Prestrašene ratom u Ukrajini, baltičke države ubrzano se pripremaju za mogući sukob s Rusijom. Izravni sukob između Rusije i NATO-a donedavno se činio nezamislivim, no baltičke države - Latvija, Estonija i Litva - danas ulažu sve više u obranu i sigurnosne pripreme, strahujući od moguće eskalacije.
Na desecima zgrada u središtu Rige, glavnog grada Latvije, mogu se uočiti zelene oznake s bijelim siluetama obitelji i natpisom "patvertne", što na latvijskom znači "sklonište". Te oznake, postavljene na raznim lokacijama - od zgrada u art deco stilu do drvenih ograda - označuju prostore za zaštitu građana u slučaju napada.
Ovi simboli postali su svakodnevni podsjetnik na ratnu stvarnost koja sve više oblikuje živote građana ovog pitomog grada, išaranog kanalima i okrenutog prema istoku, Rusiji.
Strahovi od ruske agresije dodatno su pojačani nedavnim incidentima - povredama zračnog prostora duž istočnog krila NATO-a te misterioznim dronovima koji su privremeno zatvorili zračne luke u Njemačkoj, Danskoj i Norveškoj, prenosi NBC.
"Mi smo na prvoj crti obrane. Nalazimo se na istočnom krilu. Graničimo s Rusijom, agresivnom državom", izjavio je latvijski ministar obrane Andris Sprūds za NBC News tijekom Riga Conference, okupljanja međunarodnih političkih i vojnih dužnosnika.
Dodao je kako je Latvija, koja je ranije ove godine pokrenula nacionalnu dron-inicijativu, do određene mjere već razvila otpornost na prijetnje iz Moskve.
Otvoreno o sukobu NATO-a i Rusije
Na konferenciji su mnogi sudionici otvoreno govorili o mogućnosti izravnog sukoba NATO-a i Rusije. Američki veleposlanik pri NATO-u, Matthew Whitaker, sudjelovao je u javnoj raspravi o potencijalnim scenarijima sukoba, uključujući upotrebu sustava dugog dometa i strateških bombardera.
No, istaknuo je i da rat 21. stoljeća počinje prije nego što vojska stupi na teren.
"Prvi udarac sljedećeg rata neće biti tenkovi koji prolaze Suwalki prolazom", rekao je, referirajući se na uski kopneni pojas između Poljske i baltičkih država, koji se često spominje kao moguća točka ruskog napada. - Bit će to kibernetički napad. Rušenje zračnih luka ili ključne infrastrukture.
Whitaker je istaknuo da baltičke zemlje aktivno ulažu u obranu i da će uskoro dostići ciljeve NATO-a u pogledu izdvajanja za obranu.
"Zemlje poput Latvije danas su među najboljima u klasi", rekao je, dodajući da takva ulaganja jačaju kolektivnu sigurnost cijele Alijanse.
NATO se prilagođava novoj vrsti rata
Admiral Rob Bauer, koji je do siječnja ove godine bio na čelu Vojnog odbora NATO-a, upozorio je da će se svaki budući sukob s Rusijom voditi "na posve drugačiji način" od dosadašnjih ratova.
"Ukrajini nedostaje zračna nadmoć i snažne mornaričke snage", rekao je, istaknuvši kako NATO lovci trenutačno nadlijeću Baltik s nosača aviona USS Gerald Ford, koji je raspoređen u Sjevernom moru.
Predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola, priznala je kako je međunarodnoj zajednici "trebalo predugo" da počne ozbiljno shvaćati upozorenja baltičkih zemalja, koje su bile pod sovjetskom okupacijom desetljećima i koje su prve počele upozoravati na opasnosti iz Moskve.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost latvijske premijerke Evike Siline, Airis Rikveilis, izjavio je da Latvija ne ulaže samo u vojsku, već i u pripremu civilnog stanovništva.
Građani spremni na najgore
"Ovo neće biti kao 1940.", rekao je, podsjećajući na sovjetsku okupaciju kada je Crvena armija preuzela kontrolu u samo nekoliko tjedana. "Ako sutra počne rat, mi smo spremni boriti se s onim što imamo".
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u veljači 2022. započeo invaziju na Ukrajinu, Latvija je postavila ogradu duž cijele svoje 284 kilometra duge granice s Rusijom. Ukinula je povezanost s rusko-bjeloruskom elektroenergetskom mrežom i okrenula se europskim susjedima za opskrbu energijom.
U Rigi su vlasti srušile 80 metara visok spomenik sovjetskoj pobjedi, a ulicu na kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo preimenovali su u Ulicu ukrajinske neovisnosti. Na toj adresi danas stoji plava ulična tabla, odmah ispod nadzornih kamera ambasade i velikog ruskog barjaka. Na trgu preko puta vijori se desetine ukrajinskih zastava.
Bivša dogradonačelnica Rige, Linda Ozola, koja je do ovog ljeta obnašala dužnost, vodila je obnovu mreže skloništa i druge mjere civilne zaštite. Kazala je kako su gradske službe morale tragati za starim dokumentima po muzejima i arhivima, te ponovo pregledavati postojeće sklonišne prostore, od kojih su mnogi bili zapušteni.
Hitne službe identificirale su stotine postojećih skloništa, a novi zakoni omogućili su gradnju novih. Lokacije su dostupne putem internetske stranice i mobilne aplikacije.
Dio skloništa financirat će se kroz paket pomoći vrijedan 85 milijuna eura, potpisan uz marginu Rigske konferencije između latvijskog ministra financija Arvilsa Ašeradensa i europskih partnera. Većina sredstava namijenjena je jačanju civilne zaštite, uključujući i kupnju generatora za zdravstvene ustanove.
Ozola ističe da grad stvara i zalihe hrane u konzervama, poljskih kreveta i drugih osnovnih potrepština.
"Istina nije lijepa", rekla je. "Imamo ludog susjeda koji želi uništiti našu državu. I taj susjed to ne skriva. Možda još nisu prešli našu granicu, ali jesu naš zračni prostor i podmorje Baltičkog mora", kako prenosi NBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....