AUKUS NA OPREZU

Saveznici se pripremaju za moguću invaziju na Tajvan: SAD poslao više od 2000 marinaca na sjever Australije

Radi se o još jednoj u nizu akcija američke inicijative u regiji čiji je cilj pripremiti sebe i svoje saveznike za moguću kinesku invaziju Tajvana

Ilustracija

 Seung-il Ryu/NurPhoto via AFP

Ovog je tjedna počelo iskrcavanje više od 2000 američkih marinaca u australski Darwin, glavni grad Sjevernog teritorija te države. Kontingent američkih snaga dolazi na šestomjesečnu zajedničku vježbu i obuku s australskim snagama, u sklopu pojačanog opreza saveznika AUKUS pakta na području Indopacifika.

Radi se o još jednoj u nizu akcija američke inicijative u regiji čiji je cilj pripremiti sebe i svoje saveznike za moguću kinesku invaziju Tajvana u bližoj budućnosti. Australski ministar obrane Peter Dutton u srijedu je upozorio kako bi Peking mogao pokušati pripojiti Tajvan dok je ostatak svijeta zaokupljen ruskom invazijom Ukrajine.

Kontingent američkih marinaca prvi će put stići i s predstavnicima američke kopnene vojske - oko 250 pripadnika - a njihova će se zajednička obuka nadopunjavati s aktualnim programom suradnje između Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Država i Kraljevskog australskog ratnog zrakoplovstva.

Prema zapovjedniku sjevernih postrojbi Australskih obrambenih snaga, generalu Marcusu Constableu, suradnja s Amerikancima predstavlja najbitnije obrambeno partnerstvo Australije, koje je ključno po sigurnosnu strategiju države. "Zajedno provodimo sveobuhvatni niz aktivnosti obuke, uključujući humanitarnu pomoć, sigurnosne operacije i vježbe s bojevim streljivom", rekao je Constable.

Dok se prvi dio kontingenta američkih marinaca, njih oko 1000, iskrcavao u Darwinu, vojska Tajvana provodila je niz vježbi s bojevim streljivom na svojem najsjevernijem teritoriju u srijedu, na otoku Dongyin. Vojnici su izvodili artiljerijsku paljbu na plutajuće mete koje su predstavljale desantne brodove, a vježbalo se i pucanje iz strojnica.

Dok bi južni otočić Pratas, kojeg brani tek desetak tajvanskih marinaca, mogao biti prva lokacija na kojoj će Peking započeti invaziju i time testirati diplomatski i ekonomski odgovor zapadnih sila, otok Dongyin je i dom više stotina građana u dva ruralna naselja, a zbog svoje pozicije ima i izrazitu stratešku važnost, zbog čega ga Taipei čuva najmodernijim raketama zemlja-zrak i zemlja-voda.

Iako i tajvanske vlasti strahuju da bi Kina mogla pokušati iskoristiti globalnu napetost oko invazije na Ukrajinu kako bi započela vojno pripajanje demokratske države koju smatra vlastitim teritorijem, Peking zasad ni na koji način ne povećava napetosti niti čini značajnije pomake u položajima svojih snaga. Taipei je ipak zabrinut zbog prolaska malog kineskog propelerca protiv Dongyina, vjerujući da se radi o zrakoplovu kojim Kina ispipava brzinu i intenzitet reakcija tajvanskih snaga.

image

Obuka tajvanskih rezervista

Walid Berrazeg/Hans Lucas via AFP

Tajvanski ministar obrane Chiu Kuo-cheng ovog je mjeseca u parlamentu rekao kako vjeruje da Kina u ovom trenutku ima vojnu sposobnost zauzeti Dongyin, Kinmen i druge udaljenije otoke koji su danas pod kontrolom vlasti u Taipeiju. "Ali, zašto to još nisu učinili?" upitao je Chiu i ponudio svoj odgovor: "Jer žele biti sigurni da mogu riješiti sve jednim napadom."

Hoće li Sjedinjene Države, Australija i drugi saveznici priteći u pomoć Tajvanu nađe li se pod izravnim napadom, pitanje je na koje Washington ne želi ponuditi jasan odgovor. Iako je predsjednik Joe Biden prošle godine rekao da bi branili otok ako bi bio napadnut, dužnosnici State Departmenta poslije su ga demantirali, rekavši da se pogrešno izrazio te da je i dalje na snazi američka politika "strateške neodređenosti".

Kina je proteklih godina testirala odlučnost i reakcije američkih saveznika u Južnom kineskom moru zauzimanjem manjih otočića i atola, koje bi proširili jaružalima i na njih postavili vojne baze i protuzračne obrane. Iako se radilo o otocima koji na papiru pripadaju drugim državama - što je potvrdila i međunarodna arbitraža - Peking tu presudu odbija priznati, a otoke ne vraća.

Usljed rastućih napetosti u regiji, Australija je prošlog tjedna najavila i da namjerava povećati broj vojnika svojih obrambenih snaga za trećinu do 2040. Premijer Scott Morrison rekao je da se radi o nastojanju "održavanje države sigurnom u sve nesigurnijem globalnom okruženju."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. ožujak 2022 14:02