U nastavku donosimo:
- što stoji iza Trumpove poruke o Iranu i tko je ključan u tihoj američko-iranskoj rundi u Omanu
- tko su akteri pregovora – Steve Witkoff nasuprot Abbasu Araghchiju – i koje teme otvaraju bez prelaska crvenih linija
- kako izvori poput Axios i The Wall Street Journal kadriraju dinamiku pregovora i granice oko nuklearnog programa
- što kažu tržišni signali i bankarski memorandumi o riziku eskalacije te implikacijama za naftu
- koje regionalne i vojne kalkulacije, uključujući ulogu Jareda Kushnera, oblikuju sljedeće poteze Washingtona i Teherana
- Imali smo vrlo dobre razgovore o Iranu. Iran izgleda kao da silno želi postići dogovor, ali moramo vidjeti kakav je to dogovor.
Ove Trumpove riječi u petak navečer na letu iz Washingtona za Floridu, kako ih prenosi Axios, prva su reakcija američke administracije nakon pregovora s Iranom održanih u Omanu istog dana.
Šutnja američkih pregovarača i Trumpova rečenica ‘moramo vidjeti kakav dogovor‘ sugeriraju da u Washingtonu i nisu pretjerano zadovoljni zbivanjima u Omanu u petak.
Iran strepi, Amerikanci ne odustaju, u igru ušli i Kinezi, a ajatolah je dobio znakovitu poruku
Barak Ravid, novinar Axiosa s vrlo dobrim izvorima, piše da su se Steve Witkoff, glavni američki pregovarač, i Abbas Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova, susreli i razgovarali licem u lice nakon najmanje dva kruga posrednih razgovora: dođu Iranci, kažu Omancima što žele, odu, pa dođu Amerikanci, čuju što su rekli Iranci, kažu svoje i odu.
Što li je Witkoff shvatio
Ako je Ravid u pravu, a najčešće jest, Witkoff je mogao dobiti precizniji uvid u iranske stavove koji su dobro poznati, ali vještina pregovora je pročitati na licu i u očima druge strane koliko su deklarirani stavovi podložni promjenama.
The Wall Street Journal ocjenjuje da Iran samo nastoji razvući pregovore jer, kako prenose iranski državni mediji, Araghchi je rekao Amerikancima da Teheran neće pristati na prekid obogaćivanja urana niti na njegovo premještanje izvan zemlje. Riječ je o odbijanju ključnog američkog zahtjeva.
- Bilo kakav dijalog zahtijeva suzdržavanje od prijetnji i pritiska. Teheran samo raspravlja o svome nuklearnom pitanju. O drugim pitanjima ne raspravljamo sa SAD-om, rekao je ministar koji je i prije pregovora najavio da rasprava o balističkom programu ne dolazi u obzir.
Cipher Brief, agencija koja se bavi diplomatskim i obavještajnim temama, piše da je Araghchi nazvao prvi krug ‘dobrim početkom‘, što u diplomatskom jeziku znači da nitko nije napustio sobu bijesno udarajući vratima. Iranski ministar smatra da je važno prevladati ‘manjak povjerenja‘, nakon čega bi, smatra, mogli definirati ‘okvir novih pregovora‘.
WSJ: U Iranu kreće drugi val narodnog bijesa, režim se povlači, ali sada je prekasno!
Diplomat koji je tražio da ga se ne imenuje rekao je Reutersu da je Teheran pokazao otvorenost da se raspravlja o ‘razini i čistoći‘ uranija ili o alternativnim aranžmanima, uključujući i potencijalni regionalni konzorcij.
Zauzvrat, Iran je imao nekoliko zahtjeva, poput ‘učinkovitog i trenutnog ublaživanja sankcija, uključujući u sektorima bankarstva i nafte, i uklanjanja američkih vojnih kapaciteta dalje od Irana‘.
Moguća je taktika produljivanja pregovora, po ruskom modelu glede Ukrajine, dovesti Trumpa u situaciju da mu napad na Iran ne odgovara jer se približava ljeto i početak kampanje za izbore na polovici mandata, a njegova biračka baza i neopredijeljeno biračko tijelo većinom se protive vojnim intervencijama, osobito na Bliskom istoku.
Teheranu odgovara Trumpova izjava u avionu da se ‘ne žuri‘ s vojnom opcijom jer smatra da je Iran spreman učiniti mnogo više nego prije godinu dana da postigne sporazum. Izjava koja je u koliziji s informacijama američkih medija i mogla bi biti posljedica Witkoffa i njegova nerazumijevanja suštine pregovora.
Dobra vijest pregovora ostaje najava njihova nastavka, što nije ublažilo zabrinutost tržišta: barel nafte tipa Brent opet je iznad 68 dolara. Fondovi ograničavanja rizika (hedge) u petak su potvrdili da očekuju da će cijena nafte ostati na najvišoj razini od prošlog travnja jer prijetnja vojnog sukoba SAD-a i Irana nije nestala. Najveća američka banka JPMorgan Chase u geopolitičkoj analizi objavljenoj u petak piše:
- Unatoč nedavnim diplomatskim pregovorima, vidimo visoku vjerojatnost američke vojne akcije protiv Irana u nadolazećim tjednima.
Čak 60 posto izgleda za napad
I zatim:
- Istraživanje J.P. Morgana procjenjuje da su prijetnje Washingtona Iranu podigle cijenu nafte za 6 dolara, a tržišta predviđanja daju gotovo 60 posto šanse da će SAD napasti Iran do ožujka.
Ako se njihova procjena obistini, mogli bismo se opet suočiti s ratom koji počinje nakon Zimskih olimpijskih igara: Putin je 2022. čekao da završe ZOI u Kini kako bi napao Ukrajinu. Analitičari banke ne vjeruju da je Iran pripravan na ustupke jer bi to režim pokazalo slabim u domaćoj javnosti, sada presudno, a i u regionalnim okvirima.
Takav razvoj dovodi Trumpa u situaciju da mora reagirati jer bi globalna javnost opet mogla zaključiti da je riječ o TACO (Trump Always Chickens Out, Trump se uvijek ustrtari).
Iran najavljuje odmazdu u slučaju američkog napada: ‘Nećemo gađati susjede, samo tamošnje baze‘
Američki napad na Iran otvara niz nepoznanica zbog kojih je većina američkih administracija od 1979. godine izbjegavala sukob, imajući na umu i neuspjeh Jimmyja Cartera čija je vojna ekspedicija propala.
Regionalne države, od Turske preko Egipta do Katara i Saudijske Arabije, protive se vojnoj operaciji, samo je Izrael zagovornik uvjeren da je sada trenutak rušenja režima. U pregovorima sudjeluje Jared Kushner, Trumpov zet, Židov, koji snažno brani izraelske interese.
Važno će biti mišljenje vojnog vrha koji je vjerojatno svjestan svih ugroza koje otvara napad, od ekonomskih do političkih, i mogućeg vezivanja SAD-a uz novu krizu na Bliskom istoku.
Po Trumpa najgori ishod bio bi napad na Iran nakon kojeg bi režim opstao, što bi potkopalo vjerodostojnost njegovih vojnih prijetnji: dosad nisu postigle veći uspjeh, jemenski hutisti i dalje kontroliraju za pomorski promet važan tjesnac Bab el-Mandeb, a u Venezueli su na vlasti Madurovi kadrovi.
Sa sigurnošću možemo zaključiti da Trump sigurno u Iran neće slati kopnenu vojsku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....