Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje tijekom 2025. nastavilo je povećavati ili modernizirati svoje arsenale, pokazuje nova procjena Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Istraživači Hans M. Kristensen i Matt Korda utvrdili su da je većina tih zemalja tijekom godine rasporedila novo nuklearno oružje ili sustave sposobne za njegovo nošenje, premda se ukupan broj nuklearnih bojevih glava u svijetu nastavio smanjivati.
Prema procjeni SIPRI-ja, u svijetu je u siječnju 2026. postojalo oko 12.187 nuklearnih bojevih glava. Od toga se približno 9745 nalazilo u aktivnim vojnim zalihama i bilo dostupno za potencijalnu uporabu, što je oko 130 više nego godinu ranije. Na projektilima i u bazama strateških bombardera bilo je raspoređeno približno 4012 bojevih glava, stotinjak više nego u siječnju 2025.
SIPRI velik dio tog povećanja pripisuje novoj procjeni broja raspoređenih ruskih bojevih glava te novim podacima o kineskom i indijskom nuklearnom oružju dodijeljenom operativnim snagama.
Ukupan broj je manji
Ukupan broj nuklearnih bojevih glava i dalje se smanjuje samo zato što Sjedinjene Države i Rusija povučeno oružje rastavljaju brže nego što druge države proizvode novo. Obje zemlje još imaju više od tisuću umirovljenih bojevih glava koje čekaju rastavljanje. Istraživači SIPRI-ja upozoravaju da se tempo njihova uništavanja očito usporava te bi uskoro mogao postati sporiji od tempa kojim nove bojeve glave ulaze u svjetske vojne zalihe.
Sjedinjene Države i Rusija zajedno posjeduju oko 83 posto svih nuklearnih bojevih glava spremnih za raspoređivanje te gotovo 86 posto ukupnih svjetskih zaliha. Njihov se udio ipak blago smanjuje iz godine u godinu samo zato jer ostale nuklearne sile povećavaju svoje arsenale. Osim toga imaju i probleme s novim oružjem; prema izvješću, razvoj američke interkontinentalne balističke rakete Sentinel kasni najmanje četiri godine, a njegovi su troškovi približno 81 posto viši od prvotne procjene. Ruska teška interkontinentalna raketa Sarmat kasni više od osam godina, dok je jedno testiranje provedeno 2025. navodno oštetilo lansirnu infrastrukturu.
Kineski nuklearni arsenal tijekom godine porastao je pak s približno 600 na oko 620 bojevih glava, a očekuje se da će se nastaviti povećavati i tijekom sljedećeg desetljeća. Indijske zalihe neznatno su narasle na oko 190 bojevih glava, dok je Pakistan ostao na približno 170. Procjenjuje se da je Sjeverna Koreja sastavila oko 60 nuklearnih bojevih glava, premda SIPRI smatra da možda raspolaže dovoljnom količinom materijala za njih najmanje 90. Izraelski arsenal procjenjuje se na 90 bojevih glava, jednako kao prethodne godine. Velika Britanija zadržala je službeno navedenu brojku od 225, ali je vlada najavila povećanje gornje granice na 260 bojevih glava te je prestala javno objavljivati podatke o njihovu raspoređivanju. Francuske zalihe ostale su na približno 290 bojevih glava.
Vanjske procjene dodatno otežava činjenica da je sporazum Novi START iz 2010. između SAD-a i Rusije istekao u veljači 2026. bez zamjenskog ugovora. Time je nestao dugogodišnji izvor službenih podataka o raspoređivanju američkog i ruskog strateškog nuklearnog oružja. SIPRI upozorava da su nuklearne sile općenito sve manje transparentne, zbog čega je neovisno provjeravanje njihovih arsenala sve teže.
Izvješće upozorava i na promjene u doktrinama uporabe nuklearnog oružja. Rusija je 2024. proširila okolnosti u kojima tvrdi da bi mogla posegnuti za njim, što SIPRI povezuje s ratom u Ukrajini. Bjelorusija tvrdi da je rusko nuklearno oružje raspoređeno na njezinu teritoriju, a Rusija je objavila snimku djelovanja raketnog sustava Orešnik u toj zemlji. Taj sustav može nositi konvencionalne i nuklearne bojeve glave.
Rizik od eskalacije
U Europi su Velika Britanija i Francuska u srpnju 2025. potpisale Deklaraciju iz Northwooda, kojom su dogovorile mogućnost koordiniranog djelovanja svojih nuklearnih snaga u slučaju iznimno ozbiljne prijetnje Europi. Britanija je ujedno najavila kupnju borbenih zrakoplova F-35A i ponovni ulazak u NATO-ov program dijeljenja nuklearnog oružja. Time bi postala šesta članica Saveza na čijem je području smješteno američko nuklearno oružje. Poljska, Finska i Švedska posljednjih su godina također razmatrale mogućnost njegova smještanja na svojem teritoriju.
Sve veće kineske raketne snage potaknule su nagađanja da Peking možda napušta dugogodišnju praksu odvojenog čuvanja nuklearnih bojevih glava i projektila. Pentagon procjenjuje da je Kina tijekom 2025. u tri nova kompleksa silosa postavila više od 100 projektila, premda nema javno dostupnih dokaza da su opremljeni nuklearnim bojevim glavama. SIPRI procjenjuje da je Kina do siječnja 2026. svojim operativnim snagama možda dodijelila manji broj nuklearnih bojevih glava – najviše 34.
Rizik od eskalacije tijekom 2025. porastao je i u južnoj Aziji. Indija i Pakistan u svibnju su vodili najozbiljniji oružani sukob posljednjih desetljeća, tijekom kojeg je Indija napala pakistanske vojne baze za koje se procjenjuje da imaju ulogu u nuklearnim operacijama. Obje strane izbjegle su prelazak nuklearnog praga, ali SIPRI taj sukob opisuje kao promjenu "regionalne dinamike zbog koje opasnost od brze eskalacije ostaje trajno prisutna".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....