Od Kalinjingrada na zapadu do Vladivostoka na dalekom istoku, nešto se definitivno promijenilo. Visokofrekventni indeks gospodarske aktivnosti koji je izradila banka Goldman Sachs sugerira da je od kraja prošle godine godišnji gospodarski rast Rusije pao s oko 5 posto na razinu oko nule. Istovremeno, ruska razvojna banka VEB detektirala je slične trendove u svojoj procjeni mjesečnog rasta.
Visokofrekventna mjera poslovnog prometa koju je izradila Sberbank, najveća ruska kreditna institucija, također pokazuje pad. Iako je nešto opreznija u procjenama, i sama vlada priznaje da se nešto događa. Početkom travnja ruska središnja banka primijetila je da je nedavno "niz sektora zabilježio nižu proizvodnju zbog pada... potražnje".
Te ruske brige stižu nakon tri godine u kojima je njezino gospodarstvo nadmašilo gotovo sve prognoze, zbog kombinacije goleme državne potrošnje i izdvajanja, visokih cijena roba i militarizacije gospodarstva. Nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine, ekonomisti su predvidjeli smanjenje godišnjeg BDP-a do 15 posto. BDP je te godine pao za 1,4 posto, prije nego što je porastao za 4,1 posto u 2023. i 4,3 posto u 2024.
PROČITAJTE VIŠE > Praktički je sama spasila Putina. Tvrdi da Rusiji prvi put prijeti epizoda koja je uništila SSSR
Povjerenje potrošača približilo se rekordnim razinama. Kako se činilo da bi američki predsjednik Donald Trump svojim preuzimanjem drugog mandata mogao dati ruskom čelniku Vladimiru Putinu ono što želi kako bi okončao rat protiv Ukrajine, neki su očekivali da će se rusko gospodarstvo još više ubrzati u 2025.
Tri ključna faktora pada
Ipak, došlo je do naglog usporavanja i postavlja se pitanje što je dovelo do toga. Ugledni The Economist u svojoj najnovijoj analizi navodi kako se posebno ističu tri objašnjenja.
Prvo se odnosi na ono što ruska središnja banka eufemistički naziva "strukturnom transformacijom" gospodarstva. Naime, nakon što je prethodno bila okrenuta prema Zapadu i prigrlila privatno poduzetništvo (s određenim ograničenjima), od 2022. Rusija se transformirala u ratno gospodarstvo okrenuto Istoku.
PROČITAJTE VIŠE > Analitičari nemaju sumnje: ‘Ako Trump doista želi stisnuti Putina, preostaje mu samo jedna jedina opcija‘
Ova transformacija zahtijevala je golema ulaganja, ne samo u tvornice oružja i streljiva, već i u nove lance opskrbe koji omogućuju veći opseg trgovine s Kinom i Indijom (kao i povećanu proizvodnju kod kuće). Do sredine 2024. realna potrošnja na fiksni kapital bila je 23 posto veća nego krajem 2021.
To podešavanje i prilagodba, kaže središnja banka, sada su dovršeni, a vojna potrošnja slijedi sličan obrazac. Julian Cooper iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), procjenjuje da će ove godine vojni izdaci porasti za samo 3,4 posto u realnom iznosu, što je drastično usporavanje u odnosu na povećanje od 53 posto prošle godine.
Slabija potrošnja na "strukturnu transformaciju" znači sporiji rast, što Putina ne bi trebalo previše brinuti ukoliko se radi o tome da oslobađa ulaganja za neke produktivne namjene. "Koliko god čudno zvučalo, s obzirom na makroekonomsku stvarnost, još nam ne treba takav rast", rekao je on u prosincu.
Drugi važan čimbenik je monetarna politika. Inflacija u Rusiji je mjesecima daleko iznad cilja središnje banke od 4 posto na godišnjoj razini te je čak premašila 10 posto u veljači i ožujku. Ubrzana vojna potrošnja jedan je od uzroka toga, ali tu je faktor i nedostatak radne snage uzrokovan regrutacijom novih vojnika i emigracijom kvalificiranih radnika.
Prošle godine nominalne plaće porasle su za 18 posto, prisiljavajući tvrtke da podignu cijene. Kao odgovor, središnja banka je pooštrila mjere. Prije nekoliko dana odlučila je zadržati referentnu kamatnu stopu na strogoj razini od 21 posto, najvišoj od početka 2000-ih.
Njezin ultra-tvrdokorni stav možda se na kraju i isplati, piše Economist. Visoke stope potaknule su priljev kapitala u rubalj, a jača valuta, zauzvrat, čini uvoz jeftinijim. Procjene razine inflacije u idućih 12 mjeseci smanjuju se s nedavnog vrhunca od oko 14 posto na oko 13 posto, a ključni podaci sugeriraju da inflacija jenjava.
PROČITAJTE VIŠE > Ona je Putinov najjači ekonomski adut, ono što je upravo izazvala u Rusiji, u najmanju je ruku mala revolucija
Međutim, druga strana dezinflacije, skupa mjera makroekonomske politike s ciljem snižavanja stope inflacije, jest sporiji rast. Umjesto da troše, Rusi gomilaju novac na štednim računima. Visoke stope dodatno obeshrabruju kapitalna ulaganja.
Trumpov udarac u zube
Da je to cijela priča, možda bi Putin ostao zadovoljan. Za rusku vladu malo, postupno usporavanje moglo bi biti cijena koju vrijedi platiti ako to znači ukroćivanje inflacije. No, problem je što usporavanje nije ni postupno ni malo.
A tome je tako zato što je posljednjih tjedana treći čimbenik počeo dominirati nad svima ostalima - naime, pogoršali su se vanjski činitelji. Kako se američki trgovinski rat zaoštravao, globalne prognoze rasta su pale, a uslijedio je i pad cijena nafte. Ekonomisti su posebno zabrinuti zbog Kine, najvećeg kupca ruske nafte - MMF je smanjio svoja očekivanja rasta kineskog BDP-a u 2025. s 4,6 na 4 posto.
Pad cijena nafte, pak, Rusiji uzrokuje sve vrste problema. Pogodio je burzu, gdje naftne tvrtke čine četvrtinu kapitalizacije - indeks MOEX, koji prati cijenu dionica 50-ak najboljih tvrtki koje kotiraju na burzi, pao je za desetinu u odnosu na svoj nedavni vrhunac.
Kako prihodi od izvoza padaju, klizne cijene nafte izravno utječu i na realno gospodarstvo. Vladina blagajna već osjeća pritisak - u ožujku su prihodi od poreza na naftu i plin pali za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, a 22. travnja Reuters je izvijestio, pozivajući se na službene dokumente, da vlada očekuje naglo usporavanje prodaje nafte i plina tijekom ove godine. Donald Trump, zaključuje Economist na kraju analize, možda jest u popriličnoj mjeri naklonjen Putinu, ali svojim trgovinskim ratom ga je udario ravno u zube.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....