Bavim se konstrukcijom jezika od svoje najranije mladosti. Oduševljavao sam se idejom esperanta, ali kako je taj internacionalni jezik ipak stvoren na osnovama romanskih i germanskih jezika, a usputno ili zanemarivo su korišteni slavenski jezici i gramatika, nosila me misao o stvaranju nekog metaslavenskog ili općeslavenskog jezika koji bi upravo slavenskim narodima pomogao da mogu lakše komunicirati i jednostavnije, recimo informatički, prevoditi s jednog na drugi slavenski jezik - kaže nam češki lingvist, IT stručnjak, doktor tehničkih znanosti i zaljubljenik u panslavenstvo, 50-godišnji profesor na praškom Tehnološkom fakultetu doc. ing Vojtěch Merunka.
On će svoj projekt novoslavenskog jezika predstaviti 1. lipnja 2017. godine na 1. konferenciji interslavenskog jezika u moravskom gradiću Staré Město kod Zlina na češko-slovačkoj granici. Merunka navodi da mu je “zvijezda vodilja” bilo djelovanje hrvatskog jezikoslovca Jurja Križanića, koji je također bio veliki panslavist te osmišljavao “međuslavenski jezik”.
Najviše Slavena
Hrvatski antropolog Emil Heršak, koji surađuje s Merunkom i veliki je zagovornik “novoslavenskog jezika” i jedan od aktivnih sudionika predstojeće konferencije, kaže da u geografskoj Europi (od Portugala do Urala) ima najviše govornika baš slavenskih jezika - njih oko 250 milijuna ili 32,3 posto europske populacije, a na drugome mjestu su romanski jezici sa 31 posto govornika, dok su tek treći germanski jezici (a upravo su engleski i njemački najbrojniji strani ili drugi jezici koji se govore na području Starog kontinenta) koji zauzimaju nešto više od 27 posto govornika.
'Očenaš' na novoslavenskom
Otče naš, iže jesi na nebesah,
da sveti se ime Tvoje,
da priide cěsarstvo Tvoje,
da bude volja Tvoja kako na nebesi, i na zemlji.
Hlěb naš nasučny daj nam dnes,
i otstavi nam dlugy naše,
kako i my otstavujemo dlužnikam našim.
I ne vovedi nas v napasti,
no izbavi nas ot lukavogo.
Kako Tvoje jest cěsarstvo i sila
i slava v věki.
Engleski premijer
Heršak smatra da Merunkin “novoslavenski jezik” nije zamišljen da zamijeni sve ostale slavenske jezike, nego više kao kompjutorski jezik zbog lakše komunikacije među Slavenima. Naime, kaže Heršak, u Google prevoditelju, recimo, “posrednik” između slavenskih jezika je engleski, tako da čak i banalne riječi poput “medvjed” s recimo hrvatskog na poljski ili ruski prevodi krivo - na poljskom kaže da je u pitanju riječ “podnijeti”, a na ruskom “nositi”, jer ide preko engleskog. Ako bi postojao kompjutorski novoslavenski, prevođenje bi s jednog na drugi slavenski jezik bilo lakše i točnije te bez ovakvih bizarnih pogrešaka, što bi, misli Heršak, povećalo i citiranost znanstvenih radova sa slavenskih jezika. Heršak navodi kako bi upravo novoslavenski bio “posrednik” te bi tekst s tog jezika kvalitetnije bio preveden na neki od postojećih slavenskih jezika.
Merunka, pak, ne bi se ograničio samo na kompjutorsku uporabljivost.
Laka gramatika
- Ovo nije jezik koji bi zamijenio ili, ne daj Bože, ugrozio bilo koji od postojećih slavenskih jezika, nego je osmišljen kao ispomoć u komunikaciji među Slavenima i poznavaocima slavenskih jezika - ističe Merunka, koji kaže da sve informacije ima na svom portalu www.neoslavonic.org, a adresa društva je www.slovane.org. Društvo, kaže Merunka, okuplja nekoliko tiusća zaljubljenika u novoslavenski jezik iz svih slavenskih zemalja.
On navodi kako mu smeta kada čuje Čehe i Hrvate, Poljake i Bugare da razgovaraju na engleskom ili nekom drugom jeziku, a konstrukcija njihovih materinjih jezika je ista ili slična te bi se uz znanje novoslavenskog jezika mogli sporazumijevati bez ikakvih problema. Novoslavenski je, objašnjava Merunka, tzv. zonalni jezik, odnosno jezik koji bi svi Slaveni mogli razumjeti bez pretjeranog učenja.
- Gramatika novoslavenskog je jednostavna i znalac samo jednog, odnosno svog jezika, mogao bi za manje od mjesec dana savladati novoslavenski, dok bi ga poznavalac dva slavenska jezika pasivno mogao razumjeti odmah - kaže Merunka, koji je i ovaj razgovor obavio upravo na “svom jeziku”.
- Jezik sam maksimalno reducirao, ostavljajući padeže i glagolska vremena, a osnova je staroslavenski te svi ostali slavenski jezici - dodaje. Novoslavenski jezik je “matematičko ustrojena sredina svih slavenskih jezika”, odnosno on je “modernizirana verzija staroslavenskog jezika”, napominju Merunka i Heršak. Jezik može koristiti latinično, ćirilično i glagoljičko pismo jer svako slovo ima svoj “pandan” u ostala dva pisma. Profesor Heršak napominje da nije čudno da je ideja o sveslavenskom jeziku nastala baš u Češkoj, koja njeguje svoju “slavensku tradiciju” i jako drži do svojih slavenskih korijena.
Kako bi se propagirala ideja novog sveslavenskog jezika, Merunka kaže kako je poznato da je češki redatelj Vaclav Marhoul počeo snimati film “Obojena ptica” američkog pisca Jerzyja Kosinskog na novoslavenskom jeziku.
- Svaki lik će govoriti na svom jeziku. Nijemci na njemačkom, Rusi na ruskom, ali zato što nije precizirano o kojoj se slavenskoj zemlji radi, ‘slavenski likovi’ govorit će na tom metaslavenskom jeziku - ističe Merunka. Napominje da će u filmu glumiti poznati hollywoodski glumac Harvey Keitel. Film bi se trebao pojaviti početkom sljedeće godine. Inače, kaže Merunka, za sada je na tom jeziku tiskana i jedna knjiga, prijevod “Malog princa” Antoine Marie Rogera de Saint-Exupéryja.
S obzirom na jezične prijepore na Balkanu, Merunka kaže da novoslavenski jezik nije političko pitanje.
- Ne želim se uplitati u hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik, odnosno kako će ga tko zvati, moja ideja je samo da pomognem da se lakše komunicira među Slavenima. Čak i da svi vi govorite jedan jezik, ali ne želim se u to miješati, ne znači da niste različiti narodi ili da se ne može nazivati kako vi želite - ističe Merunka, ne želeći da ga se upliće u naše ovdašnje jezične zavrzlame.
Njegova ideja, kaže, nije plod suradnje s nekom od političkih ili kulturnih institucija bilo koje od slavenskih zemalja, ali bi volio da ga u tim zemljama barem saslušaju te da na nekim kulturnim susretima ili događanjima između slavenskih zemalja uz engleske natpisi i tekstovi budu, makar eksperimentalno, i na novoslavenskom kako bi se vidjelo postoji li interes i olakšava li razumijevanje.
Rusi nisu ugroženi
Merunka ističe da je njegov projekt u Rusiji kao zemlji s najvećim brojem govornika nekog slavenskog jezika primljen ambivalentno.
- Neki ruski filolozi i lingvisti pokazuju razumijevanje te smatraju da to nije upereno protiv ruskog jezika, dok drugi, pogotovo iz političkih krugova, smatraju da bi to moglo ugroziti ruski jezik, pogotovo jer imaju ambiciju da to bude ‘sveslavenski jezik komunikacije’. Naime, podsjetimo, kaže Heršak, u vrijeme postojanja blokovske podjele Europe, ruski jezik nastojao se nametnuti kao jezik komunikacije u istočnoj Europi. No, baš zato što je nametan, nije se u tome uspjelo.
- Nitko ovim ne ugrožava ni ruski ni bilo koji drugi slavenski jezik, ali jest izazov engleskom, koji je nezasluženo postaje jezik komunikacije i među Slavenima koji govore bliske i suzvučne jezike - napominje Heršak. No, i Rusi, ističe Heršak, shvaćaju da bi preko novoslavenskog mnogi njihovi radovi, tekstovi i knjige bili dostupniji na “slavenskom tržištu” i, konačno, točnije prevedeni, nego putem engleskog.
Abeceda koju razumiju svi Slaveni
a а
b б
c ц
č ч
d д
dj дь
e е
ě ѣ
čita se isto kao hrvatsko ije/je; to je staroslavenski znak «jatj» i može se u srpskoj ćirilici pisati isto kao normalno e, a u ruskobugarskoj kao я
f ф
g г
h х
i и
j ı /je
to je staroslavenski znak jota i može se u ukrajinskoj ćirilici pisati kao i, a u srpskoj kao j
k к
l л
lj ль
m м
n н
nj нь
o о
p п
r р
s с
š ш
t т
tj ть
čita se kao meko t blisko hrvatskomu ć
u у
v в
y ы
čita se isto kao i, ali koristi se u pravopisu
z з
ž ж
‘ ъ
tvrdi poluglas, koji se u latinici normalno ne piše, ali u ćirilici se piše; izgovara se kao kratko e, npr. prst=p’rst=пърст, smrt=sm’rt=смърт, krk=k’rk=кърк, dlgy=d’lgy=дългы (hrvatski dugi).