Europski skandal koji je dobio naziv ‘Russiagate‘ mogao bi uzeti svoju prvu političku žrtvu. Naime, u pismu u koje je Politico imao uvid, čelnici krajnje desne njemačke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) izvršavaju pritisak na svog zastupnika da prizna sve što se tiče izvješća čeških medija da je prihvatio 25.000 eura od proruske mreže koja pokušava utjecati na europsko javno mnijenje uoči europskih izbora u lipnju.
U pismu se poziva zastupnika Petra Bystrona, koji je glasnogovornik AfD-a za vanjsku politiku u njemačkom Bundestagu, da do 14 sati u četvrtak pošalje pismenu izjavu vodstvu stranke s pojedinostima o bilo kakvoj upletenosti u skandal.
Iako u pismu nisu navedene posljedice u slučaju da Bystron prizna da je uzeo novac, zastupnik AfD-a Maximilian Krah rekao za njemačke novine Welt da se Bystronu neće dopustiti pojavljivanje na stranačkim skupovima dok se "optužbe o kojima je riječ ne razjasne". Bystron je lokalnim novinama Funke Group rekao da "nije prihvatio nikakav novac za zastupanje proruskih pozicija" te je zatražio od čeških sigurnosnih dužnosnika da pruže dokaze.
Pismo Bystronu prvi je znak značajnih političkih posljedica tzv. skandala ‘Russiagate‘ u kojem su političari iz nekoliko europskih zemalja - od kojih vlasti nisu imenovale nijednu osobu - optuženi da su primali novac od proruske medijske mreže Voice of Europe (Glas Europe) da šire kremaljski narativ i stavove, što uključuje i rat protiv Ukrajine.
Čini se da tvrdnje o isplatama novčanih sredstava političarima iz EU-a, što je češko ministarstvo vanjskih poslova prvi put objavilo prošli tjedan, a naknadno ih je potvrdio i belgijski premijer pozivajući se na obavještajne podatke, potvrđuju strahovanja da Moskva koristi sofisticirana sredstva kako bi poljuljala europsko javno mnijenje uoči izbora za Europski parlament u lipnju. "Europa je vrlo osjetljiva na ruski utjecaj pa moramo više raditi na svojoj otpornosti", rekao je u srijedu češki šef diplomacije Jan Lipavský novinarima u Bruxellesu.
Audio snimka kao dokaz?
Političari EU-a, uključujući čelnika liberalnog političkog bloka Renew u Europskom parlamentu, pozvali su na trenutačnu istragu aktivnosti internetske informativne stranice Voice of Europe, projekta koji podupire Moskva i koji je ranije organizirao i objavio talk show u zgradi Europskog parlamenta u kojem su sudjelovali ekstremni desničari i euroskeptici.
Facebook stranica medija postala nedostupna je od nedjelje, a njihov YouTube kanal od srijede. No, na njihovom profilu na društvenoj mreži X, koji je označen zlatnom kvačicom rezerviranom za "službene organizacije", u ponedjeljak je objavljena izjava kojom se osuđuje "blaćenje" od strane "nevladinih organizacija koje financira Soros", između ostalog.
Prema nacrtu dokumenta u koji je Politico imao uvid, politička grupacija Renew, povezana s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, idućeg će tjedna u parlamentu predstaviti zakonske amandmane kojima se, između ostalih mjera, predlaže zabrana korištenja resursa institucije u svrhu potkopavanja "vrijednosti EU-a ili za svrhe širenja neprijateljskih informacija od strane autoritarnih režima".
Za sada je Bystron jedini političar iz EU-a koji je imenom i prezimenom povezan s optužbama. Prema medijskim izvješćima, koja citiraju brifinge čeških protuobavještajnih dužnosnika, češki dužnosnici posjeduju audio snimku na kojoj se može čuti kako Bystron prihvaća uplatu u zamjenu za pružanje usluga mediju Voice of Europe. Obraćajući se njemačkim medijima, Bystron je od čeških sigurnosnih službi zahtijevao da predoče "navodnu audio snimku".
Bystronova stranka AfD, koja prema anketi Politica može računati na 18 posto glasova, poznata je po svojim tvrdokornim stajalištima protiv imigracije i EU-a te po pro-kremaljskim stavovima. Oni su tako kritizirali potporu Zapada Ukrajini u ratu s Rusijom.
Stotine tisuća Nijemaca prosvjedovali su u znak prosvjeda protiv krajnje desnice u veljači nakon što su se pojavili izvještaji da AfD planira pokrenuti plan o tzv. remigraciji prema kojem bi se strance masovno vraćalo u njihove matične zemlje.
AfD je samo jedna od nekoliko stranaka u Europi koja gaji proruske stavove. Uz nju tu su mađarski Fidesz premijera Viktora Orbana, Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, talijanska Liga s čelnikom Matteom Salvinijem i slovački Smer premijera Roberta Fica.
Uoči europskih izbora u lipnju, Kremlj pojačava svoja nastojanja da utječe na javno mnijenje i, gdje je to moguće, infiltrira se u institucije europskog bloka. Srbijanski državljanin povezan s ruskom obavještajnom službom FSB posjetio je Europski parlament prošlog listopada u sklopu takvih napora, prema informacijama zapadnih obavještajnih službi u koje je Politico imao uvid.
Pitanje sankcija
Nakon odluke službenog Praga da sankcionira Voice of Europe, briselski političari rade na uvođenju sankcija protiv grupacije na razini cijelog bloka - vjerojatno kao dio 14. paketa mjera EU-a protiv Rusije, rekao je Lipavský, dodajući da će češki prijedlog biti "popraćen dosjeom koji pruža dokaze". Iako je nekoliko diplomata EU-a izjavilo da su za sankcioniranje medija Voice of Europe, službeni prijedlog da se to učini još nije dostavljen nacionalnim predstavništvima. Svaka država članica može predložiti proširenje nacionalnih sankcija na razini EU-a, ali postupci nisu javni. Uvođenje sankcija na razini EU-a može trajati od dva tjedna u nekim iznimnim slučajevima pa sve do nekoliko mjeseci.
"U ovom kibernetičkom ratu s Rusijom moramo djelovati kao jedan", izjavila je Dita Charanzová, potpredsjednica Europskog parlamenta za kibernetičku sigurnost. "Očito je loša poruka ako jedna država članica sankcionira organizaciju zbog dezinformacija, a mi kao EU nismo u mogućnosti to učiniti". Peter Stano, glasnogovornik Europske službe za vanjsko djelovanje, koja izrađuje nacrte sankcija za cijelu EU na zahtjev zemalja članica, rekao je da su takvi procesi "povjerljivi i da nije nanama da javno komentiramo ili preveniramo".
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, EU je u roku od nekoliko dana zabranila ruske državne medije RT i Sputnik. U posljednje dvije godine europski blok je također uveo sankcije organizacijama koje podržava Kremlj, a koje stoje iza kampanja dezinformiranja, poput InfoRosa, Instituta ruske dijaspore i neprofitne organizacije ANO Dialog.
Francuski ministar vanjskih poslova Stephane Sejourné rekao je u utorak da će se Francuska zalagati za europske sankcije onima koji šire dezinformacije kako bi se suprotstavila sve većoj ruskoj online prijetnji izborima. "Rusija pribjegava ... lažima i manipulaciji našim javnim mnijenjima, posebice financiranjem uplitanja, promicanjem lažnih medija i optuživanjem Ukrajine", rekao je Sejourné na tiskovnoj konferenciji u Parizu u utorak.