MASOVNI TURIZAM

'SKRIVENI JADRANSKI DRAGULJ' POTPUNO ZAGUŠEN OD TURISTA I KRUZERA 'Uništili su Veneciju i Dubrovnik, sada smo mi na redu'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 23.08.2018. u 08:45

Zvonimir Barišin / HANZA MEDIA

Kotor

 

Srednjovjekovni crnogorski grad Kotor, stiješnjen u veličanstvenom Bokokotorskom zaljevu, preživio je mnoge ratove i oluje.

Sada se suočava s drukčijom vrstom napada. Golemi kruzeri s mnoštvom turista prijete mjestu koje se godinama opisivalo kao "skriveni dragulj".

Obala koju je Lord Byron opisao kao "najljepšim spojem kopna i mora" sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina.

Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali izbjeći masovni turizam što je zagušio Dubrovnik.

Prošle godine je iznimno popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i uvršten na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine baš kao i Kotor, postao je sinonimom turističke zagušenosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati.

Slična sudbina prijeti Kotoru.

"Kotor je nekoć bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji Dubrovnika, ali sad smo se izjednačili", rekla je Sandra Kapetanović iz Expedita, kotorske skupine arhitekata koja zagovara održivi razvoj.

"Pretvaramo ga u grad suvenirnica”, dodaje Kapetanović i napominje kako rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju knjižnica, malih obrta i trgovina.

Prošlog tjedna je putopisac Lonely Planeta tvitao fotografiju golemog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može prihvatiti četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10 tisuća posjetitelja dnevno na vrhuncu sezone.

"Jučer su tri odvratna diva blokirala zaljev", napisao je Peter Dragicevich. "Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor".

UNESCO, koji je uvrstio Kotor na popis svjetske baštine 1979., već godinama upozorava na obijesnu gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora - harmoniji grada i krajolika.

Prije dvije godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora s Popisa svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore pa su prošle godine odlučili nametnuti privremeni moratorij na novogradnju.

"Pitanje je što dalje", kaže Ana Nives Radović, šefica mjesne turističke zajednice.

"Svjedočimo vremenu u kojemu ćemo napraviti ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo jurnjavu za profitom", upozorila je Radović.

Crna Gora je nekoć bila magnet za elitno društvo, posjećivale su je holivudske zvijezde i članovi kraljevskih obitelji. 

Turistička industrija doživjela je slom za vrijeme ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije 90-ih.

Nakon što je malena zemlja s tek 600 tisuća stanovnika proglasila neovisnost 2006. godine, posvetila se izgradnji infrastrukture.

Turizam je opstao tijekom svjetske financijske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore.

Zemlju godišnje posjeti 2 milijuna ljudi, većinom ljeti.

Za to vrijeme turisti "rade pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu", rekao je državni tajnik u Ministarstvu turizma Damir Davidović za AFP.

Ključni problem leži u porastu broja privatnog smještaja koji utječe na poslovanje hotela i mijenja karakter zajednice jer brojni mještani ljeti izlaze iz svojih domova kako bi ih iznajmljivali turistima. Porast online platformi za iznajmljivanje poput Airbnb-a samo su pojačale problem.

Davidović dodaje da iznajmljivači privatnog smještaja operiraju u "sivoj" zoni, odnosno ne registriraju nekretnine kako bi izbjegli plaćanje poreza.

Rade Ratković, profesor turizma iz obližnje Budve, još jednog turističkog središta s prekomjernom izgradnjom, kaže da njegov grad "napadaju zgradurine".

Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom. "Promet, parkiranje, struja... s toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu", rekao je Canka dodavši pak da "svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana”.

No, Canka je zabrinut za budućnost.

"Svjedočimo pohlepi i konzumerizmu koji izjeda naše područje i ljude, a sada i našu budućnost".

Izdvajamo