Ovaj zahtjev ruskih oligarha mogao bi razotkriti pravo stanje u Rusiji

Na mrežnoj stranici Банк России, Ruske središnje banke, u subotu se navodi: ciljana inflacija 4,0%, inflacija u lipnju 9,4%. Dan prije, u petak, Banka je obznanila smanjenje referentnih kamatnih stopa 200 baznih bodova, na 18 posto. Drugo je to smanjenje kamatnih stopa ove godine; prvo, nakon gotovo tri godine, bilo je lipnju kad su pale na 20 s 21 posto.

"Trenutni inflatorni pritisci, uključujući i one temeljne, smanjuju se brže nego što je predviđeno. Rast domaće potražnje usporava. Gospodarstvo se i dalje vraća uravnoteženom putu rasta", navodi Banka u priopćenju. U kojem daje relativno pozitivnu sliku privrednih očekivanja, gospodarski rast bi ove godine trebao biti od jedan do dva posto; 2024. iznosio je 4,1 posto. Banka nagodinu očekuje rast od 0,5 do 1,5 posto. Inflacija bi se ove godine trebala kretati od šest do sedam posto, a pad na ciljanih četiri posto očekuju iduće godine. Postoji ipak caveat, inflacija bi mogla ubrzati ako gospodarstvo ponovno krene putanjom "pregrijavanja" ili se pogoršaju uvjeti za vanjsku trgovinu.

Među rizicima koji bi mogli potaknuti rast cijena "dinamikom tečaja rublja" izdvojili su usporavanje svjetskog gospodarstva i pad cijena nafte. Ruski se izvoz nafte našao pod udarom nakon što je EU definirala gornju granicu cijene po kojoj može prodavati barel, 47,60 dolara.

Reuters je objavio u srijedu da su u ruskoj crnomorskoj luci Novorosijsk blokirali utovar nafte, a pod udarom je bio kazahstanski izvoz koji raste i prijeti preuzeti dio ruskog tržišnog udjela. Elvira Nabjuljina, guvernerka Банк России, potvrdila je da je došlo do promjene u projiciranim cijenama: " U usporedbi s travnjem snizili smo našu prognozu cijena ruske nafte na 55 dolara po barelu ove i sljedeće godine."

Kako nadomjestiti Europu

Dodatni je problem, piše Bloomberg, pad ruske proizvodnje plina u prvoj polovici godine jer veći izvoz u Kinu i povećana domaća potražnja nisu uspjeli namiriti izgubljeni transport u Europu preko Ukrajine. Tomu treba dodati da EU priprema do 2027. godine prestati kupovati ruska fosilna goriva. Prošle je godine Europa oko 19 posto potreba za plinom namirila iz Rusije preko Turskog toka i isporuka LNG-a, ove godine se predviđa 13 posto - prije ruske agresije na Ukrajinu udio je bio 45 posto.

Inflacija bi mogla i oslabiti ako visoki troškovi zaduživanja zakoče kreditiranje i domaću potražnju, stoji u priopćenju Ruske središnje banke. Guvernerka Nabjuljina najavljuje mogućnost novih snižavanja kamata, što je bio zahtjev oligarha i ostatka industrije pa se pretvorilo u politički pritisak Kremlja zbog straha od recesije. Ali guvernerka, koja je spasila rusku monetarnu politiku od 2014. naovamo, ne odustaje od čvrstih stavova: "Povratak na ciljanu vrijednost ne znači samo nekoliko mjeseci trenutačnog rasta cijena od gotovo 4 posto. To podrazumijeva stabilnu konsolidaciju inflacije na niskoj razini ne samo u stvarnim podacima nego i u percepciji pojedinaca i poduzeća." Opovrgnula je glasine o krizi banaka tvrdeći da su profitabilne i ne trebaju državnu pomoć.