlju.