Nakon mjeseci očajničkih pokušaja Donalda Trumpa da postigne dogovor s režimom u Teheranu, nakon što je krajem veljače zajedno s Izraelom pokrenuo rat protiv Irana, Washington se umjesto vojnih akcija okreće sankcijama. Američki ministar financija Scott Bessent predstavio je novu američku kampanju "Operacija gospodarski izopćenik" (Economic Outcast), kojom Washington namjerava dodatno - želja je potpuno, ali ona će ostati neispunjena - izolirati Iran od globalnog financijskog sustava, a koju je Bessent nazvao "ekonomskim Danom D".
Time je Bijela kuća praktički priznala ono što je odavno postalo jasno - dosadašnja vojna kampanja Washingtona protiv Irana, nazvana "Epski gnjev", barem za sada, ispala je prije epski neuspjeh Trumpa i njegove administracije, odnosno nije postigla nijedan od ionako nemušto formuliranih ciljeva. Režim u Teheranu ne samo da je preživio, nego je jedan od rezultata američko-izraelske intervencije - osim što je pozicija Teherana jača, dok je Washington pretrpio poniženje - taj da je, s dodatno ojačanom pozicijom Iranske revolucionarne garde, postao još radikalniji nego je bio prije.
Državni tajnik Marco Rubio posljednjih je dana rekao nekolicini svojih kolega iz drugih zemalja da se, "za sada", ne očekuje da će SAD pokrenuti nove napade na Iran, prema riječima jednog američkog dužnosnika i još jednog izvora upućenog u situaciju, kako piše Axios, odnosno njihov obično dobro informirani i pouzdani novinar Barak Ravid. Umjesto toga, kako se navodi, objasnio je da je naglasak sada na drugim oblicima pritiska, uključujući inicijativu uvođenja sankcija.
Rubijeva poruka ministrima vanjskih poslova nekoliko savezničkih zemalja stigla je u trenutku kada SAD smatra da pomorskom blokadom guši Iran, dok istodobno sve veće količine nafte prolaze kroz Hormuški tjesnac. A to je, piše Ravid, ujedno još jedan znak da je Trump postao ozlojađen svojim ratom i žarko želi da on završi - barem za sada.
Američki dužnosnik rekao je da je Rubio jasno dao do znanja kako SAD ne planira povratak velikim borbenim operacijama, ali nije isključio mogućnost napada ako Iran prvi napadne. Drugi američki dužnosnik rekao je da uklanjanje mina iz Hormuškog tjesnaca koje provodi američka ratna mornarica predstavlja prekretnicu u ratu jer je time u velikoj mjeri neutraliziran jedan od glavnih izvora iranskog utjecaja i pritiska.
Do daljnjega bez napada na Iran
Izvori navode da je Rubio u telefonskim razgovorima s nekoliko svojih kolega izložio trenutačnu politiku Trumpove administracije prema Iranu u tri glavne točke: za sada izbjegavati vojno djelovanje protiv Irana, povećati gospodarski pritisak na Iran putem američke pomorske blokade i nove inicijative ministarstva financija za uvođenje sankcija te prevesti što je moguće više nafte kroz tjesnac i plasirati je na globalna energetska tržišta.
Drugi američki dužnosnik rekao je kako se očekuje da će to biti politika barem do parlamentarnih izbora u SAD-u, nakon kojih bi nova vojna kampanja ponovno mogla doći u obzir.
Amerika je upravo pokrenula ‘ekonomski Dan D‘
Istodobno, brojni mediji, eksperti i promatrači zbivanja ocjenjuju da bi i najnovija američka kampanja sankcija mogla doživjeti isti neuspjeh kao i ona vojna. Najavljujući u ponedjeljak novu kampanju sankcija protiv Irana, Bessent je istaknuo da bi one trebale prekinuti gospodarske veze Irana s ostatkom svijeta. "Odluke o novim sektorskim sankcijama izdane danas odnose se na pet najvažnijih područja koje Iran iskorištava u drugim zemljama - digitalnu imovinu, tehnologiju, zlato, zrakoplovstvo i brodarstvo", rekao je Bessent na konferenciji za novinare, kako je prenijela Hina.
Cilj mjera je i ugušiti izvore prihoda Iranskoj revolucionarnoj gardi. "Ministarstvo financija je utvrdilo svako mjesto, svakog posrednika i svaku mrežu koju je Iran koristio za krijumčarenje nafte i izbjegavanje sankcija", rekao je Bessent. "Postupci Ministarstva financija i drugih agencija će od danas stezati omču i blokirati svaki potencijalni izvor prihoda koji financira IRGC", dodao je.
Bessent je istaknuo da se timovi ministarstva, State Departmenta i američke vojske sastaju sa svojim međunarodnim pandanima kako bi ih pritisnuli da prekinu aktivnosti koje je Washington otkrio. Bessent je rekao da je zemljama dan vremenski rok u kojem moraju okončati te aktivnosti i upozorio da će u suprotnom Washington poduzeti jednostrane mjere. "Svaka zemlja ima određen vremenski rok da zaustavi aktivnosti koje smo utvrdili. Ako ne djeluju, mi ćemo to učiniti unilateralno mehanizmima Ministarstva financija", kazao je, a da pritom nije imenovao zemlje o kojima je riječ niti je pojasnio o kojem se vremenskom roku radi.
Ipak, Kina, koja je najveći kupac iranske nafte, poručila je u utorak da se oštro protivi, kako je rekao glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Linom Jianom, ilegalnim jednostranim sankcijama. Peking je oštro poručio da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoja prava, a i u Moskvi, iako suzdržani u reakciji, imaju svoje planove kada je u pitanju situacija oko sankcija protiv saveznika u Teheranu.
‘Nove prazne prijetnje‘
CNN je u srijedu primijetio da, kada je američki ministar financija predstavljao "Operaciju ekonomski izopćenik", prijeteći novim sankcijama i zemljama koje odbijaju prestati poslovati s Iranom, nije imenovao Kinu - zemlju koja bi mogla odlučiti o uspjehu ili neuspjehu toga plana, kako je ocijenio CNN. Mreža ističe kako Peking očekuje da će Washington biti oprezan da ne izazove šire ekonomske konfrontacije koje bi naštetile objema zemljama, i to neposredno prije američkih međuizbora.
Podsjećajući da je Peking na sve pritiske Trumpove administracije dosad odgovorio recipročnim potezima, CNN u naslovu teksta poručuje: "Trumpu će trebati Kina za njegov novi ekonomski rat protiv Irana. Sretno u pridobivanju Xija na svoju stranu".
The Atlantic u svom komentaru ocjenjuje da se radi o najnovijoj praznoj prijetnji Teheranu te da je Trumpova administracija dala vlastito objašnjenje zašto sankcije protiv Teherana neće uspjeti.
Samo o jednom gradu ovisit će Trumpova najava najžešćeg ekonomskog rata u modernoj povijesti!
Naime, čim je ministar financija najavio najnoviji alat za postizanje onoga što je rekao da će biti "ekonomsko gušenje" Irana, otkrio je, kako piše The Atlantic, razlog zašto ga nerado koristi. Bessent je, naime, objavio da su sekundarne sankcije, odnosno kazne za zemlje, pojedince ili subjekte koji posluju s Iranom, spremne za primjenu, ali se istodobno potrudio da ne imenuje glavne kršitelje sankcija koji pomažu Teheranu - Kinu i Rusiju.
Upitan od novinara zašto prijetiti time, a ne jednostavno učiniti to, odnosno primijeniti ih - posebno nakon što je Trump prošli tjedan upozorio na ekonomski rat "neviđenih razmjera" ako se Iran ne pokori američkim zahtjevima - Bessent je odgovorio: "Zašto bih želio rasturiti globalni financijski sustav?", objasnivši da administracija nudi birokratsko razdoblje prije nego što "krene do kraja".
Također, Steve H. Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins, za The Atlantic je rekao da je ekonomska stvarnost sve do danas takva da sankcije protiv Irana imaju "gotovo savršenu evidenciju neuspjeha". "Samo pogledajte mnoštvo sankcija koje su uvedene Iranu od Islamske revolucije 1979. - nijedne nisu uspjele postići svoje navedene ciljeve", rekao je Hanke, koji je bio član Vijeća ekonomskih savjetnika predsjednika Ronalda Reagana. "Sankcije Dana D doživjet će istu sudbinu", upozorio je Hanke.
Dugoročne implikacije rata potaknule su Trumpovu administraciju da pokuša i s ekonomskim sankcijama protiv Irana, ali je malo vjerojatno da će ekonomska eskalacija prisiliti iransku vladu da popusti pred američkim zahtjevima, prema mišljenju stručnjaka koji su govorili za Al Jazeeru. Kako ocjenjuju analtičari, nove američke sankcije ukazuju na Trumpov očaj po pitanju Irana, koliko god on uporno tumačio da je Teheran zapravo poražen.
"Sjedinjene Države vraćaju se ekonomskom pritisku jer vojna sila nije uspjela ostvariti brzu pobjedu koju su očekivali", rekao je za katarsku mrežu Negar Mortazavi, viši suradnikom američkog Centra za međunarodnu politiku (CIP). "Proglas o ‘ekonomskom Danu D‘ naglašava dosadašnji neuspjeh rata u prisiljavanju Irana na predaju ili postizanje političkih ciljeva Washingtona", ocijenio je on.
Goleme štete za američki obavještajni aparat
"Na papiru, postoji golem vojni nesrazmjer između SAD-a i Irana", rekao je Ryan Costello, direktor politike Nacionalnog iransko-američkog vijeća (NIAC). "SAD su izazvale mnogo razaranja svojim streljivom, ali isto je učinio i Iran svojim raketama i dronovima. Stoga je teško opisati dosadašnji rat kao išta drugo osim katastrofalne pogreške", zaključio je za Al Jazeeru Costello.
U međuvremenu, pojavili su se brojni izvještaji da su američke snage potrošile goleme zalihe streljiva i taktičkih projektila, posebno protuzračnog streljiva i presretača u vojnim napadima na Iran. Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu krajem srpnja je ustvrdio da će Pentagonu trebati najmanje tri godine da obnovi zalihe i opskrbu vojske tim resursima na predratnu razinu, dok u međuvremenu postoji prijetnja Kine. Bijela kuća je zanijekala takve nestašice, ali analitičari tvrde da je problem vrlo stvaran, čak i ako je privremen.
Dodatno, NBC News je u utorak izvijestio da su iranski napadi prouzročili milijarde dolara štete američkim obavještajnim lokacijama. Napadi projektilima i dronovima, kako se navodi, prouzročili su "neviđenu štetu" američkim obavještajnim objektima i opremi za nadzor diljem Bliskog istoka, objavio je u utorak NBC News. Pozivajući se na četiri upućena izvora, NBC News navodi da su u napadima oštećene zgrade i oprema za prikupljanje obavještajnih podataka koju koriste CIA i druge američke obavještajne agencije, kako je prenijela turska novinska agencija Anadolu Agency.
Prema tom izvješću, za popravak ili zamjenu oštećene imovine bit će potrebne milijarde dolara. Izvori navode da je razmjer uništenja veći od bilo kakve štete koju su američke obavještajne agencije pretrpjele ranije.
Iran i SAD su sredinom lipnja potpisali memorandum o razumijevanju uz posredovanje Pakistana, s ciljem okončanja rata i postizanja trajnog mirovnog sporazuma. Pregovori su u međuvremenu propali zbog neriješenih sporova oko odredbi memoranduma . uključujući pitanje izraelskih operacija i udara u Libanonu - i plovidbe kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za globalni izvoz energenata.
