Ruski vođa Vladimir Putin u utorak, 27. svibnja, najavio je nestašicu krumpira u Rusiji. "Jučer sam se sastao s predstavnicima raznih poslovnih područja, uključujući poljoprivredni sektor. Ispostavilo se da nemamo dovoljno krumpira. Razgovarao sam o tome s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, koji mi je odgovorio: Već smo sve prodali Rusiji", rekao je ruski predsjednik na sastanku Nadzornog odbora ANO-a ‘Rusija – zemlja mogućnosti‘.
Cijena krumpira u godinu dana porasla je 91,9 posto. Zbog krize, poljoprivredna poduzeća Kalinjingradske regije ne smiju izvoziti lokalni krumpir u druge regije, odlučio je u utorak kalinjingradski guverner Aleksej Besprozvanij.
Nestašica krumpira ne znači krah ekonomije, ali to je jedan od vidljivih pokazatelja da se situacija u Rusiji pogoršava, iako je još daleko od kolapsa. Nakon tri godine rata u Ukrajini, rusko gospodarstvo počelo je postupno usporavati, iako je ratna ekonomija dovela do naglog porasta životnog standarda Rusa. Znatan rast plaća i puno slobodnih mjesta na tržištu rada, otkako su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu u veljači 2022., bili su ključni čimbenici u održavanju javne potpore Kremlju, unatoč sankcijama, inflaciji i drugim gospodarskim problemima.
PROČITAJTE VIŠE - ‘Rusija naglo usporava, Trump možda i jest naklonjen Putinu, ali ovime ga je udario ravno u zube!‘
Najnoviji pokazatelji sugeriraju da više nije tako. Kako je ovih dana podsjetio Financial Times, prije rata je ruska vlada akumulirala višak prihoda od izvoza nafte i plina, stavljajući na stranu sredstva koja nisu bila odmah potrebna za državni proračun. Nakon početka invazije na Ukrajinu, Kremlj je otvorio slavine i taj se novac počeo trošiti na rat, prvenstveno kroz plaće vojnika koje iznose više od 200.000 rubalja (oko 2100 eura ili trostruko više u odnosu na prosječne plaće), jeftine kredite za tvrtke koje rade za vojsku i velikodušne subvencije obiteljima poginulih i ranjenih sudionika "specijalne vojne operacije". Stvarni prihodi na početku su pali, ali su se oporavili krajem 2022., a Rusi su 2023. ocijenili kao najbolju financijsku godinu u posljednjih deset godina, prema anketama koje je analizirao Finski institut gospodarstva.
Ali više nije tako i u posljednjim istraživanjima gotovo 40 posto Rusa izvijestilo je o pogoršanju njihove financijske situacije. Osim toga, Ministarstvo gospodarskog razvoja očekuje usporavanje ovogodišnje stope gospodarskog rasta na 2,5 posto u usporedbi s 4,3 posto lani. Središnja banka je konzervativnija i predviđa rast od jedan do dva posto.
Dva razloga za sve siromašnije Ruse
Postoje dva glavna razloga. Prvi je spomenuti prijenos resursa za potrebe fronte, to jest u korist obrane i sigurnosti, a na štetu produktivnih civilnih industrija. Ovogodišnji ruski vojni izdaci iznose 149 milijardi dolara (38 posto više nego 2023. i dvostruko više nego 2015.). Da bi slika bila potpuna, evo brojki: vojska će ove godine dobiti gotovo 15,5 bilijuna rubalja, a socijala, obrazovanje i zdravstvo zajedno višestruko manje nego financiranje Putinova rata u Ukrajini.
A financiranje rata zahtijeva golema ulaganja u vojno-industrijski sektor, što ugrožava financijske i radne resurse civilnim industrijama. Jednostavno govoreći, radnici tvornice kućanskih aparata odlaze raditi na proizvodnju dronova ili potpisuju ugovor s vojskom. Na taj način zarade nekoliko puta više, ali tvornica kućanskih aparata propada jer je ostala bez radnika. Iz tog kuta treba gledati i formalni rast ruskog BDP-a jer za statistiku jedan proizvedeni tenk vrijedi koliko i 500 novih perilica rublja, iako stanovništvo nema izravnu korist od tenkova.
Također, na sastanku u travnju Središnja banka Rusije četvrti put zaredom zadržala je kamatnu stopu na rekordnih 21 posto godišnje, a to se ne radi u stabilnim zemljama.
Drugi ključni razlog je smanjenje proračunskih prihoda od nafte i plina. Rast cijena energije osigurao je Rusiji goleme prihode u 2022. godini. Unatoč svim sankcijama, Putinov režim zaradio je 175 milijardi dolara, no ove je godine sve drugačije. Tarifni ratovi i kaos koji je Donald Trump posijao u globalnoj trgovini u kombinaciji s preokretom cjenovne politike OPEC+ (kartel je odlučio povećati proizvodnju kako bi privukao kupce cijenama nižim od konkurencije) doveli su do pada cijena nafte. Američko Ministarstvo energetike već je snizilo svoju prognozu cijene nafte Brent za 2025. sa 74,2 dolara po barelu na 67,87 dolara. Prognoze investicijskih banaka u rasponu su od 55 do 65 dolara po barelu. Za procjenu cijene ruske nafte treba oduzeti još osam do 12 dolara po barelu jer postoji popust na sirovine iz Ruske Federacije pod uvjetima embarga zbog naftnih sankcija.
PROČITAJTE VIŠE - Nestvarni podaci iz najsiromašnijih dijelova Rusije: ‘To je Putinov morbidni model, ali stiže savršena oluja‘
Osim toga, smanjenje isporuka ruskog plina Europi, financijski gledano, s 46 milijardi eura u 2021. na 16,6 milijardi u 2024., dovelo je do značajnog gubitka prihoda od izvoza za Moskvu. Usto, od siječnja je Rusija prestala izvoziti plin plinovodom kroz Ukrajinu, posljednjom izravnom rutom u Europu. Prema izračunima Sergeja Vakulenka, višeg suradnika u Carnegie Berlin Centeru, zbog toga će ostati bez otprilike 4,5 milijardi dolara godišnje.
Ipak, sve to ne znači da Rusija nije u stanju nastaviti ratovati, i to još dugo. Jer, iako će u državnom proračunu za 2025. godinu biti manjak prihoda od nafte i plina, to se može kompenzirati novcem iz Fonda nacionalne dobrobiti, koji je 1. svibnja raspolagao s 3,296 bilijuna rubalja, odnosno 40,421 milijardom dolara, nedavno je napomenuo neovisni portal Meduza. To će Rusiji omogućiti da ne smanji proračunske rashode u nominalnom iznosu u 2026. i da nastavi financirati rat s podnošljivim fiskalnim gubicima. Rastuće neravnoteže ne brinu Kremlj sve dok ima resurse za održavanje kontrole i rezerve za krpanje deficita.
Da Putin ne planira stati, pokazala je ovotjedna vijest kako je Ministarstvo financija odobrilo nacrt zakona koji zabranjuje stranim tvrtkama koje su napustile Rusiju i žele se vratiti da otkupe svoje dionice. Zakon navodi da se to posebno odnosi na slučajeve kada strana tvrtka ili prethodni vlasnik dolazi iz neprijateljske zemlje. Među neprijateljskim zemljama su SAD, Velika Britanija, Kanada, većina zemalja EU, Švicarska, Japan i Australija. Putin je na sastanku s ruskim poduzetnicima izjavio da strane tvrtke koje nisu u potpunosti napustile Rusiju "moraju biti zadavljene jer dave nas", pa upozorio da "neće ništa ostati naše ako ostanu rupe u zakonu, a strane tvrtke i usluge nastave zauzimati udjele na ruskom tržištu".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....