Ankete i ispitivanja javnog mišljenja za Sirijce su donedavno bile znanstvena fantastika. Dugogodišnji građanski rat, sukob između političko-vjerskih frakcija, dogodio se nakon desetljeća diktature dinastije Asad, koja je okončana prošlog prosinca kad su Bašar al-Asad i njegova obitelj pobjegli iz zemlje.
Strane organizacije nedavno su provele prvo istraživanje bila nacije, a o zanimljivim rezultatima nedavno je pisao časopis za međunarodnu politiku Foreign Affairs.
Nešto više od 1200 ispitanika u raznim regijama zemlje odgovaralo je na pitanja o aktualnoj vlasti al-Šare, bivšeg pripadnika al-Qa‘ide, koji je iznenadio svijet brzopoteznim preuzimanjem kontrole nad zemljom, a još više kad je, u zapadnjačkom odijelu, dao prve intervjue zapadnim novinarima.
Rezultati ankete su zanimljivi i daju dobar uvid u raspoloženje stanovnika Sirije, izmučenih ratom i ekonomskim nedaćama. Prema njima, Sirijci su godinu dana nakon pada bivšeg režima optimistični u pogledu budućnosti zemlje. Podrška novom predsjedniku al-Šari iznenađujuće je velika i većina čelnika zapadnog svijeta može je dostići samo u snovima. Iznosi 81 posto. Više od 70 posto anketiranih ima povjerenja u sirijsku vojsku. Prema brojkama, velika većina Sirijaca otvorena je i pozitivno gleda na Europsku uniju i Washington.
Sektaška podijeljenost nadživjela pad Asada
Velik broj ispitanika - njih više od 60 posto - pozitivno je ocijenio i američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ukinuo dugogodišnje sankcije i otvorio vrata al-Šari za ulazak u klub partnerskih zemalja Amerike.
No, unatoč tome što je dah slobode u zemlji donio neizbježan osjećaj euforije i nade u bolju budućnost bez Asada, anketa pokazuje gdje su zamke za aktualnu vladu.
U Siriji ubijena dva američka vojnika i prevoditelj, sumnja se na ISIS, Trump najavio odmazdu
Sirijski ispitanici pesimistični su u pogledu stanja ekonomije i budućeg razvoja gospodarstva te smatraju da će Siriji biti potrebne vanjske investicije i strana pomoć. Korupciju smatraju raširenom, ne vjeruju ni da se dovoljno kaznilo zlo iz bivšeg režima. Nisu za bolje odnose s Izraelom. Najveća slabost proizlazi ipak kad se odgovori ispitanika grupiraju u regije. Optimizam i pozitivno mišljenje o stanju u zemlji i povjerenje u vladu koreliraju s geografskom lokacijom ispitanika, a ona pokazuje da je sektaška podijeljenost nadživjela pad Asadova režima.
Vodstvo je popularno u većini okruga. Međutim, u Latakiji, Sveidi i Tartusu tek trećina stanovnika ima povjerenja u vladu i smatra da ona vodi računa o njihovim potrebama ili da su njihovo pravo na slobodu govora, medija i okupljanja na visokoj razini.
Takva podjela održava sektašku podijeljenost zemlje jer u Tartusu i Latakiji živi veći dio alavitske zajednice, kojoj je pripadao i odbjegli predsjednik, a u Sveidi živi velika zajednica Druza. Tijekom cijele godine na izmaku izvještavalo se o osvetničkim ubijanjima, pljački i masakrima nad alavitima i Druzima, što potvrđuje strahovanje ovih manjinskih zajednica o tome kako bi za njih mogao izgledati život nakon Asada u Siriji. al-Šara je nakon dolaska na vlast javno rekao da mu je cilj izgradnja inkluzivnijeg društva. Budući da je tek malo više od polovine ispitanih na pitanje o tome trebaju li svi biti jednako zastupljeni u parlamentu ili imaju li svi pravo da se osjećaju jednako zaštićeni odgovorilo potvrdno, pred Sharom je, osim ekonomskih izazova, i taj o izgradnji društva koje će u većoj mjeri i iskreno prihvaćati one druge.
Sirija je zemlja mnogobrojnih etničko-vjerskih manjina. al-Šara je vrlo svjestan podjela. "Izgradit ćemo pravednu i snažnu Siriju. Od sjevera do juga, od istoka do zapada, uz božju pomoć, obnovit ćemo zemlju sa strukturom koja odgovara njezinoj prošlosti i budućnosti", poručio je al-Šara u velikom govoru u povodu prve obljetnice preuzimanja zemlje.
Analitičari su u povodu toga istaknuli kako je al-Šara uveo velike promjene kad je riječ o sirijskim vanjskim odnosima. Osim popravljanja odnosa s Washingtonom, osigurao je podršku arapskih zaljevskih zemalja i Turske, a udaljio je od Asadovih saveznika Rusije i Irana.
Guverener sirijske središnje banke prošlog je tjedna rekao da se u zemlju vratilo 1,5 milijuna izbjeglica te da će to pomoći oporavku gospodarstva. Međutim, humanitarne organizacije procjenjuju da još oko 16,5 milijuna ljudi ovisi o tuđoj pomoći. U sirijskom ratu poginule su stotine tisuća ljudi, a milijuni su interno raseljeni ili su pobjegli iz zemlje. UN-ova agencija za izbjeglice objavila je ovih dana brojke prema kojima se u proteklih godinu dana otkako je Asad otišao 1,2 milijuna ljudi vratilo u svoje domove. Oko 1,9 milijuna ljudi koji su bili interno raseljeni također se vratilo kućama.
Shara je ovih dana izjavio i da "Sirija prolazi kroz najbolja vremena", a da će sporadično nasilje biti sankcionirano. Obećao je da će za četiri godine dovršiti političku tranziciju i izgradnju institucija i zakona te da će tada održati izbore. Nakon 54 godine policijske države oca i sina Asada zemlja, prema svemu sudeći, živi na krilima optimizma.
Prijetnja ISIS-a
No, problemi nisu nestali. Tijekom građanskog rata u Siriji su ojačale ekstremne skupine. Jedna od njih i svakako najpoznatija je Islamska država. U nedavnoj reportaži sa sjevera Sirije američki New York Times podsjeća na problem s jačanjem IS-a u Siriji i problemima s kojima se suočava vlada u pokušaju da suzbije djelovanje grupe, ali i da ujedini zemlju, što je jedan od najčešćih ciljeva koje navodi novi lider.
U dijelu Sirije s većinski kurdskim stanovništvom, koje pokušava ostvariti autonomiju, američki je dnevnik posjetio zatvore za ekstremiste i njihove obitelji.
Nova sirijska vlada želi uključiti sirijske snage u svoje redove kako bi zemlja bila ponovo ujedinjena poslije 13 godina građanskog rata. Međutim, mnogi Kurdi ne vjeruju vladi jer je predvode bivši islamski pobunjenici povezani s al-Qa‘idom i boje se da bi mogli osloboditi borce ISIS-a unatoč uvjeravanju al-Šare da je pouzdan saveznik u američkoj brobi protiv terorističkih skupina. NYT upozorava i da teroristi iz IS-a povećavaju broj napada, ciljajući kurdske snage, sirijsku vladu i čak civilne ciljeve kao što je grčka pravoslavna crkva u Damasku. Situacija u kampovima poput Al Hola je delikatna. IS-ovi operativci i dalje rade tajno, među ostalim i na radikalizaciji djece koja tamo žive.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....