Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje prema kojima su sabotažu plinovoda Sjeverni tok izveli proukrajinski aktivisti te je sugerirao da su u to bile umiješane Sjedinjene Države. Ruski je predsjednik to komentirao upitan o eksplozijama 26. rujna 2022. na plinovodu koji povezuje Rusiju s Europom.
Pozivajući se na američke obavještajne dužnosnike, zapadni mediji izvijestili su kako postoje dokazi da je proukrajinska skupina odgovorna za eksplozije, iako nema dokaza da je u njih upleten bilo tko iz ukrajinskih vlasti. Kijev je, pak, oštro zanijekao umiješanost.
Putin je sada za rusku državnu televiziju rekao da su tvrdnje o ukrajinskoj skupini "potpuna besmislica" te da su s obzirom na obim eksplozije i dubinu na kojoj je do nje došlo, to mogli "izvesti samo stručnjaci uz punu podršku moći države", prenosi Newsweek.
"Uvijek je potrebno tražiti one koji su zainteresirani. Teoretski, naravno, Sjedinjene Države su zainteresirane za zaustavljanje isporuke ruske energije na europsko tržište i opskrbljivati njihov LNG, čak i ako je 25 do 30 posto skuplji", odgovorio je Putin na pitanje misli li da je to bilo djelo neke zapadne države.
Eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 na dnu Baltičkog mora, koje je izgradio ruski energetski div pod kontrolom države Gazprom, još uvijek obavija misterij. Sjedinjene Države i NATO nazvali su eksplozije "činom sabotaže" bez da su izravno optužili Moskvu, dok je Kremlj okrivio Zapad.
Do eksplozije je došlo u međunarodnim vodama, ali unutar isključivog gospodarskog pojasa Danske i Švedske, a te dvije države još uvijek istražuju incident.
Putin ne zna koliko je Njemačka suverena zemlja
Njemački mediji izvijestili su kako istražitelji vjeruju da su petorica muškaraca i jedna žena koristili jahtu koju je unajmila tvrtka u ukrajinskom vlasništvu u Poljskoj da izvedu napad.
Thomas O‘Donnell, geopolitički analitičar iz Berlina i suradnik think tanka Wilson Center, za Newsweek je izjavio da bi napad na plinovode mogao ići na ruku Putinu. Ruskog čelnika optužuje se da koristi energiju kao oružje u cilju slabljenja europske potpore Kijevu u borbi protiv ruske agresije, a vjeruje se da je dio toga i Gazpromovo privremeno zatvaranje Sjevernog toka 1 radi navodnih popravaka u kolovozu.
"Pokušao je (Putin) prekinuti neke dugoročne ugovore u vezi cjevovoda koji su tada još uvijek bili netaknuti i morat će se suočiti s arbitražnim sudovima, uglavnom u Stockholmu, na kojima će očito izgubiti", rekao je O‘Donnell.
"Pokušao je navesti druge razloge (za smanjenu isporuku plina) kao višu silu", naveo je dalje, govoreći o ruskim tvrdnjama o tehničkim problemima s kompresorima, što je operater Siemens opovrgnuo.
Njemačka javnost stala je iza Ukrajine u njezinoj borbi protiv Rusije, ali se morala suočiti s višim troškovima energije jer je zemlja morala smanjiti svoju ovisnost o ruskoj energiji na početku Putinove invazije.
Čini se da je Putin, kada su ga upitali o relativnoj šutnji Berlina nakon napada, također sugerirao da Njemačka nije neovisna. "Čak su i sami europski političari više puta javno izjavili da Njemačka nakon Drugog svjetskog rata nikada nije bila potpuno suverena država", rekao je ruski vođa za državnu televiziju, kako prenosi državna novinska agencija TASS.
Putin je, inače, ove izjave dao u utorak tijekom posjetu tvornicu zrakoplova u istočnosibirskom gradu Ulan-Udeu. Prema snimkama s društvnih mreža, pred novinare je izašao iznimno dobre volje.