Armenija je zamolila predsjednika Francuske Emmanuela Macrona da vodi njezine mirovne pregovore s Azerbajdžanom, piše The Guardian. Znak je to da predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin gubi kontrolu nad svojim saveznicima.
Molba koju je Armenija uputila Macronu došla je nakon suštinski nebitnog sastanka članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) koji se u srijedu održao u Jerevanu u Armeniji.
O želji Armenije da se distancira od Rusije, svog negdašnjeg saveznika, svjedoči i činjenica da se armenski premijer Nikol Pašinjan tijekom protokolarnog fotografiranja doslovno udaljio od Putina koji mu je stajao s lijeve strane.
Armenski je premijer potom odbio potpisati deklaraciju koja je sastavljena na samitu, a obrušio se i na sam CSTO - ugovor o međusobnom branjenju koji su 1992. potpisale Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Armenija. Ugovor je današnji oblik poprimio 2002. godine, a sadržava članak analogan onome u Sjevernoatlantskom ugovoru koji kaže da se napad na jednu članicu CSTO tretira kao napad na sve.
Pašinjana je naljutilo to što CSTO nije stao u obranu Armenije kada ju je u rujnu napao Azerbajdžan.
Te se dvije zemlje već tridesetak godina spore i nerijetko oružano sukobljavaju oko Gorskog Karabaha, enklavi unutar Azerbajdžana u kojoj većinu stanovništva čine etnički Armenci.
Sukob u rujnu bio je smrtonosan za 207 armenskih i 80 azerbajdžanskih vojnika, a društvenim su mrežama nakon istog počele kolati fotografije navodnih žrtava ratnih zločina. Među njima našla se i fotografija nage armenske vojnikinje kojoj su odrezane noge, iskopane oči i odrezani prst stavljen u usta.
"Deprimirajuće je to što članstvo Armenije u CSTO-u nije spriječilo azerbajdžanske agresivne akcije", rekao je Pašinjan tijekom spomenutog samita u Jerevanu.
U petak se doznalo da je armenski premijer Francusku zamolio da se uključi u proces izgradnje čvršćeg mira između Azerbajdžana i njegova nacije.
Sastanak predstavnika tih dvaju nacija trebao bi se održati 7. prosinca u Bruxellesu.
Azerbajdžanski premijer Ilham Alijev rekao je da ne može prihvatiti da francuska igra ulogu u mirovnom procesu te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona optužio za gajenje antiazerbajdžanskih stavova.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da Moskva, koja je 2020. godine u Gorski Karabah poslala 5000 mirotvoraca, spremna pomoći dogovoriti daljnje mirovne sporazume.
Tom de Waal, stručnjak za odnose u istočnoj Europi i Kavkazu pri trustu mozgova Carnegie Europe, rekao je da je samit u Jerevanu pokazao da Rusija sve manje može utjecati na ponašanje svojih susjeda. Njezina meka moć slabi, a rat u Ukrajini pokazao kolika je zapravo njezina tvrda moć. "Rusija zbog nasljeđa Sovjetskog Saveza na svoje susjede još uvijek gleda kao na mlađe partnere koji su o njoj ovisni, međutim to su zapravo suverene zemlje. CSTO je trebao biti obrambena organizacija, a Armenija smatra da nije ispunio svoje obećanje", dodao je De Waal.
Emil Avdaliani, profesor na Europskom sveučilištu u Tbilisiju u Gruziji te direktor bliskoistočnih studija u trustu mozgova Geocase, rekao je da Armenija zbog slabosti Rusije traži nove međunarodne partnere. "Ovisnost o Rusiji može biti fatalna. Jerevan se zato želi pomiriti s Turskom i približiti Europskoj uniji, Iranu i Kini", rekao je Avdaliani. "Sve se to događa zato što se Moskva nije dovoljno trudila oko Armenije te zato što je rat u Ukrajini oslabio njezinu poziciju u južnom Kavkazu."
Armenci su tijekom samita CSTO-a prosvjedovali protiv Rusa te od njih tražili da napuste Ukrajinu. "Mijenja se armenska percepcija Rusije. Nepouzdan je saveznik. Armenske političke elite prije nisu bile naklonjene Rusima, no sada ih preziru. Prosvjedi su Pašinjanu pomogli da drugima pokaže da Armeniji trebaju garancije, a ne samo prazna obećanja. To ne znači da će Armenija izaći iz CSTO-a, ali znači da će Jerevan pokušati utjecati na negativnu dinamiku unutar grupe", dodao je Avdaliani.