Nove napetosti u ukrajinsko-ruskim odnosima nakon bliskog susreta ratnih brodova dviju zemalja oko Krima i Kerčkog tjesnaca.
Rusi su "priveli" tri ukrajinska broda, blokirali ulaz u Azovsko more kod mosta u Kerčkom tjesnacu, a u Kijevu, Odesi i Harkovu ukrajinski su prosvjednici napali ruska diplomatska predstavništva. Predsjednik Petro Porošenko optužuje Rusiju za agresiju, a iz Kremlja poručuju da Zapad smiri Ukrajinu koja provocira sukob s Rusijom. Kijev ovo smatra aktom "ratne agresije" te je uveo ratno stanje na području države, a Rusi to nazivaju "predizbornom histerijom" te su zatražili Vijeće sigurnosti UN-a zbog "agresivnih ukrajinskih poteza". Porošenko mobilizira rezervni sastav vojske, a stižu i prijedlozi da se prekinu diplomatski odnosi s Rusijom.
U Moskvi, pak, optužuju Ukrajinu za provokaciju s mogućim dalekosežnim i neželjenim posljedicama te igranjem vatrom kako bi Porošenko podigao svoj trenutačni katastrofalni rejting. Naime, Porošenko prije predsjedničkih izbora 2019. godine stoji jako loše, nema ni 10 posto podrške, a prema anketama trenutačno vodi Julija Timošenko.
Ruski pomorski kapetan zadužen za prolaz kroz Kerčki tjesnac, Mihail Nenašev, optužio je da se Ukrajina ponaša poput "somalskih gusara" te rekao da će Rusija pojačati tehnički nadzor i kontrolu ukrajinskih brodova u Kerčkom tjesnacu.
Ruski politolog Andrej Suzdaljcev smatra da će međunarodna zajednica opet optužiti Rusiju jer najveći broj država ne priznaje pripojenje Krima. Treba reći da je Rusija nedavno doživjela i veliki politički poraz u Ukrajini kada je Ukrajinska pravoslavna crkva dobila autokefalnost te je time ograničen rad Ruske pravoslavne crkve na ukrajinskom teritoriju.
Azovsko more, s dubinom od 4 do 13,5 metara najpliće na svijetu, stiješnjeno između Rusije i Ukrajine, već dugo vrije, a sad je i proključalo. Do njega se dolazi uskim (od 4 do 14 km) Kerčkim tjesnacem iz Crnog mora preko kojega su Rusi nedavno sagradili most kako bi spojili svoju obalu s poluotokom Krimom koji su oteli Ukrajini u ožujku 2014. godine. Došlo je i do pucnjave, a ranjena su tri (Ukrajinci kažu šest) ukrajinska mornara.
Rusi su podigli i svoje ratno zrakoplovstvo. Jedni druge optužuju za provokaciju i agresiju, ali deblji kraj mogli bi izvući Rusi - rubalj je ponovno počeo padati, a mogu se očekivati još žešće i rigoroznije sankcije Zapada prema Rusiji. Dvije su zemlje na korak do otvorenog sukoba, a obje strane iz toga žele izvući što više koristi te time zabašuriti mnoge vlastite unutarnje probleme.
No, što se dogodilo? Tri ratna broda ukrajinske ratne mornarice iz Odese su krenula prema Azovskome moru, uz obalu Krima, a nisu se najavili ruskim vlastima. Nakon što je Krim anektiran, Rusi i Ukrajinci malo drugačije mjere svoje teritorijalne vode. Naime, Rusi smatraju da je cijeli Kerčki tjesnac njihov te da su se njihove vode u Crnome i Azovskome moru nakon pripajanja Krima povećale. Ukrajinci, kako i danas tvrde, ne priznaju aneksiju Krima, a shodno tome ni promjene teritorijalnih voda. Ukrajinski ratni brodovi prošli su suviše blizu obala Krima te su Rusi reagirali i zatvorili prolaz kroz tjesnac (u međuvremenu su ga otvorili za trgovački i civilni promet). Do incidenta je došlo jer Ukrajinci žele dokazati kako mogu u svako doba sami prolaziti Kerčkim tjesnacem, a Rusi su, pak, morali pokazati svoje mišiće, odnosno da su oni sada vlasnici tog tjesnaca i da Ukrajinci ne mogu raditi što i kako žele.
U Azovskome moru već dugo traju napetosti. Propali su i nedavni pregovori dviju zemalja o ribarenju u Azovu. Ukrajinci su u ožujku "priveli" jedan ribarski ruski brod zbog izlova u njihovim teritorijalnim vodama i još ga ne vraćaju. Rusi su tijekom ljeta u Azovsko more uveli dvadesetak svojih ratnih brodova (kad se Ukrajinci bune, Rusi kažu - pa to je naše more i imamo pravo), a zbog njihove kontrole Kerčkog tjesnaca Ukrajinci se žale da Rusi usporavaju mnoge strane brodove koji su se uputili u najveću azovsku luku Mariupolj. Oko tog su se grada 2014. godine vodile velike borbe i bio je u planovima proruskih separatista iz Donjecka (luka administrativno i pripada u Donjecku oblast), ali to se izjalovilo pa pobunjenici nisu uspjeli ostvariti kopnenu vezu s Krimom, zbog čega je Mariupolj i bio važan.
Konstantin Kosačov, šef parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku, smatra da su Ukrajinci namjerno krenuli svojim brodovima u Azovsko more samo zato da ih Rusija zaustavi te kako bi je optužili za agresiju. U Moskvi smatraju kako iza svega stoji Zapad koji "gura Ukrajinu" na ovakve nerazumne postupke, a upravo je Azovsko more najdelikatnije i najpodobnije za takvu vrstu "provokacije".
Treba reći da oba predsjednika, i Vladimir Putin i Petro Porošenko, imaju problema na unutarnjem planu. Putin nikada u 18 godina na vlasti nije imao ovako nisku popularnost (čak 61 posto Rusa smatra da je on odgovoran za sve probleme koje ima Rusija), i to zbog mirovinske reforme, pa obojici nije na odmet da se malo zakuha kako bi se skrenula pažnja i raspoloženje stanovništva. U svakom slučaju, ovaj eksces obje će strane iskoristiti - Rusi kako bi dokazali da su oni gazde u Kerčkom tjesnacu i Azovskome moru te još jednom pokazali vlastitoj javnosti da je u Kijevu na vlasti, kako kažu, antiruska, ali i antiukrajinska hunta. Kijev će, pak, ovo iskoristiti kako bi pokazao da se ne miri s aneksijom Krima, da su mu SAD, NATO i EU saveznici te će poboljšati Porošenkov narušeni imidž, ali i da mogu "izboksati" još jedne stroge sankcije Zapada protiv Rusije