Nakon što su iz osvete, noć ranije raketirali Kijev, i to isključivo civilne ciljeve, Rusi su s petka na subotu žestoko napali ukrajinske gradove Harkiv i Herson i pritom ubili pet stanovnika, a ranili više od dvadeset, pogođeno je 18 zgrada te 14 obiteljskih kuća.
Harkiv je drugi najveći grad u Ukrajini, a sada je pretrpio "najsnažniji napad od početka rata" u veljači 2022. prema riječima gradonačelnika Igora Terehova. Naveo je da je "najmanje 40 eksplozija" odjeknulo u kratkom vremenskom razdoblju u ovom gradu na sjeveroistoku zemlje s oko 1,4 milijuna stanovnika, smještenom manje od 50 kilometara od ruske granice. "Neprijatelj istovremeno udara raketama, dronovima Šahed i navođenim zračnim bombama", kazao je Terehov, prema kojemu je korišteno najmanje 48 dronova Šahed, dvije rakete i četiri navođene bombe.
Riječ je o klasičnoj odmazdi zbog operacije “Paukova mreža” u kojoj je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) izvela spektakularnu akciju uništavanja ruskih zrakoplova na udaljenim lokacijama, a potom i miniranje Krimskog mosta. U napadu je korišteno 117 dronova, a uništeno je između 10 i 13 ruskih vojnih zrakoplova, uključujući strateške bombardere Tu-95, Tu-22M3 i zrakoplove za nadzor A-50. Samo dan nakon "Paučine", SBU je izveo i podvodnu diverziju na Krimskom mostu. U toj operaciji, SBU je detonirao 1100 kilograma eksploziva postavljenog na podvodne nosače mosta, uzrokujući značajnu štetu i privremeno zatvaranje prometa.
PROČITAJTE VIŠE Dugoročno, ovo je za Moskvu gori udarac od devastiranih bombardera
Ruski lider Vladimir Putin osobno je najavio osvetu, a može se kazati da ga je podržao američki predsjednik Donald Trump. The New York Times je u četvrtak objavio izvještaj iz Bijele kuće u kojem se tvrdi kako Trump gaji posebno neprijateljstvo prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom za kojeg je više puta rekao svojim pomoćnicima da je „Zelenski loš momak koji gura svijet prema rubu nuklearnog rata“. Također se napominje da je američki predsjednik sklon prema Putinu postupati "s više poštovanja", iako ponekad izražava svoje razočaranje, navodi se u Timesovom članku. Zato ne iznenađuje niti Trumpova najnovija izjava da su ukrajinski napadi dronova na ruske zračne luke bili „izgovor za Moskvu da pokrene nove masovne napade.“ Slučajno ili ne, prešutio je da su prije tjedan dana, Rusi pokrenuli masovni napad sa 470 dronova, iz čista mira.
Očigledna je svrha najnovijih ruskih napada na Kijev, Harkiv, Luck, Dnjepr i druge ukrajinske gradove, koji se ne nalaze na liniji bojišnice. Želi se pokolebati stanovništvo, i izazvati neprijateljstvo prema Zelenskom i vlastima. „Ako vaši napadaju po Rusiji, ona ćemo mi svakodnevno gađati vas, i niti u jednom trenutku nećete biti sigurni. Želite li da prestanemo, poručite Zelenskom da pristane na Putinove uvjete“, poručuje Moskva ispaljivanjem raketa i dronova na civile. Drugim riječima, mir će doći kada Ukrajina preda Donjecku, Luhansku, Hersonsku i Zaporišku regiju te Krim, i de facto, odrekne se suvereniteta.
A ako odbije ucjenu, Rusija namjerava sljedeće godine zauzeti sve na lijevoj obali Dnjepra, Odesu i Nikolajev, ovih dana je američkim novinarima izjavio zamjenik šefa predsjedničkog ureda, pukovnik pukovnik Pavel Palisa. Prema njegovim riječima, Ruska Federacija će ove godine pokušati potpuno zauzeti Donjecku i Lugansku oblast te stvoriti "tampon zonu" uz sjevernu granicu.
PROČITAJTE VIŠE Ukrajinci tvrde da su oborili jedan od najboljih ruskih borbenih aviona, objavili snimku
„Ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji okupirati cijelu Ukrajinu istočno od rijeke Dnjepar. Rusija se također nada zauzeti južne ukrajinske regije Odesu i Nikolajev, što bi Ukrajinu odvojilo od Crnog mora, vitalnog kanala za izvoz žita“, rekao je Palisa, iako je i on svjestan da Donalda Trumpa nije briga kakva sudbina očekuje Ukrajince.
Ali kratkoročni cilj ljetne ofenzive ruskih oružanih snaga, koja je u pripremi, je zauzimanje Konstantinovke u Donjeckoj oblasti. Britanski Telegraph piše da se ovaj grad nalazi na ključnom raskrižju cesta i željeznica te je sastavni dio "pojasa tvrđava" ukrajinskih oružanih snaga u Donbasu.
Njegov gubitak će zakomplicirati opskrbu i potencijalno staviti Kramatorsk (gdje je sjedište ukrajinske obrane) u domet ruskog topništva. I ukrajinski vojni izvori priznaju da bi Konstantinovka mogla biti izgubljena, ali ne vjeruju da bi to bila katastrofa. Smatra se da bi Rusija pretrpjela velike gubitke u uličnim borbama bez postizanja značajne promjene u strateškoj ravnoteži.
Niti Ukrajinci ne miruju. U subotu ujutro, 7. lipnja, kao rezultat uspješne operacije Zračnih snaga na Kurskom smjeru, oboren je ruski borbeni zrakoplov Su-35. Osim toga, samo u posljednjih desetak dana, njihovi diverzaanti izveli su nekoliko važnih akcija u ruskoj pozadini. Tako su u ruskim oblastima Brjansk i Kursk uništena dva željeznička mosta.
Uništene su i željezničke pruge u Voronješkoj oblasti, kao i u blizini okupiranog Maripulja. Ukrajinci su također izveli napade u noći s četvrtka na petak. Njihovi dronovi su pogodili zračnu luku u Brjansku, ali strateški još je važniji napad na rafineriju u gradu Engelsu u Saratovskoj oblasti, koja opskrbljuje obližnju ratno-zrakoplovnu flotu, a sada je u plamenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....