Šestomjesečni sukob koji je u Sjevernoj Makedoniji (tada Makedoniji) izbio u veljači 2001. često se opisuje kao posljednje poglavlje nasilnog raspada Jugoslavije. Međutim, za razliku od ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, sukob je zaustavljen prije nego što je prerastao u veću tragediju, u velikoj mjeri zahvaljujući političkom kompromisu postignutom uz posredovanje NATO-a, SAD-a i vodećih članica EU-a, piše Deutsche Welle.
Dvadeset pet godina kasnije politički poredak nastao iz Ohridskog okvirnog sporazuma ulazi u novu fazu. Nakon povratka konzervativne stranke VMRO-DPMNE na vlast prije dvije godine, Demokratska unija za integraciju (DUI), glavna stranka etničkih Albanaca, prešla je u oporbu.
Time su okončana dva desetljeća sudjelovanja u vlasti Alija Ahmetija, koji se od vođe Oslobodilačke nacionalne armije (ONA) tijekom sukoba 2001. transformirao u jednu od najutjecajnijih političkih ličnosti u zemlji.
Ahmeti, koji je poslije potpisivanja Ohridskog sporazuma gerilsku uniformu zamijenio crnim odijelima po mjeri i bijelim košuljama, sada tvrdi da su se etnički odnosi pogoršali u posljednje dvije godine.
„Napadi na službenu uporabu albanskog jezika, ukidanje pravedne i odgovarajuće zastupljenosti, slabljenje mehanizama osmišljenih za sprečavanje majorizacije i promicanje monoetničkog koncepta države ozbiljni su signali o smjeru u kojem se zemlja kreće“, naveo je on u priopćenju povodom 2. kolovoza, nacionalnog praznika Sjeverne Makedonije.
Kao država s brojnom albanskom manjinom, Sjeverna Makedonija je veći dio posljednjih četvrt stoljeća pokušavala uspostaviti ravnotežu između etničke raznolikosti i stabilnog političkog sustava. Prema posljednjem popisu stanovništva, Albanci čine 29,5 posto ukupnog stanovništva, uključujući 24,3 posto rezidentnih građana.
Za Bujara Osmanija, visokog dužnosnika DUI-a i bivšeg ministra vanjskih poslova, ključno pitanje više nije koliko je Ohridski sporazum proveden, već mogu li njegova dostignuća biti sačuvana.
„Na 25. godišnjicu Ohridskog sporazuma pitanje više nije samo što smo proveli od 2001. godine. Pitanje je hoćemo li dopustiti da u narednih nekoliko godina bude demontirano ono što je Sjevernu Makedoniju održalo stabilnom dva i pol desetljeća“, rekao je on za DW.
2001. - rana koja nije u potpunosti zacijelila
Nasljeđe sukoba iz 2001. i dalje se snažno osjeća. U borbama su poginula 72 vojnika i policajca, dok je broj poginulih etničkih albanskih pobunjenika i dalje predmet sporova, s procjenama koje se kreću od oko jedne do nekoliko stotina. Više od 170.000 ljudi bilo je raseljeno, uključujući 74.000 unutar same zemlje.
Ohridski sporazum, kojim je sukob okončan, preoblikovao je politički sustav Sjeverne Makedonije i uveo mehanizme podjele vlasti s ciljem da manjinske zajednice dobiju veći utjecaj u procesu odlučivanja. Zakoni koji se odnose na osjetljiva pitanja, poput jezika, obrazovanja i nacionalnih simbola, zahtijevaju potporu ne samo parlamentarne većine, već i predstavnika manjinskih zajednica.
Iako je takvo rješenje u velikoj mjeri usklađeno s europskim standardima zaštite manjinskih prava, ono nije okončalo sporove oko jednakosti i zastupljenosti.
„Sporazum je ostvario veliki dio svoje povijesne misije, ali se ne može reći da je njegova suština u potpunosti ostvarena“, rekao je Osmani. „Ohrid nije administrativna kontrolna lista koja se jednom ispuni pa arhivira. To je sustav ravnoteže koji se stalno mora poštivati.“
I makedonska većina izražava nezadovoljstvo
Različita tumačenja nasljeđa Ohridskog sporazuma i dalje su predmet rasprave. Dok mnogi etnički Makedonci smatraju da su politike afirmativne zastupljenosti donijele nepravedne prednosti Albancima, albanski političari tvrde da je pravi problem postupno slabljenje prava zajamčenih sporazumom.
„Postoji diskriminacija koja frustrira mnoge pripadnike makedonske zajednice, jer Albanci često imaju prednost prilikom zapošljavanja kako bi se ispunile kvote zastupljenosti u javnom sektoru“, rekao je Stojanče Angelov, policijski general tijekom sukoba 2001. godine.
On smatra da takva praksa etničku pripadnost stavlja ispred stručnih kvalifikacija.
Osmani odbacuje takvo tumačenje i tvrdi da su nedavne politike vlade oslabile zaštitne mehanizme za Albance uvedene nakon sukoba.
„U početku je sve to bilo prikriveno političkom propagandom, tehničkim objašnjenjima i tvrdnjama da se radi samo o modernizaciji sustava. Danas, kako ta buka postupno jenjava, postaje mnogo jasnije što se zapravo dovodi u pitanje“, rekao je on.
U porastu obrambeni nacionalizam
Domaći i međunarodni analitičari upozoravaju da su godine političkih kriza i sporova oko nacionalnog identiteta usporile reforme i dodatno učvrstile etničke podjele.
Harald Schenker iz njemačke organizacije za izgradnju mira Pro Peace kaže da je Ohridski sporazum transformirao institucije Sjeverne Makedonije, ali ne nužno i odnose između njezinih zajednica.
„Etnička distanca raste, obrazovni sustav ostaje podijeljen, a dvije zajednice se sve manje razumiju“, rekao je on za DW. Prema njegovim riječima, sporazum je stvorio nove institucije i pravila upravljanja, ali nije uspio potaknuti pomirenje niti izgraditi zajedničku viziju budućnosti.
„Svaka strana zadržala je vlastito tumačenje onoga što se dogodilo 2001. godine. Poslije 25 godina postoji potreba za platformama na kojima ljudi mogu otvoreno razgovarati o tim razlikama. Različite perspektive postoje, ali ljudi moraju međusobno razgovarati“, rekao je on.
Istovremeno, godine zastoja u europskim integracijama dodatno su povećale neizvjesnost u vezi sa smjerom kojim se zemlja kreće. Sjeverna Makedonija je status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji dobila 2005., ali pregovori još nisu formalno počeli. Nakon što je riješen višedesetljetni spor s Grčkom oko imena države, Skoplje se suočilo s novim preprekama proisteklim iz zahtjeva Bugarske u vezi s poviješću, jezikom i nacionalnim identitetom.
Dugotrajni zastoj nije samo usporio reformske procese, već je produbio i međuetničke napetosti, jer je perspektiva članstva u EU-u, kao jedan od rijetkih zajedničkih projekata koji dijele i Makedonci i Albanci, sve slabija.
U takvom kontekstu pitanja o budućnosti Sjeverne Makedonije ostaju tijesno povezana s nasljeđem Ohridskog sporazuma. Idućeg mjeseca zemlja će obilježiti 35 godina neovisnosti nakon raspada Jugoslavije.
Osmani ne vjeruje da postoji opasnost od novog sukoba, ali upozorava da etničke napetosti mogu postupno rasti. „Ne vjerujem da građani žele novi problem. Ali etničke tenzije ne počinju sukobom. One počinju onda kada jedna zajednica postupno izgubi povjerenje u to da je sustav tretira kao ravnopravnu“, rekao je on.
Angelov dijeli to mišljenje. „Za mene je najveće dostignuće to što smo nekada jedni na druge gledali kroz nišane pušaka, a danas pijem kavu s nekima od veterana albanske ONA-e“, rekao je on, kako prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....