Rusija je posljednjih tjedana promijenila način na koji izvodi raketne napade na Ukrajinu, piše Defence Blog. Umjesto da se, kao dosad, uvelike oslanja na strateške bombardere dugog dometa, sve češće koristi balističke i krstareće projektile lansirane iz kopnenih sustava.
Prema ukrajinskim izvorima, promjena se jasno vidi u napadima na liniji fronte, ali i u središnjim te sjevernim regijama zemlje. Tijekom većeg dijela rata ruski Tu-95 i Tu-160 i Tu-22M3 bombarderi služili su kao platforme za ispaljivanje krstarećih projektila koji su mogli pogoditi bilo koji dio Ukrajine.
No nakon što je ukrajinska sigurnosna služba u nizu dron-napada uništila nekoliko tih zrakoplova na njihovim aerodromima, Moskva je znatno smanjila broj misija dugog dometa i počela ‘čuvati‘ ono što joj je ostalo od te flote. Dužnosnici to opisuju kao pokušaj očuvanja ograničenog broja bombardera i smanjenja rizika od novih udara.
Ovo je najrealniji scenarij ukrajinskog rata za 2026.
Iskander preuzima primat
Ulogu strateške avijacije sve češće preuzima sustav Iskander. Prema ukrajinskim izvješćima, Rusija sada redovito koristi taj sustav, ponajprije za napade na područja istočno od Dnjipra te na dio središnjih regija. Njihov je domet kraći, pa ne mogu dosegnuti zapadnu Ukrajinu, što znači da, bez angažmana bombardera, Rusija ima ograničen prostor djelovanja.
Istodobno, u uporabi ostaju i drugi ruski sustavi - Kalibri, Kinžali te Shahed dronovi koji se i dalje lansiraju prema ciljevima u regijama koje Moskva smatra važnima. Ukrajinski dužnosnici navode da ti sustavi ostaju ključni alat za napade velikog dometa, neovisno o tome što je Rusija donekle prilagodila taktiku korištenja Iskandera.
Ukrajinska taktika uspjela
Promjena ruskih navika u napadima izravna je posljedica pritiska na flotu strateških bombardera. Ukrajinski napadi dronovima na aerodrome duboko u pozadini pokazali su da ni ta, donedavno nedodirljiva infrastruktura, nije sigurna. Zbog toga je Rusija bila primorana prilagoditi operacije, smanjiti izloženost bombardera i sve više se okretati projektilima koje može lansirati iz dubine vlastitog teritorija.
‘Putin je prokockao veliku priliku, sad je spreman iskoristiti i nuklearno oružje‘
Zbog toga danas najveću prijetnju za zapadne dijelove Ukrajine i dalje predstavljaju upravo ti bombarderi, samo ako se Rusija odluči ponovno ih intenzivnije slati u akciju. Takvih je operacija trenutačno manje jer ruska strana očito želi sačuvati preostale Tu-95MS, Tu-22M i Tu-160.
Sve u svemu, jasno se iščitava promjena ruskog obrasca. Umjesto masovnih lansiranja s bombardera, Moskva sve više poseže za balističkim i krstarećim projektilima s kopna, čime smanjuje rizik za svoje najvrjednije letjelice, a da pritom i dalje može izvoditi dubinske udare.
Za američke analitičare obrane ovaj trend pruža uvid u stanje ruske strateške avijacije, kao i u pritisak koji na nju vrše ukrajinske sposobnosti dubinskog djelovanja. Promjena ruskih navika u napadima istodobno utječe i na planiranje protuzračne i proturaketne obrane u NATO-u, budući da novi ruski obrasci djelovanja mijenjaju širu sigurnosnu sliku u istočnoj Europi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....