Ako su nekada hakeri i nestanci struje bili najveća prijetnja ukrajinskim računalnim centrima, sada su na meti same zgrade sa svojim poslužiteljima koji su od početka rujna sustavno cilj ruskih napada. Pogođena je već digitalna infrastruktura u glavnom gradu Kijevu i drugim dijelovima zemlje. Nakon napada privremeno nije bio dostupan signal pojedinih televizijskih kanala, kao ni internetsko emitiranje sadržaja. Probleme su prijavili i korisnici nekih kabelskih operatera, piše Deutsche Welle.
Računalni centar zgrada je u kojoj se obrađuju informacije i pripremaju za distribuciju korisnicima. U njemu se nalaze poslužitelji, sustavi za pohranu podataka i mrežna oprema koji omogućuju neprekidan rad internetskih usluga. Oni se već odavno ne koriste samo za internet, nego o njima ovise i internetski portali, ali i državni registri, internetsko bankarstvo, usluge u oblaku, telefonija i informatički sustavi tvrtki. Oštećenje takvog objekta zato ne pogađa samo privatne internetske veze nego i čitav niz svakodnevnih usluga. Upravo zato ti su centri strateški cilj i važna meta napada.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da je Rusija napala velike ukrajinske računalne centre kako bi prekinula protok informacija. Budući da ne ostvaruje svoje ciljeve na bojištu, „Rusija traži nove načine za destabilizaciju života u Ukrajini“, uvjeren je Sibiha.
Internet nije vodovod
Unatoč razmjerima napada na računalne centre, stručnjaci su suglasni da do potpunog prekida rada interneta zapravo niti ne može doći: "To područje u Ukrajini nikada nije bilo strogo regulirano i nisu bile potrebne licence vrijedne milijune. Ulazak na tržište bio je vrlo jeftin pa je tisuće poduzetnika nudile takve usluge. Riječ je o vrlo decentraliziranoj grani gospodarstva", rekao je za DW stručnjak za telekomunikacije Oleksandr Hluščenko.
Prema njegovim riječima, prosječni građanin Ukrajine može birati između više pružatelja usluga, a u nekim stambenim zgradama čak između njih desetak. Upravo je ta konkurencija dovela do toga da "Ukrajina vjerojatno ima jednu od najboljih internetskih usluga na svijetu". Istodobno upozorava da pojedini dijelovi mreža određenih operatera mogu ispasti iz sustava zbog fizičkih oštećenja te ostati nedostupni dok se ne poprave. Ali to će najprije izazvati samo sporiju uslugu jer su sami podaci razbacani diljem mreže u brojnim „zrcalima“ i jedva ih je uopće moguće uništiti raketom.
Na to upozorava i zastupnik Oleksandr Fedijenko iz parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne službe. "Hoće li internet u Ukrajini biti prekinut? Naravno da neće. Infrastruktura će se preustrojiti i uspostavit će se pričuvne lokacije", napisao je Fedijenko na Facebooku. Naglasio je da su ruski napadi besmisleni jer ukrajinski internetski operateri mogu vrlo brzo obnoviti sustave.
Kako zaštititi podatke i opremu?
Serhij Beskrestnov, savjetnik predsjednika za razvoj tehnoloških područja obrane, smatra da su ruski napadi na ukrajinske računalne centre prije svega dio informacijske kampanje. "Već su nas plašili da neće biti hrane ni goriva, a sada šire strah od nestanka interneta", napisao je Beskrestnov na Facebooku.
Oleksandr Hluščenko kaže da se poslužitelj može uništiti, ali da se podaci istodobno pohranjuju i osiguravaju u drugim računalnim centrima, uključujući one u inozemstvu. "Sustavi su tako i napravljeni da se mogu automatski prebaciti na drugi računalni centar", objašnjava stručnjak.
Telekomunikacijske tvrtke pritom pohranjuju sigurnosne kopije i u europskim poslužiteljima u “oblacima” kakve na primjer nude i Google i Amazon.
Oleksandr Olšanski, osnivač pružatelja internetskih usluga MiroHost i čelnik tvrtke Internet Invest, vodećeg ukrajinskog pružatelja IT i hosting usluga, priznaje kako je računalni centar njegove tvrtke praktično uništen. Ali posljedice za korisnike ipak su bile minimalne.
"Oko 95 posto korisnika nije pogođeno jer koriste kapacitete u Poljskoj i Češkoj. Ostalo mi je samo oko 150 korisnika od ukupno 20.000 do 25.000 koji iz nekog razloga nisu premjestili infrastrukturu, nisu je duplicirali i nisu je osigurali", rekao je Olšanski u razgovoru za RBC-Ukraine.
Bit će jedino nešto skuplje i sporije
Stručnjaci savjetuju računalnim centrima da dodatno povećaju decentralizaciju, nabave više opreme i rasporede je na različite lokacije. Također preporučuju zrcaljenje podataka na poslužiteljima u europskim računalnim centrima i uslugama u oblaku kako bi bili dodatno zaštićeni. Jedno od mogućih rješenja jest i premještanje opreme u podzemna skloništa. No takve mjere znače i dodatne troškove za korisnike.
"Navikli smo da imamo najbrži internet u Europi, najjeftiniji internet u Europi i najbolju tehničku podršku", sažima Oleksandr Fedijenko. Jedino to bi se sada moglo nešto promijeniti. I Serhij Beskrestnov očekuje rast cijena internetskih usluga kako bi operateri pokrili troškove popravaka. Ali obzirom na brojnu konkurenciju, niti to neće moći biti značajan iznos, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....