KLJUČNI TJEDAN

Sankcije podijelile EU: Poljska traži radikalan potez, Nijemci i Austrijanci zaprepašteni

Mogući europski embargo na rusku naftu pogodio bi ‘cijeli svijet‘, upozorio je Kremlj

Mateusz Morawiecki i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

 Virginia Mayo/POOL/AFP

Veliki tjedan europske i euratlantske sigurnosne i vanjske politike počeo je u ponedjeljak. Održan je sastanak Vijeća za vanjske poslove koje čine ministrice i ministri, a zatim je uslijedio zajednički sastanak s ministricama i ministrima obrane.

Zadaća je Vijeća pripremiti potrebne dokumente za summit Europskog vijeća, koje čine šefice i šefovi država i vlada članica EU, u četvrtak i petak. Tjedan je velik jer na taj sastanak dolazi američki predsjednik Joe Biden. Istog će se dana održati i izvanredni summit NATO-a, te skupine G7. Sve u Bruxellesu. S ciljem usklađivanja politika prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.

image

Joe Biden

Nicholas Kamm/AFP

Mogući europski embargo na rusku naftu pogodio bi "cijeli svijet", upozorio je Kremlj uoči sastanka Vijeća ministara. "Takav bi embargo imao vrlo ozbiljan utjecaj na svjetsko tržište nafte, štetan utjecaj na energetsko tržište u Europi", ocijenio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Očito je da Amerikanci tu ništa ne bi izgubili, njihova bi pozicija bila bolja nego europska", ustvrdio je na konferenciji za novinare. "Takva odluka pogodila bi cijeli svijet", zaključio je Peskov.

Nije neuobičajeno da se Peskov javlja prije sastanaka u Bruxellesu, ali ovaj je istup pokazatelj da Moskva zabrinuto iščekuje ishod ovog tjedna. Koji bi mogao najaviti širenje europskih sankcija na ruske energente.

U pripremi terena za raspravu, poljski premijer Mateusz Morawiecki tijekom vikenda je pozvao da se u novi, peti paket sankcija uključi i blokada trgovine s Rusijom “što prije je moguće”, uključujući pomorski i kopneni promet. “Potpuno odsijecanje ruske trgovine dodatno bi natjeralo Rusiju da razmisli bi li bilo bolje zaustaviti ovaj okrutni rat”, rekao je Morawiecki. Što nije naišlo na očekivani odjek u Češkoj, formalnoj saveznici u okviru Višegradske skupine. Potpuna zabrana trgovine s Rusijom nije realna jer četiri paketa sankcija EU dobro funkcioniraju, rekao je češki ministar financija Zbyněk Stanjura iz Građanske demokratske stranke (ODS) iz koje je i premijer Petr Fiala. "Prema onome što sam čuo od kolega ministara financija iz drugih zemalja, mislim da ovaj prijedlog neće dobiti podršku", rekao je Stanjura. Dok češka vlada tvrdi da promiče najstrože sankcije protiv Rusije, potpuna zabrana trgovine značila bi kraj uvoza plina i nafte iz Rusije – što je potez neprihvatljiv za nekoliko zemalja EU, uključujući Njemačku i Austriju, prenosi Euractiv.cz.

image

Mateusz Morawiecki i Petr Fiala

Leon Neal/POOL/AFP

Po dolasku na sastanak irski i litavski ministri izjavili su kako bi trebalo sankcijama udariti na ruski lukrativni energetski sektor, prenosi Reuters. Annalena Baerbock, šefica njemačke diplomacije iz stranke Zelenih, po dolasku je izjavila kako "slike koje stižu iz Ukrajine razdiru srce u grudima". Dodajući kako time postaje jasnijim da “EU, svijet koji vjeruje u poredak utemeljen na pravilima, mora izolirati ovaj režim", referirajući se na Rusiju. No, odbila je odgovoriti na pitanje što bi moglo potaknuti sankcije ruskom energetskom sektoru. Istodobno je u Amsterdamu nizozemski premijer Mark Rutte bio precizniji. “Zemlje EU još uvijek uvelike ovise o ruskoj nafti i plinu za opskrbu energijom i to se ne može jednostavno prekinuti u kratkom roku”, prenosi Reuters njegove riječi. "Previše rafinerija u istočnom i zapadnom dijelu Europe još uvijek u potpunosti ovisi o ruskoj nafti, a s plinom je još gore", rekao je Rutte. "Moramo smanjiti tu ovisnost. Moramo to učiniti što je prije moguće, ali to ne možemo učiniti sutra”. Riječi su kojima će Rutte oponirati poljskom premijeru, ali i baltičkim zemljama jer ih je izgovorio nakon što mu je gost bio Gitanas Nausėda, predsjednik Litve.

Poljska i baltičke zemlje računaju da će ih na sastanku Europskog vijeća podržati Biden koji je nedavno zabranio uvoz ruskih energenata, a slijedila ga je Ujedinjena Kraljevina. Takav se scenarij može očekivati jer bi to bio izuzetno težak udarac na Moskvu. Još se uvijek čeka odgovor na pitanje kolik bi bio udarac na članice EU ovisne o ruskoj nafti i plinu.

image

Annalena Baerbock

ANNEGRET HILSE/POOL/AFP

U međuvremenu su poduzeti važni koraci u smjeru olakšavanje stanja na globalnom tržištu nafte i plina. SAD je konačno poslao Saudijskoj Arabiji proturaketne sustave Patriot kako bi je zaštitili od raketnih napada proiranskih Huta iz Jemena. Što je ustupak na koji će Rijad morati reagirati nekom pozitivnom mjerom pri čemu bi najpozitivnija bila povećanje proizvodnje nafte kako bi se na tržištu smanjila bojazan od manjka. Takav bi potez izazvao negativnu reakciju Moskve, ali ona u ovom trenutku nije u stanju, kao 2020. godine, krenuti u cjenovni rat s Arabijom. Bijela kuća je javnosti poručila da je viša cijena goriva na crpkama posljedica borbe protiv režima u Moskvi koji je pokrenuo agresiju na demokratsku Ukrajinu. Takva retorika u SAD-u odjekuje riječima predsjednika Ronalda Reagana koji je tadašnji Sovjetski Savez zvao “carstvom zla” i naišla je na podršku 70% stanovništva prema posljednjem ispitivanju javnog mnijenja.

Bi li takav pristup imao isti učinak u članicama EU? Vjerojatno ne na razini EU uz velike razlike među članicama: postotak bi možda bio i viši u Poljskoj i baltičkim zemljama, ali svakako niži u udaljenijima. Za gotovo potpunu podršku bila bi potrebna eskalacija ruske agresije ili korištenje nekog od zabranjenih oružja, spekulira se kemijskim jer je vlada Vladimira Putina trovala protivnike po Europi nervnim otrovom novičok. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjedavajući Vijeća EU, rekao je da bi dodatno pogoršanje situacije u Ukrajini dovelo do odbacivanja bilo kakvog tabua kad je riječ o sankcijama.

U diplomatskim se krugovima javila opcija embarga na uvoz nafte, ne i plina, jer bi se ovaj prvi energent mogao, uz saudijsko povećanje proizvodnje i povratak iranske nafte na tržište, lakše nadomjestiti. EU zadovoljava 25% potreba ruskom naftom što je 60% ukupnog izvoza te zemlje. U takvom se scenariju ne smije zanemariti mogućnost da Rusija nastupi destruktivno i prekine dotok plina. Njemačka očito računa na takvu mogućnost pa je u nedjelju objavljeno da je s Katarom dogovorila dugogodišnje partnerstvo u opskrbi energijom, posebno ukapljenim plinom. “Izvrsna je vijest je da smo čvrsto dogovorili namjeru dugogodišnjeg partnerstva na polju opskrbe energijom”, rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck u Dohi.

image

Emmanuel Macron

Ludovic MARIN/various sources/AFP

U ovom je trenutku, ako Rusija ne posegne za nekim od oružja masovno uništenje, realnim za očekivati usuglašavanje na liniji riječi nizozemskog premijera. Ne treba zaboraviti da je u malezijskom putničkom zrakoplovu koji su nad Ukrajinom srušili ruski borci većina putnika bilo iz Nizozemske. Tako da mu se ne može prigovoriti manjak empatije. U nacrtu zaključaka summita, u koji je uvid imao The Financial Times, u ponedjeljak je još pisalo da će se “lideri EU suglasiti da rast cijena naglašava potrebu lišavanja ruskog plina i nafte što je prije moguće”. EU se ekonomski oporavljala od javnozdravstvene krize na što su se nadovezali problemi opskrbnih lanaca i rast cijena energetana što je rezultiralo inflacijom. Čelnici EU moraju imati na umu da bi brzoplet embargo mogao dovesti blok u opasno stanje stagflacije, pada rasta uz inflaciju, što je možda i opasnije od recesije.

Važna tema cijelog tjedna bit će traženje suglasja članica Unije oko mehanizama obuzdavanja rasta cijena energenata. Zemlje juga, Italija primjerice, traži da se omogući ograničavanje cijene plina, a Španjolska razdvajanje cijene električne energije i cijene plina. Francuska takva rješenja smatra prihvatljivim, ali Njemačka, Nizozemska i Austrija odbacuju bilo kakvu ideju narušavanja tržišnog sustava.

U svjetlu energije u drugi je plan pao važan dio susreta europskih čelnika s Bidenom, a to je kreiranje zajedničke platforme u odnosu prema Kini. Summit EU i Kine održat će se 1. travnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. ožujak 2022 16:13