Pregovori u Ženevi su gotovi, cure detalji novog plana, s njega je izbačeno čak 9 točaka; oglasio se i Putin

• Putin: ‘Ovo može biti temelj za mirovno rješenje‘

• Trump: ‘Možda se događa nešto dobro‘

• Kremlj: ‘Nemamo detalje razgovora u Ženevi‘

• Završeni pregovori u Ženevi: ‘Radi se i dalje‘

• ABC: ‘Amerikanci se žele posebno sastati s Rusima‘

• Njemački šef diplomacije: ‘Ovo je uspjeh za Europu‘

Ključne događaje u ratu u Ukrajini i pregovorima u Ženevi pratili smo uživo i tijekom jučerašnjeg dana, a možete ih pronaći OVDJE.

SAD i Ukrajina se ne slažu u nekoliko točaka mirovnog sporazuma

Sjedinjene Države i Ukrajina vodile su produktivne razgovore o potencijalnom sporazumu kojim bi se okončao ruski rat u toj zemlji, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće, dodajući da je ostalo samo "nekoliko točaka neslaganja".

Dodala je da nije istina da Trump favorizira jednu stranu u ratu u Ukrajini.

"Predsjednik Donald Trump je optimističan da se može postići dogovor o okončanju rata", rekla je Karoline Leavitt za Fox News.

Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da predloženi mirovni plan, o kojem raspravljaju Europa i Sjedinjene Države, uključuje "ispravne" točke, ali da će se osjetljiva pitanja raspraviti s Trumpom".

"Nakon razgovora u Ženevi ima manje točaka, više ih nema 28, a uključeni su brojni ispravni elementi", rekao je Zelenski.

"Naš tim je već danas izvijestio o novom nacrtu koraka i ovo je zaista pravi pristup. Osjetljiva pitanja, najosjetljivije točke, raspravit ću s predsjednikom Trumpom", dodao je.

Leavitt je rekla da ovoga tjedna neće biti sastanka Trumpa i Zelenskog.

Amerikanci, Ukrajinci i Europljani razgovarali su u Ženevi o zaustavljanju rata u Ukrajini, a podloga je bio prijedlog Washingtona od 28 točaka koji su Ukrajina i njezini saveznici ocijenili kao uglavnom naklonjen Rusiji.

Početni Trumpov prijedlog preuzeo je nekoliko zahtjeva koji su ključni Moskvi: da Ukrajina prepusti teritorij, da prihvati smanjenje svoje vojske i da se odrekne ambicija da uđe u NATO.

No nakon razgovora u Ženevi, SAD i Ukrajina "izradili su novu, revidiranu, verziju okvira za mirovni sporazum", koji bi trebao "u potpunosti poštovati suverenost Ukrajine", po zajedničkom priopćenju izaslanstava dviju država u kojem se ne navode pojedinosti.

Merz: Rusija se mora vratiti za pregovarački stol

Rusija se mora vratiti za "pregovarački stol" da bi mirovni plan u Ukrajini mogao imati šansu da uspije, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz, ocijenivši da diplomatski proboj ovaj tjedan nije vjerojatan.

"Rusija mora biti prisutna za (pregovaračkim) stolom. Ako se to ostvari, svaki napor bio bi opravdan, a u suprotnom, trebat će udvostručiti napore", rekao je Merz na rubu samita EU-a i Afričke unije u Luandi u Angoli.

Berlin je pozdravio napredak koji su Amerikanci, Ukrajinci i Europljani postigli na pregovorima u Ženevi.

Podloga za pregovore bio je prijedlog plana od 28 točaka koji je iznio Washington, a koji je ocijenjen kao uglavnom naklonjen Moskvi.

"To je mukotrpan proces (...), ne očekujem proboj ovaj tjedan", rekao je Merz.

Šef američke diplomacije Marco Rubio rekao je ranije da je "jako optimističan" u pogledu mogućnosti da se "jako brzo" sklopi dogovor.

Europljani će morati odobriti svaki aspekt koji uključuje njihovu sigurnost u budućem sporazumu o okončanju rata u toj zemlji, upozorio je također njemački kancelar.

"Nama je važno da mirovni plan za Ukrajinu ne bude dogovoren bez našeg pristanka kada je riječ o pitanjima koja se tiču europskih interesa i europske suverenosti", rekao je.

Početna verzija američkog dokumenta izazvala je protivljenje Kijeva i njegovih europskih saveznika - Pariza, Londona, Berlina i Rima - koji su se okupili u nedjelju u Ženevi ne bi li spriječili dogovor o miru koji bi odgovarao kapitulaciji.

No nakon tih razgovora, SAD i Ukrajina "izradili su novu, revidiranu, verziju okvira za mirovni sporazum", koji bi trebao "u potpunosti poštovati suverenost Ukrajine", po zajedničkom priopćenju.

Početni Trumpov prijedlog preuzeo je nekoliko zahtjeva koji su ključni Moskvi: da Ukrajina prepusti teritorij, da prihvati smanjenje svoje vojske i da se odrekne ambicija da uđe u NATO.

Sadrži i zapadna sigurnosna jamstva za Kijev kako bi se spriječio novi ruski napad.

Ukrajina i SAD složili plan s 19 točaka

Prema riječima ukrajinskog zamjenika ministra vanjskih poslova Sergija Kislicje, SAD i Ukrajina izradili su novi mirovni prijedlog od 19 točaka, no najosjetljivija politička pitanja ostavljena su predsjednicima Zelenskom i Trumpu da o njima odluče, piše Financial Times.

Kislicja, koji je bio u pregovaračkoj dvorani kao dio ukrajinskog izaslanstva tijekom razgovora visokih uloga u Ženevi, rekao je za Financial Times da je sastanak bio intenzivan, ali i produktivan te da je rezultirao temeljito prerađenim nacrtom dokumenta koji je na obje strane ostavio pozitivan dojam.

Nakon višesatnih pregovora koji su zamalo propali i prije nego što su započeli, američki i ukrajinski timovi uspjeli su postići dogovor o više pitanja. No najspornije točke, uključujući pitanja teritorija te odnose između NATO-a, Rusije i SAD-a, ostavljene su na odlučivanje Donaldu Trumpu i Volodimiru Zelenskom.

Ukrajinska strana naglasila je da nije imala mandat odlučivati o teritoriju, posebice o eventualnom prepuštanju dijela zemlje, kako je sugerirao prvotni nacrt plana. Prema ukrajinskom ustavu, o tome bi se moralo odlučivati na nacionalnom referendumu.

Kislicja je rekao da novi nacrt praktički više ne nalikuje ranije verziji mirovnog prijedloga koja je izazvala ogorčenje u Kijevu. ‘Vrlo malo toga ostalo je iz originala‘, rekao je.

- Izgradili smo čvrstu osnovu oko koje se slažemo i nekoliko točaka u kojima možemo pronaći kompromis, dodao je. ‘Za sve ostalo bit će potrebne odluke na najvišoj razini‘.

Obje će strane sada najnoviji radni dokument odnijeti u Washington i Kijev kako bi predsjednike upoznali s dogovorenim elementima. Prema njegovim riječima, administracija Donalda Trumpa zatim bi trebala kontaktirati Moskvu kako bi se pokušalo napredovati u pregovorima.

Kopije nacrta namijenjene čelnicima američkog i ukrajinskog izaslanstva bile su jedine verzije koje su napustile dvoranu, dok su sve ostale radne kopije vraćene na kraju sastanka.

Putin razgovarao s Erdoganom: ‘Američki prijedlog može biti temelj za mirovno rješenje‘

Ruski čelnik Vladimir Putin razgovarao je s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom o američkom prijedlogu za okončanje rata u Ukrajini tijekom telefonskog razgovora, izvijestio je Kremlj.

Putin je tom prilikom ponovio da bi američki prijedlog o Ukrajini mogao biti osnova za mirovno rješenje.

Također je rekao da je Rusija "ponovno potvrdila" svoju predanost "političkom i diplomatskom rješenju sukoba".

Erdogan je Putinu rekao da je Turska spremna podržati mirovni proces, predlažući Istanbul kao mjesto za pregovore, prenosi BBC.

Ponovno se oglasio Trump: ‘Događa li se nešto dobro? Možda‘

Američki predsjednik Donald Trump oglasio se u ponedjeljak ujutro na svojoj društvenoj mreži Truth Social, ocijenivši da se "možda nešto dobro događa" u vezi s planom za okončanje rata u Ukrajini, dan nakon što su u Ženevi u Švicarskoj održani intenzivni razgovori između američkih i ukrajinskih dužnosnika.

"Je li zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda događa", rekao je Trump u objavi, dodavši: "Bog blagoslovio Ameriku!", prenosi CNN.

Ovaj Trumpov komentar dolazi manje od 24 sata nakon prethodne objave u kojoj je kritizirao ukrajinsko vodstvo zbog navodne "nezahvalnosti" za amričke napore u okončanju sukoba.

No, nakon intenzivnih razgovora u Ženevi u nedjelju, čini se da su američki dužnosnici optimističniji da se može postići napredak u okončanju rata, kako su izvijestili.

Jandroković: ‘U Ukrajini se brane zajedničke vrijednosti‘

U Ukrajini se danas brane zajedničke vrijednosti pa se i potporom Kijevu te vrijednosti štite i ulaže se u sigurniju i predvidljiviju budućnost, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u govoru na 4. samitu Međunarodne krimske platforme u Stockholmu.

"Vjerujem da se naše zajedničke vrijednosti brane danas u Ukrajini tako da nastavkom podrške Ukrajini također štitimo te vrijednosti i ulažemo u sigurniju i predvidljiviju budućnost za sve nas", rekao je Jandroković.

Istaknuo je da je zato važno ostati čvrsto uz Ukrajinu i zagovarati opravdane zahtjeve, potrebe i interese te države.

U kontekstu aktualnih posredničkih nastojanja američke administracije s ciljem okončanja rata u Ukrajini, važno je jačati pritisak na Rusiju kao agresora, rekao je predsjednik Sabora. Naglasio je i važnost odlučnog zauzimanja za poštivanje međunarodnog prava, koje Rusija u Ukrajini krši razaranjem, okupacijom i nezakonitom aneksijom pojedinih ukrajinskih regija.

Ideja da je dopušteno granice mijenjati silom izrazito je opasna jer bi to značilo da je sila iznad zakona, odnosno međunarodnog prava, kazao je Jandroković, dodavši kako se treba suprotstaviti takvoj logici te braniti načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Dodao je i kako Hrvatska dobro razumije što znači boriti se vlastite političke odabire i suočiti se agresorom koji ih odbija prihvatiti.

"To je dodatni razlog kontinuirane hrvatske potpore Ukrajini - političke, financijske, humanitarne i vojne. Ona uključuje i dijeljenje specifičnih hrvatskih iskustava stečenih u Domovinskom ratu i nakon njegova završetka - od razminiranja i procesuiranja ratnih zločina do skrbi o braniteljima i mirne reintegracije."

On je podsjetio da je upravo u Hrvatskoj u listopadu 2022. godine inaugurirana parlamentarna dimenzija Međunarodne krimske platforme, u suorganizaciji Hrvatskog sabora i Vrhovne Rade Ukrajine te da je s prvog samita poslana nedvosmislena poruka potpore Ukrajini, njenoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu, uz najsnažniju osudu ruske agresije.

Današnji samit u Stockholmu potvrda je kontinuiteta i predanosti tim istim porukama i načelima te nastavka snažne međuparlamentarne potpore Ukrajini, istaknuo je predsjednik Jandroković.

Kremlj: ‘Ne znamo ništa o pregovorima u Ženevi‘

Kremlj je u ponedjeljak izjavio da će pričekati ishod razgovora između Sjedinjenih Država i Ukrajine o potencijalnom mirovnom planu te da neće komentirati medijska izvješća o tako ozbiljnom i složenom pitanju, izvijestivši kako još nisu primili nikakve informacije s mirovnih pregovora o Ukrajini održanim prošlog vikenda u Ženevi.

Također, dodaje se da nema planova za sastanak ruskih i američkih pregovarača ovog tjedna. ABC je ranije objavio da američki pregovarači, koji su sudjelvali na razgovorima u Ženevi, žele održati poseban sastanak s predstavnicima Rusije.

"Ne, još nismo primili nikakve informacije [o pregovorima]", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Naravno, pomno pratimo medijske izvještaje kojih je bilo u izobilju posljednjih nekoliko dana, uključujući i one iz Ženeve. Ali, službeno još nismo ništa primili."

"Pročitali smo izjavu da su, nakon rasprava u Ženevi, u tekst koji smo ranije vidjeli uneseni neki amandmani. Pričekat ćemo. Čini se da se dijalog nastavlja."

Na pitanje o navodnoj promjeni klauzule koja se odnosi na NATO i Ukrajinu, koja je, čini se, ostavila otvorena vrata da se Kijev jednog dana pridruži vojnom savezu predvođenom SAD-om, Peskov je rekao da Kremlj neće raspravljati o detaljima bilo kakvog nacrta sporazuma na temelju medijskih izvješća.

"Ovo je previše važno i složeno pitanje da bi se vodilo isključivo medijskim izvješćima o toj temi. Ovdje je potrebno osloniti se na informacije dobivene službenim kanalima", rekao je Peskov.

SAD i Ukrajina sinoć su objavili zajedničku izjavu u kojoj se navodi da su izradili unaprijeđeni, odnosno pročišćeni mirovni okvir.

Za danas je, kako je najavio Peskov, planiran telefonski razgovor ruskog čelnika Vladimira Putina s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Završeni pregovori u Ženevi: ‘Nastavljamo dalje, radi se puno radno vrijeme‘

Pregovori SAD-a i Ukrajine o mirovnom planu u Ženevi završeni nakon intenzivnih diplomatskih napora u nedjelju, a svi ključni pregovarači napustili su grad, javlja BBC. Američki državni tajnik Marco Rubio je otišao sinoć, a ukrajinska delegacija se također vratila u Kijev, prema ukrajinskim državnim medijima koji su pratili pregovore.

U nedjelju je Rubiodao do znanja da je rad na mirovnom prijedlogu proces koji je bio u pripremi tri tjedna prije pregovora na visokoj razini i da će se nastaviti nakon sastanka u Ženevi.

"Imamo sve vrste [stručnih] ljudi na tehničkoj razini koji rade puno radno vrijeme na ovome", rekao je Rubio novinarima prije nego što je sinoć odletio iz Švicarske. "Postoji nekoliko tehničkih stavki od kojih očekujemo odgovore ili prijedloge u idućih 24 sata. Dakle, ovo je proces u tijeku."

Ideja SAD-a bila je okupiti dužnosnike visoke razine za istim stolom u nedjelju kako bi pokušali "izgladiti" neka pitanja, a američki državni tajnik rekao je da je postignut "velik napredak". Sudionici pregovora u Ženevi sada će izvijestiti predsjednike svojih država o detaljima, zaključcima i rezultatima pregovora.

U nedjelju su Ukrajina i Sjedinjene Države u zajedničkoj izjavi objavile da su nakon razgovora u Ženevi izradile "unaprijeđeni", odnosno "pročišćeni mirovni okvir", iako nisu naveli detalje.

Mađarska: ‘Neki europski čelnici blokiraju plan‘; Švedska: ‘Ne priznajemo ruske aneksije‘

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ocijenio je na društvenim mrežama da je američki mirovni plan od 28 točaka "velika prilika" za okončanje rata u Ukrajini, ali da ga "neki zapadnoeuropski čelnici" pokušavaju blokirati.

"Naš stav je jasan - svaki europski političar ima dužnost u potpunosti i bezuvjetno podržati ovaj plan, jer je to racionalan i human izbor", rekao je Szijjarto.

Europski čelnici, pak, izrazili su zabrinutost zbog plana od 28 točaka nakon što je prošli tjedan predan Kijevu, prije nego što su sastavili vlastiti protuprijedlog.

Iako je Mađarska članica EU i NATO-a, mađarski premijer Viktor Orban smatra se najpouzdanijim zagovornikom Vladimira Putina u Europi i održava vrlo tople odnose s Kremljom.

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stengarda izjavila je, pak, da Stockholm neće priznati rusku aneksiju Krima ili bilo kojeg drugog ukrajinskog teritorija.

Ukrajinske granice ne mogu se mijenjati silom i ne može biti ograničenja njezine vojske ako se želi postići trajni mir, dodala je.

Američki mirovni plan od 28 točaka, koji je Kijevu prvi put predložen prošli tjedan, uključuje značajne teritorijalne ustupke Rusiji, uključujući Krim i cjelokupni teritorij regija Luhansk i Doneck.

Ukrajina: ‘Ovo su naše crvene linije‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se ponovno o tekućim raspravama o mirovnom planu u Ukrajini. Govoreći putem video veze na summitu Krimske platforme u Švedskoj, Zelenski je rekao da će Kijev nastaviti raditi sa svojim partnerima na kompromisima o prijedlozima SAD-a za jačanje, a ne slabljenje Ukrajine.

U obraćanju švedskom parlamentu putem video veze, Zelenski je rekao da je ovo "kritičan trenutak" i da Ukrajina "usko surađuje sa SAD-om i drugim europskim partnerima kako bi definirala korake" za okončanje rata u Ukrajini.

"U medijima je puno buke i sav taj politički pritisak i još veća odgovornost za odluke koje su pred nama", dodao je.

Rekao je da su tijekom dosadašnjih razgovora uspjeli zadržati "vrlo osjetljive točke" na stolu, uključujući oslobađanje svih ukrajinskih ratnih zarobljenika i povratak otete ukrajinske djece.

Rusija, istaknuo je, mora platiti za rat u Ukrajini i odluka o korištenju njezine zamrznute imovine ključna je za sve mirovne prijedloge. "Putin želi pravno priznanje onoga što je ukrao... ne samo od Ukrajine, on to želi od cijelog svijeta i to je vrlo opasno", rekao je.

Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk, koji također prisustvuje summitu, rekao je da ukrajinski planovi za članstvo u EU i NATO-u moraju biti dio njezinih sigurnosnih jamstava i svakog mirovnog plana.

Ukrajinske "crvene linije" za mirovne pregovore uključuju neformalno priznavanje okupiranih ukrajinskih teritorija, ograničenja obrambenih snaga i ograničenja budućih saveza, rekao je Stefančuk.

Ukrajina uporno inzistira na tim svojim pozicijama, a one su u suprotnosti s klauzulama u mirovnom prijedlogu koji su podržale SAD i Rusija, a koji je Kijevu predstavljen prošli tjedan i o kojem se sada raspravlja.

Kijev, zajedno sa svojim europskim saveznicima, pokušava u većoj mjeri izmijeniti prijedlog od 28 točaka kako bi se ublažili neke od zahtjeva koji uglavnom idu u prilog Moskvi.

ABC: ‘Amerikanci žele poseban sastanak s Rusima‘

Američki pregovarači, koji od vikenda razgovaraju o novom prijedlogu mirovnog plana s predstavnicima Ukrajine u Ženevi, žele održati zaseban sastanak s predstavnicima Rusije. Ovu informaciju objavio je ABC pozivajući se na neimenovanog američkog dužnosnika, kako javlja ruski poslovni dnevnik Kommersant.

Detalje o vremenu i mjestu mogućih pregovora izvor nije precizirao, kako se prenosi.

Njemačka optimistična: ‘Ovo je uspjeh za Europu‘

Njemački ministar vanjskih poslova, Johann Wadephul, rekao je da su razgovori u Ženevi zasad "uspjeh za Europu".

"Sva pitanja koja se tiču Europe, uključujući i ona vezana uz NATO, uklonjena su iz ovog plana - to je odlučujući uspjeh koji smo postigli jučer", rekao je na njemačkom radiju.

"Od samog početka bilo je jasno, kako smo više puta govorili, da se nikakav sporazum ne smije postići preko leđa Europljana i Ukrajinaca.", dodao je.

U međuvremenu, finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da je jutros razgovarao s Volodimirom Zelenskim. Jučerašnji pregovori bili su "korak naprijed", rekao je, ali "glavna pitanja" tek trebaju biti riješena.

Stubb je dodao da će svaka odluka koja spada u nadležnost EU-a ili NATO-a biti razmatrana i odlučena od strane njihovih članica "posebno, u odvojenom procesu".

Europski čelnici raspravljat ćnakon niza diplomatskih aktivnosti tijekom vikenda. Predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa vodit će neformalni sastanak, a čelnici koji nisu nazočni na summitu u glavnom gradu Angole Luandi pridružit će se putem video veze.

SAD i Ukrajina ‘dopunili i doradili‘ mirovni plan

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina izradile su "dopunjeni i dorađeni mirovni plan" za okončanje rata s Rusijom, stoji u zajedničkoj izjavi dviju država objavljenoj nakon pregovora u Ženevi, na kojima su sudjelovali i europski predstavnici.

Dvije strane plan su, čini se, izradile na temelju ranijeg plana koji je sastavila američka vlada, a koji su Kijev i njegovi saveznici smatrali previše naklonjenim Moskvi, navodi Reuters.

U zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, dvije strane izjavile su da su provele "iznimno produktivne" razgovore, dodavši da će ih nastaviti u nadolazećim danima. Nisu otkrile pojedinosti o nizu spornih točaka koje moraju riješiti, uključujući pitanje sigurnosnih jamstava za Kijev.

Bijela kuća objavila je pak u odvojenoj izjavi da nova varijanta mirovnog plana obuhvaća snažnija sigurnosna jamstva te da je ukrajinska delegacija izjavila da novi plan "odražava njihove nacionalne interese". Ukrajinski dužnosnici nisu objavili odvojenu izjavu i nisu bili odmah dostupni za komentare, izvijestio je Reuters.

Američki državni tajnik Marco Rubio, koji je predvodio razgovore, u nedjelju je rekao da je "vrlo optimističan" u pogledu mogućnosti postizanja dogovora o Ukrajini "vrlo skoro".

Trump zadovoljan

Strane koje su sudjelovale u pregovorima postigle su znatan napredak, izjavio je Rubio, naglasivši da će se o konačnom dogovoru morati dogovoriti i predsjednici, kao i da još uvijek postoji nekoliko pitanja na kojima moraju nastaviti raditi.

Izaslanici će i u ponedjeljak nastaviti raditi na mirovnom planu, kazao je američki državni tajnik u nedjelju, istaknuvši da pregovori traju već tri tjedna, no da su se u protekla četiri dana značajno ubrzali.

Prema navodima dvaju upućenih izvora, američki i ukrajinski dužnosnici navodno razgovaraju i o mogućem posjetu ukrajinskog predsjednika Zelenskog Washingtonu već ovog tjedna kako bi s predsjednikom Trumpom razgovarao o mirovnom planu, no zasad nema potvrđenog datuma.

Donald Trump je, nekoliko sati nakon što je ponovio svoj stari narativ o "nezahvalnosti" Kijeva za američku pomoć, iskazao zadovoljstvo tijekom pregovora. Rubio je rekao da je američki predjednik "prilično zadovoljan izvješćima koja smo mu dali o postignutom napretku".

SAD i Ukrajina približili stavove o mirovnom planu

Američki i ukrajinski pregovarači dogovorili su ažurirani okvir za mogući mirovni sporazum i najavili nastavak intenzivnih razgovora idućih dana, nakon kruga sastanaka u Ženevi koji su opisani kao vrlo produktivni. Prema američkom državnom tajniku Marcu Rubiju, pregovori su donijeli osjetan napredak u usklađivanju 28 točaka američkog prijedloga, iako su neke ključne stavke još uvijek otvorene.

Washington tvrdi da plan ima podršku dijela međunarodnih partnera, dok ga u Kijevu i Europi mnogi smatraju previše povoljnim za Rusiju. Istodobno, Moskva ga oprezno podržava, ali bez javnog ulaska u detalje.

Atmosferu je dodatno zapalio Donald Trump, koji je ponovno kritizirao Kijev zbog navodnog manjka zahvalnosti za američke napore, uz poruku da Europa i dalje financira ruski rat kupnjom energenata. U pozadini se pojavila i informacija da su Velika Britanija, Francuska i Njemačka izradile vlastitu verziju mirovnog prijedloga, nešto što Rubio u potpunosti negira.

Iako nacrt nije službeno objavljen, brojne točke postale su javne. Među najkontroverznijima su:

• povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova Donjecke oblasti koje sada kontroliraju
• međunarodno priznanje ruske kontrole nad Donjeckom, Luhanskom i Krimom
• zamrzavanje fronte u Hersonu i Zaporižju na sadašnjim linijama
• smanjivanje ukrajinske vojske na oko 600 tisuća vojnika
• odustajanje od ulaska u NATO, uz nejasno definirana sigurnosna jamstva
• postupna reintegracija Rusije u globalnu ekonomiju, uključujući moguće ukidanje sankcija i povratak u G8

Plan također pretpostavlja da se NATO neće širiti dalje, kao i da Rusija neće napadati susjedne zemlje.

Trump je ranije dao rok do četvrtka da Ukrajina prihvati prijedlog, ali je kasnije ublažio retoriku i rekao da nacrt „nije konačna ponuda“.

Dodatnu zbrku izazvale su tvrdnje skupine senatora da je Rubio plan predstavio kao ruski prijedlog. Državni tajnik to je oštro demantirao, tvrdeći da je dokument američkog autorstva, uz određeni doprinos i Moskve i Kijeva.

Prije početka pregovora pojavila se velika zbrka oko toga tko je zapravo sastavio plan. Neki američki senatori tvrdili su da im je Rubio rekao kako je nacrt zapravo ruski prijedlog. Rubio je to jasno demantirao. Rekao je da je dokument izradio SAD, ali da su u njemu uzete u obzir primjedbe i Ukrajine i Rusije. Američki State Department optužio je senatore da su njihove riječi potpuno izvrnuli.

Europski protuprijedlog

Europski mirovni protuprijedlog predviđa američka sigurnosna jamstva poput onih koji proizlaze iz članka 5. ugovora o NATO-u, a koji napad na jednu članica smatra napadom na sve, prenijela je u nedjelju agencija Reuters koja je imala uvid u tekst.

U europskom protuprijedlogu se navodi i da je NATO suglasan da trajno ne drži svoje snage u Ukrajini u mirnodopskom razdoblju.

U vrijeme mira ukrajinska vojska bila bi ograničena na najviše 800.000 pripadnika. Američki plan postavio je gornju granicu na 600.000 vojnika.

Europa traži i da Ukrajina bude financijski obeštećena uključujući i putem ruske imovine koja će ostati zamrznuta sve dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.

Europski prijedlog sadrži i odredbu da Ukrajina neće svoje "okupirane suverene, teritorije" vraćati vojno, nego će voditi pregovore o razmjeni teritorija, a polazište će biti linije kontakta.

Europskim prijedlogom predviđa se održavanje izbora u Ukrajini što je moguće prije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

Reutersov izvor upoznat s tijekom pregovora rekao je da su glavni razgovori između američkog i ukrajinskog izaslanstva u Ženevi o nacrtu plana koji je predstavio Washington za okončanje rata u Ukrajini sada u tijeku.

Sky News je objavio da europski prijedlog nema 24 točke, kako je objavio Telegraph, već njih 28 (kao i američki "original"), a najzanimljivija je ona prema kojoj Europa pristaje pozvati Rusiju natrag u članstvo skupine G8.

No, to će se, kako je izvijestio Sky, dogoditi samo ako se SAD, Rusija i Ukrajina slože s planom, a G7 ga potpiše. Rusija je iz G8 isključena nakon aneksije Krima 2014. godine.