U diplomatskim krugovima pojavila se nova inicijativa za rješavanje dugotrajnog pitanja iranskog nuklearnog programa. Kako pišu analitičari američkog sigurnosnog think tanka Centar Soufan, prijedlog koji bi mogao otvoriti put kompromisu nedavno je iranskoj strani iznio Steve Witkoff, glavni pregovarač administracije predsjednika Donalda Trumpa za iransko pitanje.
Prema prijedlogu, Iran bi zadržao pravo na nastavak obogaćivanja uranija, ali bez suverenog nadzora nad konačnim proizvodom. Ovaj model, navodi se, omogućio bi iranskoj vladi da "sačuva obraz" pred domaćom javnošću, dok bi istovremeno zadovoljio sigurnosne interese Sjedinjenih Država. "Taj bi ishod lišio Iran mogućnosti razvoja nuklearnog oružja," navode iz Centra Soufan.
Ključna stavka prijedloga je formiranje novog multilateralnog konzorcija koji bi upravljao regionalnim programom civilnog nuklearnog obogaćivanja. Konzorcij bi uključivao SAD, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, a moguće i Katar i Tursku. Iran bi bio jedan od osnivača i aktivni sudionik, ali pod uvjetima koji isključuju vojnu uporabu nuklearnih kapaciteta. Taj bi novi sporazum nadomjestio dosadašnji sporazum o iranskom nuklearnom programu.
Iranci zasad ne popuštaju
Podsjetimo, prethodni iranski nuklearni sporazum (JCPOA) sklopljen je 2015. godine, no Donald Trump povukao je Sjedinjene Države iz njega 2018. godine. Unilateralni raskid s američke strane napravio je puno štete, ne samo zato što se Iran vratio obogaćivanju urana, nego i zato što je ojačao položaj najradikalnijih elemenata u iranskoj političkoj eliti koje su potez američke administracije protumačile kao potvrdu da se Washingtonu ne može vjerovati te da je jedini način da Iran opstane razvoj nuklearnog oružja.
Iako su se pregovori između iranskih vođa i administracije u Washingtonu obnovili prije nekoliko mjeseci, u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) od 31. svibnja tvrdi se da je Teheran povećao svoje zalihe visoko obogaćenog uranija za 50 posto u protekla tri mjeseca. Riječ je o razini čistoće koja je blizu razine potrebne za proizvodnju bombe. U pregovore se ovih dana javno uključila i Moskva koja je ponudila da preuzme višak visokoobogaćenog nuklearnog materijala i pretvoriti ga u gorivo za civilni reaktor kako bi pomogla da se konačno postigne dogovor između Washingtona i Teherana.
Iako pregovori formalno i dalje traju, SAD navodno razmatra i rezoluciju kojom se Iran osuđuje zbog nesuradnje s IAEA-om i kršenja iranskih obveza u pogledu nuklearnih zaštitnih mjera. Trump je ovih dana poručio i da se nada da će se dogovor postići "bez ubijanja i rata", prijeteći tako Iranu vojnom akcijom zbog nepristajanja na sporazum.
No, čini se da Iranci barem zasad ne popuštaju pod Trumpovim pritiskom.
Iranski pregovarači, predvođeni ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, prethodnih tjedana nisu davali naznake da bi mogli prihvatiti američki plan. Za Iran nije prihvatljivo da demontiraju svoje nuklearne pogone ili prepuste kontrolu nad programom obogaćivanja uranija.
Pritisak arapskih država
Prema novoj inicijativi, Iranu bi bilo zabranjeno izgraditi nova postrojenja za obogaćivanje urana, dok bi postojeća podzemna postrojenja morala biti stavljena izvan pogona na određeno vrijeme koje bi dogovorile sve strane.
Pretprošle srijede vrhovni vođa Irana Ali Hamnei izjavio je da "očekuje da će Iran u formalnom odgovoru odbaciti Witkoffov prijedlog". "Američki nuklearni prijedlog u suprotnosti je s uvjerenjem naše nacije da je samodostatna...", poručio je Hamnei. Osim što je nastavlja s razvojem nuklearnog programa, Iran prijeti da će na svaku osudu i kritiku Upravnog odbora IAEA-e odgovoriti smanjenjem suradnje s agencijom. Iranski čelnici više su puta upozorili i da će svaka američka ili izraelska vojna akcija protiv iranskih nuklearnih postrojenja rezultirati potpunim povlačenjem Irana iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Analitičari vjeruju da iranski dužnosnici Witkoffov prijedlog vide kao pokušaj da se Iran liši nadzora nad nuklearnim kapacitetima. Iran pritom strahuje da bi SAD i njegovi partneri u Perzijskom zaljevu ili drugi članovi konzorcija mogli u bilo kojem trenutku isključiti Iran iz multilateralnog konzorcija i lišiti ga opskrbe obogaćenim uranom za napajanje njegovih energetskih reaktora, navodi se u analizi centra Soufan. Iran je ponudu razmatrao samo u slučaju da dio pogona iz predložene regionalne inicijative bude unutar iranskog teritorija. S iranske strane problematičan je i nedostatak jasne ponude o načinima ublažavanja ekonomskih sankcija protiv Irana u slučaju da pristane na novi aranžman.
Zbog iranskog inzistiranja na potpunoj kontroli nad svojim kapacitetima za obogaćivanje uranija pregovorima sad prijeti kolaps. Izrael već najavljuje akciju protiv iranskih pogona. Istodobno, na Trumpa pritisak vrše i arapske države u Perzijskom zaljevu.
No čak i ako Trump ne upotrijebi silu, zastoj u pregovorima vjerojatno bi potaknuo europske potpisnice JCPOA-a da ponovno uvedu UN-ove sankcije Iranu pozivajući se na postojeće pravne mehanizme. Odredba o brzom vraćanju sankcija UN-a Iranu trajno istječe 18. listopada 2025. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....