UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Ruski tvorci kinžala suočavaju se s optužbama za veleizdaju, znanstvenici u šoku: ‘Pa to su veliki domoljubi!‘

Najvažnije događaje 448. dana rata u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Sustav Patriot; ilustracija

 Handout/Afp/Profimedia

Ključni događaji dana:

- Lavrov: ‘Rat bi iskoro mogao završiti jer SAD napušta svoje saveznike‘

- Mađarska blokira vojnu pomoć EU-a Ukrajini

- Ruski abmbasador pri UN-u iznio zahtjeve za nastavak izvoza žitarica

- Sustav protuzračne obrane Patriot oštećen u ruskom napadu


Prag poništio ugovor po kojemu se Moskva besplatno koristila zemljištem

Dok traje ruska invazija na Ukrajinu, češka vlada je u srijedu priopćila da poništava ugovor iz sovjetskog doba koji je Rusiji omogućavao da se besplatno koristi zemljištem i nekretninama na češkom tlu.

"Vlada je poništila ugovor iz vremena komunizma na temelju kojega se ruska vlada besplatno koristila desecima zemljišnih parcela u Republici Češkoj", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky u objavi na Twitteru.

Dodao je da će se taj sustav zamijeniti "ugovorima o najmu kako bi se spriječilo neopravdano bogaćenje", smjerajući na to da će se zemljište koristiti u komercijalne, a ne u diplomatske svrhe.

Češka novinska agencija ČTK navodi da se odluka odnosi na 59 parcela i nekretnina, među kojima su zgrade pokraj ruskog veleposlanstva u Pragu, ali ne i samo veleposlanstvo.

Druge nekretnine su u Brnu i u Karlovym Varyma, toplicama koje su bile veoma cijenjene među ruskim ulagačima do rata u Ukrajini.

Komunistička Čehoslovačka je te ugovore o slobodnom korištenju zemljišta potpisala s bivšim SSSR-om 1970-ih i 1980-ih. Oni se nisu mijenjali nakon pada SSSR-a 1991. i Rusija se njima nastavila koristiti.

Veze Praga i Moskve narušene su nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Češka vlada je u travnju dala odobrenje za ugovor o vojnoj suradnji sa Sjedinjenim Državama koji će omogućiti jačanje sigurnosti Češke. On olakšava eventualni boravak američkih vojnika u toj zemlji, članici NATO-a od 1999.


Sporazum o izvozu ukrajinskog žita produljen za dva mjeseca

Crnomorski sporazum o izvozu ukrajinskog žita produljen je za još dva mjeseca, kazao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, a dogovor je potvrdila i Rusija, dan prije nego što je mogla napustiti sporazum zbog prepreka njenom izvozu žitarica i gnojiva.

Erdogan je to objavio u govoru dužnosnicima vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), nakon što je posljednji brod napustio ukrajinsku luku s žitom sukladno sporazumu koji omogućuje sigurni izvoz ukrajinskih žitarica Crnim morem.

Da nije došlo do obnove sporazum bi istekao u četvrtak.

"Dogovor o crnomorskom žitnom koridoru produljen je za dva mjeseca turskim nastojanjima", rekao je u svom televizijskom govoru, također se zahvalivši ruskim i ukrajinskim čelnicima te glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu na njihovoj pomoći.

UN i Turska bili su posrednici prilikom sklapanja sporazuma o izvozu žita na 120 dana u srpnju prošle godine kako bi pomogli u rješavanju globalne prehrambene krize koja je pogoršana invazijom Moskve na Ukrajinu, jednog od vodećih svjetskih izvoznika žitarica.

Moskva je u studenom pristala produljiti sporazum na dodatnih 120 dana, ali je zatim u ožujku pristala na produženje od 60 dana - do 18. svibnja - osim ako se ne ispuni niz zahtjeva u vezi s ruskim poljoprivrednim izvozom.

Iako ruski izvoz hrane i gnojiva nije pod zapadnim sankcijama, Moskva kaže da barijera izvozu postoji posredno zbog sankcija koje pogađaju financijski sektor, logistiku i osiguravajuća društva.


Mađarska će blokirati vojnu potporu Ukrajini dok se OTP banci ne ukinu sankcije

Mađarska će blokirati sljedeću tranšu vojne potpore EU-a za Ukrajinu i svaki novi paket sankcija protiv Rusije, osim u slučaju da Kijev ukloni mađarsku OTP banku sa svog popisa ratnih sponzora, rekao je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova.

"Ne možemo dati zeleno svjetlo sve dok je OTP na crnoj listi", rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, dodajući da "isto vrijedi i u slučaju sankcija."

Mađarska nije odobrila isplatu sljedeće tranše vojne potpore za Ukrajinu iz Europskog fonda za mir (EPF), zahtijevajući jamstva da će i ostale regije, poput Balkana ili Sjeverne Afrike, dobiti sredstva.

EPF, utemeljen godine 2021., izvanproračunski je instrument usmjeren na jačanje sposobnosti EU-a da spriječi sukobe, izgradi mir i ojača međunarodnu sigurnost.

EU je do sada osigurao ukupno oko 3,6 milijardi eura za vojnu potporu Ukrajini.

Mađarska, koja je članica EU-a i NATO-a, odbila je isporučiti bilo kakvu vojnu opremu susjednoj Ukrajini, a i u više je navrata kritizirala sankcije EU-a protiv Rusije, no na kraju je ipak podržala sve dosad dogovorene mjere.


Kijev: Ukrajinske snage napredovale kod Bahmuta

Ukrajinska vojska je u srijedu priopćila da su njezine snage u teškim borbama kod istočnog grada Bahmuta ostvarile napredak te da Rusija nastavlja slati nove postrojbe, uključujući i padobrance.

Kijev unazad tjedan dana svojim objavama ukazuje da su ruske snage, nakon višemjesečnih borbi za Bahmut, u nekim područjima oko toga grada bile prisiljene povući se.

"Uspješno vodimo obrambenu operaciju i tijekom današnjeg dana naše su jedinice prodrle oko 500 metara u dubinu na dijelovima fronte kod Bahmuta", rekao je vojni glasnogovornik Serhij Čerevatji.

"Neprijatelj nastoji zauzeti grad i napada svim sustavima i kalibrima (...) dovode nove jedinice, uglavnom padobrance, kako bi polučili nekakav privremeni uspjeh", rekao je Čerevatji.

Ruska agencija RIA Novosti prenosi rusko ministarstvo obrane koje je objavilo da su u tijeku borbe za zapadne dijelove Bahmuta.

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar objavila je da su ukrajinske snage posljednjih dana pod svoju kontrolu vratile oko 20 četvornih kilometara teritorija oko Bahmuta.

Moskva pokušava osvojiti Bahmut kako bi joj bio otvoren put za zauzimanje ostatka Donbasa.


Njemačka: Ne možemo igrati aktivnu ulogu u nabavi F-16 za Ukrajinu

Njemačka nema vojnu opremu niti kapacitete za obuku kako bi sudjelovala u britansko-nizozemskoj inicijativi za opskrbu Ukrajine borbenim zrakoplovima F-16, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius, prenosi Sky News.

Istovremeno, Velika Britanija i Nizozemska dogovorile su izgradnju "međunarodne koalicije" koja bi trebala pomoći u nabavi zrakoplova za Kijev.

No, Pistorius je ubrzo reagirao na to rekavši da će doprinos njegove zemlje biti ograničen.

"Ne možemo igrati aktivnu ulogu u takvom savezu, u takvoj koaliciji, jer nemamo ni kapacitete za obuku, kompetencije ni zrakoplove", rekao je on u Berlinu nakon sastanka s britanskim kolegom Benom Wallaceom.


Trojica ruskih znanstvenika na udaru zbog Kinžala, suočavaju se s optužbama za izdaju

Trojica akademika koji su radili na tehnologiji ruskih hipersoničnih raketa suočavaju se s "vrlo ozbiljnim" optužbama za izdaju, priopćio je Kremlj. Anatolij Maslov, Aleksandar Šipljuk i Valerij Zvegincev godinama su radili na tom oružju i objavili poglavlje u knjizi pod naslovom "Hipersonični kratkotrajni objekti za aerodinamička istraživanja na ITAM-u, Rusija" 2016.

Nema pojedinosti o tome što su točno trojicu znanstvenika tereti, prenosi Sky News.

Ruski predsjednik Vladimir Putin se hvalio da je Rusija globalni lider u razvoju hipersoničnih projektila, koji mogu putovati brzinom do 12.250 km/h kako bi izbjegli neprijateljsku protuzračnu obranu. Putin ih je nazvao "neuništivim".

No, ranije ovog tjedna, Ukrajina je objavila da je uspjela uništiti čak šest hipersoničnih projektila Kindžal u jednoj noći, što Rusija negira.

Sibirske kolege trojice znanstvenika u pismu su prosvjedovale ističući njihovu nevinost te su naveli da postupak tužiteljstva prijeti nanošenjem ozbiljne štete ruskoj znanosti.

"Svakog od njih poznajemo kao domoljuba i poštenu osobu koja nije sposobna učiniti ono za što ih sumnjiče istražni organi", poručili su.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je upoznat s pismom, ali da je cijeli slučaj stvar sigurnosnih službi.

"Doista smo vidjeli ovaj apel, ali ruske specijalne službe rade na tome. Oni rade svoj posao. To su vrlo ozbiljne optužbe", rekao je.


Ruski neovisni mediji: Dva napada dronovima na ruskom teritoriju

Kako javlja ruski neovisni medij Baza, neidentificirani dron pao je u ruskoj oblasti Kaluga, a nakon pada začula se eksplozija. Bespilotna letjelica pala je u utorak navečer kod sela Tarutine u okrugu Žukovski u Kaluškoj oblasti. Stručnjaci koji su stigli na lice mjesta pronašli su na 380 kilometru autoputa A-108 krhotine neidentificiranog drona. Prema prvim izvješćima, ozlijeđenih nema, javlja Baza, a prenosi Ukrainska pravda.

O padu drona u oblasti Kaluga izvijestio je i bjeloruski oporbeni medij Nexta, koji je prenio i izvješće o napadu dronom na granični prijelaz Shebekino u ruskoj regiji Belgorod.

Na društvenim mrežama pojavila se i snimka intervencije službi nakon pada drona, no nije jasno na kojoj je lokaciji snimljena niti je li autentična.

Oba izvješća za sada nisu neovisno potvrđena.


Lavrov: ‘Rat bi iskoro mogao završiti jer SAD napušta svoje saveznike‘

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da bi rat u Ukrajini uskoro mogao završiti jer ‘SAD napušta svoje saveznike, kao što je to već učinilo u Afganistanu‘.

Tass javlja da je šef ruske diplomacije podsjetio da su SAD ‘napustile afganistansko vodstvo na koje su se oslanjale tijekom dvadesetogodišnje američke okupacije te zemlje‘.

‘Nadam se da moderni političari obraćaju pozornost na povijest", rekao je Lavrov. ‘Politikolozi o tome puno pišu. Predviđaju da će sve to trajati dokle god to Amerikancima treba. Vlada u Kijevu bit će na vlasti sve dok ih SAD treba‘, rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

image

Sergej Lavrov

Handout/Afp

U noćašnjem napadu na Mikolajiv pogođen trgovački centar, ima ozlijeđenih

Tijekom noći su ruske snage izvele raketni napad na Mikolajev, a jedna osoba je ozlijeđena. Djelomično su uništeni trgovački centar, salon automobila i industrijski objekti; oštećeni su stambeni objekti i trgovine.

Ujutro je Ruska Federacija granatirala bolnicu u Berislavu u Hersonskoj oblasti. Šteta je značajna, no nitko nije ozlijeđen. Jučer je ruska vojska ispalila više od 400 projektila u regiji Herson - sedam osoba je ozlijeđeno.

16. svibnja jedna je osoba poginula u granatiranu Donjecka, a sedam ih je ozlijeđeno. Tri osobe su jučer ozlijeđene u Zaporiškoj oblasti, piše Guardian.


Ukrajina tvrdi da je dosad ‘eliminirano‘ više od 200.000 ruskih vojnika

Ukupno 200.590 ruskih vojnika je ‘eliminirano‘ od početka rata, a samo jučer ubijeno ih je 610, priopćio je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.

Također je uništeno najmanje 3.771 tenkova, 3.166 topničkih sustava i 308 helikoptera, dodaje se u najnovijem izvješću o ruskim borbenim gubicima.

Sky News koji je prenio informaciju nije uspio neovisno provjeriti brojke, a Rusija ne objavljuje podatke o vlastitim gubicima.


Mađarska blokira vojnu pomoć EU-a Ukrajini

Mađarska je blokirala sljedeću tranšu vojne pomoći Europske unije za Ukrajinu, kazavši da bi se sredstva mogla iskoristiti za pomoć drugim regijama.

EU pomaže Ukrajini u borbi protiv Rusije zahvaljujući izvanproračunskom Europskom fondu za pomoć miru (EPF).

No, Mađarska tvrdi da EU koristi fond isključivo za Ukrajinu te tako zanemaruje druga područja poput Balkana ili Sjeverne Afrike.

EU je Ukrajini do sada osigurala ukupno oko 3,6 milijardi eura vojne potpore u okviru EPF-a.

Mađarska, također članica NATO-a, odbila je isporučiti bilo kakvu vojnu opremu svojoj susjedi Ukrajini i opetovano je kritizirala sankcije EU-a protiv Rusije - no ipak na njih nije stavila veto.


Povećana prijetnja iz zraka zabrinula Moskvu i posramila Putina

Kako su se borbe pribrižile ruskoj granici, povećana zračna prijetnja zabrinula je Moskvu, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.

Vijest stiže nakon što je Ukrajina uspješno neutralizirala prvu balističku raketu KILLJOY lansiranu iz zraka.

U najnovijim obavještajnim podacima, ministarstvo je reklo da je obaranje projektila, koji je Vladimir Putin opisao kao ‘nepobjedice‘, ruskog predsjednika dovesti u neugodnu situaciju.

‘Rusija je kao prioritet odredila pokušaj neutralizacije ukrajinskih poboljšanih sposobnosti protuzračne obrane, ali je u tom procesu vjerojatno izgubila još nekoliko KILLJOY-a‘, dodaje se.

Prošlog tjedna Ukrajina je navodno ‘oborila‘ četiri ruske letjelice (dva mlažnjaka i dva helikoptera) i iznad ruske regije Brjansk.

Ministarstvo obrane je priopćilo da je to zabrinulo ruske Zračne svemirske snage koje koriste pogranično područje za pokretanje zračnih napada.


Sustav protuzračne obrane Patriot oštećen u ruskom napadu

Američki proturaketni obrambeni sustav Patriot, vjerojatno je oštećen u ruskom napadu, rekla su Reutersu dvojica američkih dužnosnika, ali nije uništen.

Sustav Patriot jedan je od niza sofisticiranih jedinica protuzračne obrane koje je Zapad isporučio Ukrajini kako bi se obranila od ruskih zračnih napada koji ciljeju infrastrukturu i elektroenergetska postrojenja.

Jedan američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da Washington i Kijev već razgovaraju o najboljem načinu za popravak sustava i da se u ovom trenutku ne čini da će sustav morati biti uklonjen iz Ukrajine.

Patriot se smatra jednim od najnaprednijih američkih sustava protuzračne obrane. Obično uključuje lansere zajedno s radarima i drugim vozilima za podršku.


Ruski abmbasador pri UN-u iznio zahtjeve za nastavak izvoza žitarica

U pismu dužnosnicima UN-a, ruski veleposlanik pri UN-u Vassilj Nebenzia rekao je da će Moskva razmotriti produženje sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko Crnog mora nakon 18. svibnja samo ako se riješe sljedeći ‘sistemski problemi‘:

- Ruska poljoprivredna banka (Rosselkhozbank) mora se vratiti u SWIFT sustav plaćanja

- Mora se ponovno pokrenuti isporuka poljoprivrednih strojeva i rezervnih dijelova Rusiji

- Ukidanje zabrane pristupa lukama za ruske brodove i teret

- Ponovno aktiviranje cjevovoda za amonijak od Togliattija u Rusiji do Odese u Ukrajini

- Deblokada računa i financijskih aktivnosti ruskih tvrtki za proizvodnju gnojiva

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. lipanj 2024 14:20