U
Ž
I
V
O
Američka vojska izradila je detaljan plan za preuzimanje gotovo 450 kilograma visoko obogaćenog urana u Iranu, a riječ je o operaciji koja bi uključivala dopremu teške mehanizacije, probijanje duboko ukopanih skladišta i izgradnju improvizirane piste za transportne zrakoplove koji bi radioaktivni materijal iznijeli iz zemlje, piše Washington Post.
Plan je, prema izvorima upoznatima sa situacijom, predstavljen predsjedniku Donaldu Trumpu prošlog tjedna na njegov osobni zahtjev, zajedno s procjenama ozbiljnih operativnih i sigurnosnih rizika.
Sama činjenica da se razmatra ovakav scenarij pokazuje da Bijela kuća ne isključuje jednu od najosjetljivijih i najrizičnijih specijalnih operacija u modernoj vojnoj povijesti.
Dramatični prizori iz Irana, izvanredno Trumpovo TV obraćanje: ‘Gotovo je, uništeni su!‘
Ograničavanje iranskog nuklearnog programa i dalje je ključni cilj Washingtona, no vojni i sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi ovakav pothvat bio iznimno složen i bez presedana u ratnim uvjetima.
Operacija bi zahtijevala prebacivanje stotina, pa i tisuća vojnika, zajedno s velikim količinama opreme, duboko unutar iranskog teritorija, uz mogućnost da sve traje tjednima ili čak mjesecima, i to pod stalnom prijetnjom napada.
Najsloženija operacija u povijesti
U međuvremenu, američka administracija pokušala je diplomatskim putem okončati sukob, nudeći Iranu plan koji uključuje odricanje od zaliha visoko obogaćenog urana. Teheran je prijedlog odbio, iako je ranije signalizirao spremnost na smanjenje razine obogaćenja.
- Ovo bi bila jedna od najsloženijih i najzahtjevnijih specijalnih operacija u povijesti, upozorio je bivši dužnosnik Pentagona Mick Mulroy, naglasivši da bi rizik za uključene snage bio iznimno visok.
Dodatni signal Trumpovih razmišljanja bila je njegova podrška ideji slanja specijalnih postrojbi na teren, koju je javno iznio Fox News komentator Mark Levin, zagovarajući brzo preuzimanje iranskih nuklearnih zaliha.
Iako je Trump tijekom kampanje obećavao okončanje ‘beskonačnih ratova‘, sada ulazi u peti tjedan sukoba koji se zasad vodi uglavnom iz zraka, u koordinaciji s Izraelom. Eventualna kopnena operacija značila bi novu razinu eskalacije i znatno veći rizik za američke snage.
Postoji 25 posto šansi da se otvore ‘vrata pakla‘, ali ovo je ipak najvjerojatniji scenarij za Iran
Iz Bijele kuće poručuju da je riječ o razradi opcija, a ne o donesenoj odluci. No ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava slanje kopnenih trupa u Iran, što dodatno komplicira političku poziciju administracije.
Dio materijala prebačen uoči napada
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran raspolaže s oko 440 kilograma urana obogaćenog na 60 posto, što je tek korak do razine potrebne za izradu nuklearnog oružja.
Više od polovice tog materijala nalazi se u podzemnom postrojenju u blizini Isfahana, na dubini većoj od 90 metara, dok je ostatak raspoređen na lokacijama poput Natanza i potencijalno drugim tajnim objektima.
Satelitske snimke iz lipnja sugeriraju da je dio materijala premješten u tunele neposredno prije američkih i izraelskih napada. Dodatni problem predstavlja činjenica da je pristup skladištima otežan zbog ruševina nastalih nakon bombardiranja, što bi dodatno usporilo svaku potencijalnu operaciju.
Sam uran pohranjen je u zatvorenim cilindrima nalik velikim bocama, a prije eventualne vojne uporabe morao bi biti dodatno obogaćen i prerađen u metalni oblik. Stručnjaci upozoravaju i na ozbiljan rizik radioaktivne kontaminacije u slučaju izravnog udara ili oštećenja spremnika.
Amerikanci razmišljaju o ‘krađi stoljeća‘, cure detalji najriskantnije operacije u povijesti!
Kako bi uopće došli do tih zaliha, američke snage morale bi dopremiti tešku mehanizaciju, probiti slojeve betona, čelika i zaštitnih materijala te se spustiti do duboko zakopanih spremnika. Procjene govore da bi takva operacija mogla trajati od nekoliko tjedana do više mjeseci, ovisno o uvjetima na terenu.
Veliki potencijalni gubici i neizvjestan ishod
Bivši vojni zapovjednici ističu da bi idealan scenarij bio izvođenje operacije nakon prekida vatre i uz sudjelovanje međunarodnih inspektora, no ne isključuju ni mogućnost borbenog ulaska - uz očekivane gubitke i visoku razinu neizvjesnosti.
S logističke strane, riječ je o iznimno zahtjevnoj misiji. Najprije bi bilo potrebno neutralizirati iranske obrambene sustave kako bi se omogućio siguran ulazak snaga. Zatim bi specijalne i padobranske postrojbe morale osigurati područje, potencijalno pod stalnom prijetnjom projektila, dronova i topništva.
Inženjerci bi potom gradili improviziranu pistu za dopremu opreme, dok bi transportni zrakoplovi i helikopteri kontinuirano dovozili dodatne resurse. Istodobno bi deseci timova radili neprekidno na iskopavanju i pristupu podzemnim objektima.
U operaciji bi sudjelovali i nuklearni stručnjaci, zaduženi za procjenu rizika i nadzor nad rukovanjem materijalom. Cijeli sustav podrške, od opskrbe hranom i vodom do održavanja vozila i opreme, više bi nalikovao uspostavi privremene vojne baze nego klasičnoj tajnoj operaciji.
‘Spor i opasan proces‘
Posebno opasan dio bila bi sama infiltracija podzemnih objekata. Specijalne postrojbe morale bi napredovati sporo i metodično, koristeći zaštitnu opremu i senzore za detekciju zračenja, uz stalnu prijetnju eksplozija, kontaminacije ili skrivenih zamki.
Uništen je ‘mozak‘ američkih zračnih operacija, sumnja se da su u sve upleteni Rusi
- To je spor, precizan i iznimno opasan proces, opisao je jedan bivši operativac, ističući da bi svaka pogreška mogla imati katastrofalne posljedice.
Ni izvlačenje materijala ne bi bilo ništa manje rizično. Tijekom evakuacije, vojnici, oprema i nuklearni materijal bili bi izloženi potencijalnim iranskim napadima dok bi se povlačili kroz neprijateljski zračni prostor.
Za razliku od ranijih operacija poput likvidacije Osame bin Ladena, koje su trajale svega nekoliko sati, ova bi, čak i u optimalnim uvjetima, mogla potrajati tjednima.
Stručnjaci dodatno upozoravaju da danas postoji vrlo ograničen broj vojnika specijaliziranih za ovakve zadatke, a razina pripremljenosti za operacije preuzimanja nuklearnog materijala značajno je opala nakon završetka Hladnog rata, zaključuje Washington Post.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....