Stotine rijeka širom svijeta od Temze do Tigrisa su preplavljene opasno velikom količinom antibiotika, pokazala je najveća globalna studija o ovom problemu, piše The Guardian.
Onečišćenje antibioticima je jedan od glavnih načina na koji bakterije mogu razviti otpornost na lijekove, čineći ih neučinkovitim za ljudsku upotrebu. - Veliki dio gena rezistencije koje vidimo kod ljudskih patogena potječe od bakterija iz okoliša, kazao je profesor William Gaze, ekolog specijaliziran za mikrobe na Sveučilištu u Exeteru koji se bavi otpornošću mikroba.
Porast bakterija otpornih na antibiotike je velika opasnost za svjetsko zdravlje i zato bi moglo umrijeti oko 10 milijuna ljudi do 2050., kazali su iz UN-a.
Lijekovi se u rijekama i tlu nađu kroz ljudski i životinjski izmet, otpadne vode i tvornice koje proizvode lijekove. - To je prilično zastrašujuće i depresivno. Moglo bi se dogoditi da imamo velika područja okoliša gdje se nalaze antibiotici na razinama dovoljno velikim da se razvije otpornost, kazao je Alistair Boxall, ekolog na Sveučilištu York, koji je sudjelovao u istraživanju.
Istraživanje koje je predstavljeno u ponedjeljak na konferenciji u Helsinkiju pokazuje da su neke od najpoznatijih rijeka, uključujući Temzu, onečišćene antibioticima koji su važni za tretiranje opasnih infekcija. U velikom broju slučajeva bili su na razinama koje su neprihvatljive, što znači da se otpornost može lakše razviti i proširiti.
Uzorci uzeti iz Dunava u Austriji su sadržavali sedam antibiotika uključujući klaritromicin, koji se koristi kod liječenja respiratornog trakta i infekcija kao što su upala pluća i bronhitis i to u količini koja je četiri puta veća od one koju se smatra sigurnom.
Dunav, druga najveća rijeka u Europi, a koja dijelom toka protječe i kroz Hrvatsku, je i najzagađenija na kontinentu. Osam posto lokacija na kojima se vršilo testiranje je imalo povišene vrijednosti.
Temza, koju se često spominje kao jedna od najčišćih rijeka u Europi je, zajedno s nekim pritocima onečišćena s kombinacijom pet antibiotika. Jedna lokacija na rijeci i tri na pritocima su bili onečišćeni iznad sigurne razine. Cirofloksacin, kojim se liječi infekcije kože i urinarnog trakta, bio je zastupljen u trostruko većim količinama od sigurnih.
Čak i rijeke koje su zagađene s niskom razinom antibiotika su prijetnja, kazao je Gaze. 'Čak i niske koncentracije koje nalazimo u Europi mogu potaknuti razvoj otpornosti i povećati vjerojatnost da će geni otpornosti biti preneseni na ljudske patogene', kaže on.
Istraživači su testirali 711 lokacija u 72 zemlje i pronašli antibiotike u 65 posto njih. Na 111 lokacija koncentracije antibiotika su prelazile sigurne razine s s najgorim slučajevima koji su preko 300 puta prelazili sigurnosni limit.
Slabije razvijene zemlje su imale veću količinu koncentracije antibiotika u rijekama, a Afrika i Azija su imale najgore rezultate. Najgori rezultati su u Bangladešu, gdje je metronidazol, koji se koristi u liječenju vaginalnih infekcija, pronađen u količinama 300 puta većim od sigurne razine. Ova supstanca je u tragovima pronađena blizu lokacija gdje se obrađuju otpadne vode, gdje slabije razvijene zemlje često nemaju adekvatnu tehnologiju kojom bi uklonile ostatke ovih lijekova.
Neprikladno odbacivanje otpadnih voda ravno u rijeku, kao što se radi u Keniji, je također rezultiralo velikim količinama antibiotika, 100 puta većim od dozvoljenog.
'Popravljanje sigurnosnih uvjeta zdravstvenih i higijenskih usluga u slabije razvijenim zemljama je nužno u borbi protiv antibakterijske otpornosti', kazala je Helen Hamilton, stručnjakinja za higijenu i i zdravlje.
Istraživački tim sad planira procijeniti učinak na okoliš zagađenja antibioticima, pogotovo na ribe, alge i kukce. Očekuju šokantne rezultate. Razine lijekova u nekim kenijskim rijekama su bile tako visoke da nijedna riba nije mogla preživjeti, piše The Guardian.