Zemlje Zaljeva pred nemogućim izborom. Informacije sve glasnije, obrana će pustiti dio napada

Američki State Department, pandan Ministarstvu vanjskih poslova, u ponedjeljak je pozvao svoje građane da “odmah napuste” Bahrein, Egipat, Iran, Irak, Izrael, Zapadnu obalu i Gazu, Jordan, Kuvajt, Libanon, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Jemen. Iranski napadi na zemlje regije ne jenjavaju, a ne smiju se isključiti teroristički napadi na američke interese i građane u tim zemljama: u Bahreinu većina stanovništva je šijitska, a vlada sunitska manjina; šijitska manjina u Saudijskoj Arabiji koncentrirana je oko ključnih naftnih polja.

Taktička pogreška, operativni cilj

Iranska odluka napasti zemlje Zaljeva, od kojih su mnoge unaprijed informirale Teheran da neće dopustiti korištenje svojeg zračnog prostora za napade, u taktičkom smislu je pogrešna jer cijelo okruženje čini neprijateljskim; logičnije bi bilo pokušati stvoriti razdor između njih te Izraela i SAD-a.

Preostalo vodstvo Islamske Republike ocijenilo je da će širenjem sukoba od istočnog Mediterana na sjeveru do juga, napadom na saveznički Oman, ispuniti prijetnju izazivanja regionalnog sukoba. Teheran računa i na mogućnost pobune “ulice” u, primjerice, UAE, izraelskom saveznika, i Saudijskoj Arabiji koja, podržavajući SAD, podržava i Izrael koji potlačuje Palestince. Zemlje članice Vijeća zaljevske suradnje (GCC), grozeći se napada na Iran i svjesne prijetnji njihovim ekonomijama, nagovarale su Jeruzalem i Washington da se suzdrže. Uzalud.

Arapske zemlje preklinju Trumpa da završi rat: ‘Ostajemo bez protuzračne obrane!‘

Napad na Teheran

Atta Kenare/Afp

Iran je ostvario određeni operativni cilj jer su članice GCC-a (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i UAE) u ozbiljnim nevoljama zbog napada. Godinama se na tom prostoru razgovaralo o zajedničkim obrambenim rješenjima jer su sve, osim dijelom Katara i Omana, smatrale Iran prijetnjom, pa se razmatrao model zajedničke protuzračne obrane koji nikako da zaživi – posljednja prepreka bio je razdor u odnosima Arabije i UAE, koji je, u suštini, osobni sukob dvaju lidera, saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana i Mohammeda bin Zayeda, čelnika Emirata.

Bloomberg je u ponedjeljak objavio da UAE i Katar lobiraju kod članica da im pomognu uvjeriti Trumpa da vojne operacije protiv Irana ne potraju kako bi se spriječila regionalna eskalacija i dugotrajni šok cijena energenata. Dodatna nevolja ih pritišće, posljednje vijesti govore da nemaju dovoljno sredstava protuzračne obrane, a svoj obol uzima i asimetričnost troška: na iranske besposadne letjelice vrijedne oko 20.000 dolara troše se rakete Patriota čija cijena prelazi milijun dolara.

The Wall Street Journal donosi zanimljiv pogled Beccae Wasser, znanstvene suradnice u Centru za novu američku sigurnost i bivše zaposlenice Komisije za nacionalnu obrambenu strategiju SAD-a za 2022. godinu, glede asimetričnosti troškova. "Uslijedit će promjena taktike. Imat ćemo puno razboritiju upotrebu presretača nevjerojatno visoke potražnje, kojih je sve manje, i koristiti ih samo protiv ciljeva najveće vrijednosti, balističkih projektila.

Ta promjena znači prihvaćanje rizika i, u suštini, puštanje da neke od tih besposadnih letjelica prođu kroz protuzračnu obranu što će imati razoran učinak na relativni mir i stabilnost kojima su se ove zaljevske države godinama hvalile dok su pokušavale privući ulaganja, turizam i iseljenike”, rekla je. WSJ podsjeća da se Izrael suočio sa sličnim izazovom tijekom 12-dnevnog rata s Iranom prošlog lipnja i morao ograničiti korištenje raketnih presretača čuvajući ih za završne dane sukoba zbog moguće kulminacije napada, što je podrazumijevalo prihvaćanje udara na određena civilna područja kako bi se očuvala ključna strateška postrojenja.

Ostale Iranu susjedne zemlje zasad su izvan odmazde Teherana, ali nastavak američko-izraelskih zračnih napada mogao bi dovesti do prelijevanja krize i na ta područja. Kritična točka iranski su Kurdi koji, prema procjenama, čine oko 10 posto stanovništva Irana, a graniče s iračkim sunarodnjacima koji uživaju autonomiju. Trump je razgovarao s vođama Kurda u Iraku, a izvor upoznat sa sadržajem Axiosu je prenio samo da su teme bile “osjetljive”.

Možemo zaključiti da Trump pokušava nagovoriti iračke Kurde da ne pružaju podršku iranskima ako dođe do pobune unutar te zemlje jer je možda čak i njemu jasno u koju bi spiralu nasilja ušla regija ako se Turska uključi u sukob protiv jednih i drugih Kurda, a ni sirijski vjerojatno ne bi mirovali. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kritizirao je u ponedjeljak američke i izraelske napade na Iran kao "jasno kršenje" međunarodnog prava, dodajući da Turska dijeli bol iranskog naroda.

‘Jedna rečenica iz 2001. sada zlokobno odzvanja u ušima mnogih Amerikanaca‘

Federico Parra/Afp

Sultan iz Ankare najavio je da će Turska intenzivirati kontakte na svim razinama radi postizanja prekida vatre u regiji, dodajući da nastavak sukoba nosi ozbiljne rizike za regiju i svijet koje nitko neće moći kontrolirati, što podrazumijeva i kurdski rizik. Dobra vijest je da se Iran ne bi upustio u avanturu napada na vojno moćnu članicu NATO-a na Bosporu.

Izrael priželjkuje pobunu iranskih Kurda

Netanyahu je sklon kurdskoj pobuni jer bi izazvala unutarnje teškoće režimu u Teheranu, ali i Turskoj s kojom se nadmeće za utjecaj u Siriji, pojasu Gaze, a odnedavno i u Somaliji (Izrael je priznao samoproglašeni Somaliland, dok Ankara ima sporazum o obrambenoj suradnji sa Somalijom). Istodobno traje sukob Pakistana i Afganistana niskog intenziteta, a prva zemlja vjerojatno je fokusiranija na događaje u Iranu zbog obrambenog saveza sa Saudijskom Arabijom, ali i zbog sunitske manjine na jugu Irana gdje žive Baluči (oko 3 posto stanovništva).

Zapad Zaljeva je zasad ratno poprište, ali prelijevanje na sjever i istok ne smije se isključiti.