Unatoč tome što je na ulicama gradova u SAD-u još uvijek desetak tisuća Amerikanaca koji prosvjedom traže pravdu za tragično preminuloga Georgea Floyda, represivni aparat stavio je pod kontrolu veći dio vandalizama i nasilnih obračuna. Iako su se prosvjednici u brojnim gradovima oglušili na policijski sat, demonstracije su nastavili u mirnom tonu.
Burno je još uvijek u Kaliforniji. U korejskoj četvrti Los Angelesa u utorak se okupilo oko 200 sudionika prosvjeda koji su se zaputili prema rezidenciji gradonačelnika Erica Garcettija. Cilj je bio od njega tražiti smanjenje proračuna za policiju Los Angelesa (LAPD) koja ima reputaciju sustavno maltretirati Afroamerikance. Također, San Diego je uveo najstroži policijski sat u zemlji, koji stupa na snagu već u 14.00 sati. U New Yorku je nekoliko stotina ljudi krenulo prema Brooklynskom mostu, ali im je put prepriječila policija. Gradonačelnik Bill de Blasio tvrdi da se situacija smiruje i da je policijski sat, koji je u tom gradu uveden prvi put u posljednjih 77 godina, prema svemu sudeći urodio plodom.
U pomalo iznenađujućoj izjavi, ministar obrane Mark Esper usprotivio se Donaldu Trumpu i poručio da je protiv slanja vojske na ulice. “Ta bi se mjera trebala koristiti samo u krajnjoj nuždi i kao posljednja mjera. Nismo još u takvoj situaciji”, poručio je.
Privođenje u New Yorku
Očevici
U Philadelphiji je uklonjen kip bivšega gradonačelnika Franka Rizza kojeg su stanovnici smatrali simbolom rasizma i policijske brutalnosti prema Afroamerikancima. Aktualni gradonačelnik Jim Kenney smatra da taj čin predstavlja “početak zacjeljivanja rana rasnih podjela koje vladaju u tom gradu”.
Policajci u Washingtonu
Obitelj preminuloga Georgea Floyda okupila se u Teksasu gdje je za “nježnog diva”, kako su ga od milja zvali, u utorak održana komemoracija. Prema informacijama službi grada Houstona, na komemoraciji je sudjelovalo čak 60.000 ljudi, a prisutne je posebno dirnulo obraćanje Floydove šestogodišnje kćeri Gianne koja je rekla da je “njezin tata promijenio svijet”.
Samo dva sata prije nego što je policijski sat stupio na snagu u američkoj prijestolnici, Washington D.C. preplavila su vojna vozila, a na ulicama je i vojska koja je intervenirala na poziv predsjednika Donalda Trumpa. Zbog kontroverznog obračuna s mirnim prosvjednicima, koje su prema svjedočanstvima očevidaca policajci uklonili dimnim bombama i suzavcem kako bi predsjedniku omogućili da se slika ispred crkve Sv. Ivana, Lafayette Square ugostio je dvostruko više prosvjednika nego prethodnih dana.
Donald Trump
Prema informacijama američkih medija, za tu je kontroverznu odluku bio zadužen glavni američki državni odvjetnik William Barr.
Policija tjera prosvjednike
Taj su čin osudili i politički dužnosnici, među kojima su brojni republikanci iz Senata. Očekivano, kritiku Trumpu među prvima je uputio “neposlušni republikanac” Ben Sasse iz savezne države Nebraske, a uskoro mu se pridružio i senator Tim Scott, jedini afroamerički republikanac u Senatu. Demokrati su predstavili rezoluciju kojom osuđuju Trumpov odgovor na prosvjede, a njihov je pokušaj usvajanja u Senatu blokirao vođa većine Mitch McConnell.
Zatvorena ulica na Times Squareu
Demokracija
Odgovor Bijele kuće na prosvjede kritizirali su i dužnosnici obavještajne agencije CIA-e, koji su izrazili zabrinutost zbog narušavanja demokratskih vrijednosti. U svojem su upozorenju naglasili da su oni istrenirani da prve signale zabrinutosti uoče u drugim državama.
“Vidjeli smo ovakav oblik nasilja. To rade autokrati. To je ono što se događa prije nego što države propadnu. Jako me to uznemirava”, izjavila je za Washington Post Gail Helt, bivša analitičarka CIA-e koja je donedavno pratila regiju jugoistočne Azije.
Prosvjed u Minneapolisu
S njezinom se procjenom slažu i drugi dužnosnici CIA-e.
“Sadam. Bašar. Gadafi. Svi su se oni odlučivali na ovakve poteze prije nego što je u njihovim državama došlo do svrgavanja režima”, rekao je Marc Polymeropoulos, agent CIA-e, referirajući se na gušenje mirnih prosvjeda suzavcem i dimnim bombama.
Osude
Čin su jednoglasno osudili i vjerski čelnici SAD-a, a situaciju u Americi nakon osam dana komentirao je i papa Franjo. Poglavar Katoličke crkve vjernike je pozvao da ne okrenu leđa činjenici da rasizam postoji u našim društvima, a Amerikance je pozvao na pomirenje.
Kritiku Trumpu neizravno je uputio i bivši predsjednik George W. Bush koji je zaključio da ubojstvo Georgea Floyda odražava “šokantan neuspjeh” borbe protiv rasizma u SAD-u.
Prosvjed u Minneapolisu
Duga povijest policijskog nasilja u SAD-u
1980. Miami, Florida
Četiri bijela policijska dužnosnika oslobođena su svih optužbi nakon što su na smrt pretukli Afroamerikanca Arthura McDuffiej. Presuda je izazvala masovne prosvjede diljem Miamija u kojima je život izgubilo 18 ljudi, a ranjeno je više od 300 građana.
1992. Los Angeles, Kalifornija
Godine 1992. televizijske postaje diljem zemlje preplavila je snimka dužnosnika LAPD-ja koji su na smrt pretukli Afroamerikanca Rodneyja Kinga. Nedugo nakon toga su oslobođeni krivnje, zbog čega je došlo do nasilnih prosvjeda na ulicama američkih gradova, a u Los Angelesu trebala je intervenirati i vojska. U obračunima je smrtno stradalo 59 ljudi, a njih 2300 je ozlijeđeno.
2001. Cincinnati, Ohio
Devetnaestogodišnji Timothy Thomas, Afroamerikanac, prebijen je na smrt u travnju 2001. godine, zbog čega je u cijeloj državi Ohio došlo do masovnih prosvjeda. U obračunima na ulicama ozlijeđeno je 70 ljudi.
2014. Ferguson, Missouri
Nenaoružani18-godišnji Afroamerikanac Michael Brown ubijen je u kolovozu 2014. zato što je policijski djelatnik Darren Wilson smatrao da u lokalnom dućanu sudjeluje u preprodaji droge. Zbog njegova je ubojstva došlo do masovnih desetodnevnih prosvjeda u Fergusonu, a nakon što su protiv policajca odbačene sve prijave, došlo je do novog vala obračuna na ulicama.
2014. Staten Island, New York
Dužnosnik NYPD-ja Daniel Pantaleo sumnjao je da Afroamerikanac Eric Garner ilegalno prodaje cigarete, zbog čega ga je oborio na pod i hrvačkim zahvatom ugušio. Obračun je snimljen kamerom, a posljednje riječi preminuloga Garnera bile su “Ne mogu disati”, što je ponovio čak 11 puta prije smrti. Unatoč tome što se slučaj vodio kao ubojstvo, protiv Pantalea nije podignuta optužnica zbog čega je došlo do 50 prosvjeda diljem zemlje.
2015. Baltimore, Maryland
Dvadesetpetogodišnji Freddie Gray preminuo je u travnju 2015. nakon što su mu policijski dužnosnici zadali kobne ozljede kralježnice tijekom uhićenja. I taj je obračun zabilježen videokamerom, a Baltimore je izašao na ulice zbog čega je proglašeno izvanredno stanje.
2016. Charlotte, Sjeverna Karolina
Policija je ubila Keitha Lamonta Scotta nakon što je on pokušao zapaliti smotuljak za koji su dužnosnici sumnjali da je marihuana. Scott je bio nenaoružan, a njegova smrt potaknula je novi val prosvjeda.
I ustavni stručnjaci podijeljeni oko slanja vojske
Koja je razlika između Nacionalne garde i vojske?
- Pet rodova američkih oružanih snaga - kopnenu vojsku, zrakoplovstvo, mornaricu, marince i obalnu stražu - čine profesionalni vojnici koji načelno ne obavljaju vojne dužnosti na teritoriju Sjedinjenih Država. Nacionalna garda dio je američke federalne vojske koju čine prije svega civili. Riječ je o povremenom angažmanu, najčešće od jednog vikenda mjesečno i jedne dvotjedne vojne vježbe godišnje. U najširem mogućem smislu, nacionalna garda odgovara hrvatskoj inačici stožera civilne zaštite.
Može li američki predsjednik angažirati vojsku da djeluje na teritoriju SAD-a?
- Može. Jedan je način da to od njega zatraže guverneri ili kongresi saveznih država, ali to dosad nije zatražio nitko. Drugi scenarij pretpostavlja unilateralno slanje vojske odlukom samog predsjednika, za što je potrebno aktivirati takozvani Insurrection Act (Zakon o pobuni) iz 1807. godine.
O kakvom je propisu riječ?
- Prema američkom Ustavu, guverneri imaju ovlasti provoditi red unutar granica savezne države, što im omogućava zakon pod nazivom Posse Comitatus Act, koji zabranjuje saveznoj vojsci angažman u pitanjima zakona i reda unutar zemlje. Insurrection Act omogućava predsjedniku SAD-a da pošalje saveznu vojsku kako bi se suzbila domaća pobuna u slučaju da redovito provođenje zakona nije moguće. Ni ustavni stručnjaci, međutim, ne slažu se sasvim u tome tko točno ima ovlasti odrediti da su stvoreni uvjeti za to - predsjednik ili Kongres.
Je li taj propis dosad bio aktiviran?
- Da, više puta tijekom 1960-ih godina, u vrijeme pokreta za građanska prava. Posljednji slučaj dogodio se 1992. godine u vrijeme krvavih prosvjeda u Los Angelesu. Tada je guverner zatražio slanje vojske.
Nove optužnice za svu četvoricu policajaca
Nove optužnice podignute su protiv sve četvorice otpuštenih policajaca koji su bili prisutni za vrijeme ubojstva crnog Amerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, objavio je u srijedu državni odvjetnik Minnesote.
Optužnica protiv Dereka Chauvina pooštrena je s trećeg na ubojstvo drugog stupnja. Policajac, koji je koljenom pritiskao Floydov vrat i ugušio ga, prije je bio optužen za ubojstvo iz nehaja, a sad za ubojstvo bez namjere.
Ostala trojica policajaca suočena su s optužnicom za pomaganje i poticanje na ubojstvo.
Floydova smrt izazvala je velike prosvjede diljem SAD-a protiv rasizma i policijske brutalnosti prema Afroamerikancima.
Velika većina demonstracija u proteklih osam dana bila je mirna, no neke su se pretvorile u nasilne nemire i u brojnim je gradovima uveden plicijski sat.
Objavljujući nove optužnice, državni odvjetnik Minnesote Keith Ellison izjavio je da su one u interesu pravde.
"Moramo ispisati nova pravila za pravedno društvo", rekao je Ellison.
No, odvjetnik obitelji Floyd Benjamin Crump izjavio je CNN-u da obitelj vjeruje da bi optužnica protiv Chauvina trebala biti ona prvog stupnja. Kaže da je obitelji rečeno da se istraga nastavlja i da se optužnica još može mijenjati.
Ubojstvo prvog i drugog stupnja prema zakonu Minnesote zahtjeva dokaz da je optuženik ubio s namjerom. Za ubojstvo prvog stupnja u većini se slučajeva traži predumišljaj, dok je ubojstvo drugog stupnja više vezano uz zločine iz strasti.
Optužnica za ubojstvo trećeg stupnja ne zahtijeva dokaz da je optuženik želio da žrtva umre, nego samo da su njegovi postupci bili opasni i da su izvedeni bez obzira na ljudski život.
Za ubojstvo drugog stupnja predviđena je kazna do 40 godina zatrova, petnaest više nego za ubojstvo trećeg stupnja. (Hina)