NOBILOVO POJAŠNJENJE

Sastanak NATO-a i Rusije obilježila intervencija hrvatskog ambasadora: ‘Reći ću vam kako se zapravo raspala Jugoslavija...‘

‘Jugoslavija se raspala bez ikakve uloge NATO-a, već zbog unutarnjih odnosa, sazrijevanja svijesti o samostalnosti i pada komunizma‘
 Nato/Pool

Raspad bivše Jugoslavije pojavio se kao tema i na sastanku Vijeća NATO-Rusija održanog nakon više od dvije godine kao korak u smjeru smirivanja tenzija u odnosima Zapada i Rusije.

Naime, ruska strana je, prema diplomatskim izvorima, naglasila kako 'NATO nije samo obrambeni savez, već je intervenirao izvan svog teritorija, rušio vlade i razbijao države od Libije do bivše Jugoslavije koju je NATO razbio na šest država'.

Na takve konstatacije je šef hrvatskog predstavništva u NATO-u, ambasador Mario Nobilo intervenirao objasnivši, iz vlastitog iskustva, kako se Jugoslavija raspala bez ikakve uloge NATO-a, već se to dogodilo zbog unutarnjih odnosa, sazrijevanja svijesti naroda o samostalnosti i pada komunizma. Prema istim izvorima, on je naglasio kako je tada i Rusija odigrala konstruktivnu ulogu, pa čak i pozitivniju od nekih sadašnjih članica NATO-a. Predstavnici drugih članica iz bivše Jugoslavije, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovenija, podržali su nastup hrvatskog veleposlanika.

Pitanje o intervenciji NATO-a na Kosovu bez rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ulozi NATO-a u raspadu bivše Jugoslavije, postavljeno je i glavnom tajniku NATO-s Jensu Stoltenbergu.

- Pogrešna je ideja da je raspad bivše Jugoslavije počeo NATO-ovim djelovanjem. NATO je tamo došao pred kraj kako bi zaustavio zločine na Kosovu. A u tom trenutku se bivša Jugoslavija već bila raspala - rekao je glavni tajnik NATO-a, odbacivši sve paralele NATO-ove intervencije na Kosovu s događajima u Ukrajini - rekao je Stoltenberg potvrdivši da su i zemlje bivše Jugoslavije koje su danas članice NATO-a, isto rekle na sastanku.

Jens Stoltenberg je nakon sastanka novinarima prenio kako su imali ozbiljnu razmjenu mišljenja o situaciji 'u i oko Ukrajine'. Rekao je da je ruska strana iznijela prijedloge koje je objavila još u prosincu i u kojima Moskva iznosi sve što je brine. Potvrdio je da se to odnosi i na zahtjev da NATO prestane primati nove članice i da povuče trupe iz teritorija svojih istočnih članica koje graniče s Rusijom.

No, NATO je te zahtjeve odbio, a saveznici su čvrsti u stavu da se treba zadržati 'politika otvorenih vrata', kao i sposobnost NATO-a da u svakom trenutku brani bilo koju svoju članicu. Prema riječima glavnog tajnika Stoltenberga, saveznici su podržali ideju o učestalim sastancima s Rusijom u budućnosti, što je na ovom sastanku predloženo ruskoj strani. Međutim, Rusija nije bila u stanju odgovoriti odmah na taj prijedlog, jer im 'treba vremena kako bi ga razmotrili'.

- Nadamo se da će Rusija pristati na taj prijedlog, jer dijalog je ono što nam treba, u raznim formatima. Mi pozdravljamo bilateralne sastanke SAD-a i Rusije te sastanke u OESS-u, a sastanci u okviru Vijeća NATO-Rusija su dio ovih napora - rekao je glavni tajnik NATO-a.

Odbacio je optužbe da su za tenzije krivi i Ukrajina i ponuda NATO-a za naoružavanje te države.

- Ukrajina je suverena zemlja i ona ima pravo braniti se. Rusija je jedna od najvećih nuklearnih sila na svijetu. Ona je koristila vojnu silu protiv Ukrajine i prije, okupirala je i zauzela dio Ukrajine, Krim. Optužiti Ukrajinu za eskalaciju, znači okrenuti stvari naopako. Neke države NATO-a zato i žele pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu - rekao je Jens Stoltenberg.

Nadalje, najavio je da će, ako Rusija nastavi eskalirati situaciju, NATO ozbiljno razmotriti povećanje vojne nazočnosti u istočnim državama članicama NATO-a. Glavni tajnik je dodao kako se pravo na članstvo u NATO-u ne može uskratiti pozivanjem na neke sfere interesa.

Šef NATO-a je rekao i da 'postoji realna opasnost za vojni sukob u Europi' te je ovaj sastanak nazvao posebno važnim upravo kako bi se to izbjeglo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. veljača 2023 12:13