Zapad je dopustio Ukrajini da dalekometnim projektilima gađa duboko u ruski teritorij; naš odgovor će biti brutalan i smrtonosan - navodi režimski portal News.ru, a u razgovoru za portal Aleksej Čepa, zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za međunarodne odnose kaže da će ta odluka (njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je kazao da su se zapadni saveznici dogovorili da Ukrajini dopuste da njihovim projektilima gađa duboko unutar ruskog teritorija) "dovesti do eskalacije (!?) sukoba", opet izbjegavajući termin "rat", kao da je do sada Rusija ratovala u rukavicama i zanemarujući da je, od početka tzv. mirovnih pregovora, Rusija pojačala raketiranja ukrajinskih gradova, i to uglavnom civilnih ciljeva. Kijev, Harkiv, Odesa i Sumi su pod stalnim bjesomučnim raketnim napadima.
PROČITAJTE VIŠE Trump je konačno prelomio!
Rusi pojačavaju brutalne napade i raketiranja, toliko da je to čak primijetio i američki predsjednik Donald Trump, koji je kazao da je "Putin potpuno poludio" te razmatra mogućnost da ipak uvede nove sankcije protiv Rusije, iako se nedavno bio odbio priključiti EU u tome. Dmitrij Peskov pak, Putinov glasnogovornik, kaže da je "Rusija zahvalna Trumpu na naporima koje ulaže oko pregovora" te raketiranja opravdava riječima da "Putin mora donositi rješenja i odluke koji su neophodni za sigurnost Rusije". A član odbora za obranu ruske Dume Andrej Kolesnik prijeti i zemljama koje su odobrile korištenje svojih projektila: "Mi smo očekivali ovakvu odluku i bili smo spremni." Za portal News.ru je rekao: "Ruski odgovor može obuhvatiti i centre moći koji su donijeli ta rješenja." Pojašnjava da se radi "o zemljama koje opskrbljuju Ukrajinu dalekometnim projektima".
I jedan od vodećih kremaljskih analitičara Kiril Strelnikov za agenciju RIA Novosti navodi da će "za teror (misli se na uporabu dalekometnih projektila) Ukrajina platiti gubitkom novih teritorija". Strelnikov benevolentno ističe: "Još šest regija ćemo morati uzeti." Bilo da ih se anektira, bilo da budu "sanitarni koridor" prema Rusiji, kako je nedavno rekao jedan od najbližih suradnika Vladimira Putina Dmitrij Medvedev, poznat po svojim radikalnim i ratnohuškačkim izjavama. Strelnikov nabraja ta područja - Sumska (nedavno je o tome govorio i Putin prilikom posjeta Kursku), Harkivska, Dnjipra (bivši Dnjepropetrovsk), Mikolajivska, Černihivska i Odeska oblast (neki drugi režimski "analitičari" otvoreno govore da bi bez Kijeva "specijalna vojna operacija" bila uzaludna) pa ističe da "Rusija treba", piše u RIA Novostima, "još minimalno 590 tisuća četvornih kilometara Ukrajine". To znači da je plan (u što nismo ni sumnjali i o tome stalno govorimo) Ukrajinu ograničiti i reducirati na "ostatke ostataka" ili, kako se nedavno vrlo jasno izrazio Putinov prvi diplomat Sergej Lavrov, "ono što od Ukrajine ostane".
Dakle, prema tim izračunima Ukrajina bi se svela na nekih 16.600 četvornih kilometara, što je tek nešto više od Crne Gore. Ukrajina inače ima 606.628 četvornih km! U Kremlju valjda smatraju da su vrlo široke ruke. Podsjetimo da je Rusija već svojima, osim Krima, proglasila još i Herson, Luhansk, Donjeck i Zaporižju, te da je jedan od njezinih "pregovaračkih uvjeta" da se ukrajinska vojska povuče s područja tih regija koja Rusija nije okupirala.
- Ako Ukrajina želi dalje ratovati s Rusijom, neka, to je na njezinu štetu - kaže Andrej Kartapolov, član odbora Dume za obranu. Ruski vojni list Arsenal otečestva navodi da krilate rakete Storm Shadow/Scalp mogu doseći daljinu od 250 km, a rakete Neptun imaju doseg 400 km što, kako kažu, omogućuje da se gađa Tula, grad u kojem se nalazi najviše vojnih tvornica na europskom dijelu Rusije. Njemačke rakete Taurus dometa 500 km mogu dosegnuti i ciljeve u Moskvi, što je posebno razljutilo ruske političare i medije.
List navodi da će Rusija "češće" upotrebljavati svoje balističke rakete poput Orešnika te još "neke projektile", za koje kaže da im "zapadna proturaketna obrana" neće moći ništa. A zastupnik u Dumi Jurij Švitkin za News.ru kaže da bi i UN morao reagirati i "zabraniti Ukrajini uporabu dalekometnih projektila za gađanje ruskih teritorija". A da stvar bude zbilja licemjerna do kraja, ruski senator Grigorij Karasin kaže, a prenosi Interfax, da "ovakva odluka Zapada može zakomplicirati mirovne pregovore i normalizaciju odnosa oko ukrajinske krize", ali ništa ne govori o tome da - ponovimo - Rusija cijelo vrijeme rata koristi svoje dalekometne projektile, kao i sjevernokorejske balističke rakete, za gađenje ciljeva po Ukrajini.
Komentari
0