Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, i Thierry Breton, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište osvrnuli su se na tešku situaciju u medijima uzrokovanu koronakrizom, pad prihoda i opasnosti koje posljedično prijete demokratskim društvima. Njihov dopis prenosimo u cijelosti.
Snažan medijski sektor za oporavak demokracije
Problemi u medijskom sektoru oduvijek su se odražavali na demokratski poredak. Stoga sad, nakon što su ovog ljeta europski čelnici postigli dogovor o opsežnom paketu za oporavak od krize, posebnu pozornost treba posvetiti medijima. Pad prihoda u tom sektoru u nekim zemljama doseže gotovo 80 %, što dovodi u opasnost naše demokratsko društvo.
Naša Unija počiva na slobodi, demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Te vrijednosti ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, već se za njih moramo boriti. Isto vrijedi za slobodu medija i medijski pluralizam, na koje utječe digitalna transformacija.
Živimo u paradoksalnom vremenu. Čitateljstvo i publika brojniji su no ikad, ali su zbog gubitka oglašivača medijski prihodi rekordno niski. Istodobno se gotovo polovina građana EU-a za informacije o nacionalnoj i europskoj politici mahom oslanja na vijesti koje dobiva preko interneta. Prelaskom informativnog sadržaja na internet mnogi stvaratelji sadržaja i novinari ostali su bez posla. Iako su se brojni mediji prilagodili digitalnoj tranziciji, riziku su posebno izložene lokalne medijske kuće, a upravo one nude sadržaj najrelevantniji za građane.
Digitalne tehnologije omogućile su nove načine pristupanja informacijama i njihova dijeljenja, ali su pritom ugrozile slobodu izražavanja i medijski pluralizam. Takvo je stanje ponajprije rezultat jačanja internetskih platformi, koje filtriraju informacije, raspolažu ogromnom količinom podataka te imaju veliku tržišnu moć i udio u oglašavanju. Samo Facebook i Google drže više od 50 % tržišta internetskog oglašavanja.
U tom kontekstu Komisija priprema prijedlog Akta o digitalnim uslugama, novog europskog propisa o internetskim uslugama. Predložit ćemo ex ante pravila za uspješnije uklanjanje tržišnih nedostataka koji su posljedica položaja velikih internetskih platformi. Usto ćemo proučiti može li se i kako postojećim nacionalnim propisima o raznolikosti i koncentraciji medija zajamčiti pluralizam mišljenja na digitalnim tržištima. Naš je cilj iznijeti pozitivnu viziju i predstaviti daljnje korake za sektor koji prolazi digitalnu transformaciju.
Nažalost, financijske poteškoće medijskog sektora tek su dio problema. U pojedinim europskim zemljama donedavno su mediji smjeli iznositi samo jednu verziju priče, onu koju je zagovarala vlast. Riječima francusko-češkog pisca Milana Kundere: Pitanje je kao nož koji rasijeca platno naslikane kulise kako bismo zavirili da vidimo što se krije iza nje. Sloboda mišljenja nije postojala, a kritika nije bila dopuštena. To je odlika svakog totalitarnog režima jer se takvi režimi boje informiranih ljudi. Postojanje različitih mišljenja plodno je tlo za širu javnu raspravu i buđenje novih ideja, ali i izvor inspiracije. Upravo to nam je potrebno da napredujemo kao društvo.
Ograničavanje slobodnog protoka informacija nakon izbijanja pandemije u Kini imalo je ozbiljne posljedice na zdravlje i zaštitu ljudi.
Tijekom aktualne krize postalo je jasnije no ikad da su sloboda izražavanja, pristup informacijama i medijski pluralizam najbolji način borbe protiv dezinformacija. Zato je nužno da tijekom oporavka od krize ta prava što bolje zaštitimo i ojačamo.
Zadatak nam neće biti lak. Prema neovisnom izvješću o praćenju medijskog pluralizma, koje je sufinancirao EU, situacija je daleko od idealne.
U izvješću se ističe da ni jedna europska zemlja ne može jamčiti medijski pluralizam. Novinari su i dalje izloženi fizičkim i internetskim prijetnjama i napadima, a uvjeti u kojima rade sve su nepovoljniji. Od početka ove godine metom napada bilo je najmanje 50 novinara i medijskih djelatnika koji su pokrivali proteste u Europi. I dalje je prisutno političko uplitanje u rad medija, osobito medija u nestabilnoj financijskoj situaciji. Države katkad zakupljuju medijski prostor kako bi vršile pritisak na novinare odnosno kako bi ih ušutkale i spriječile u postavljanju neugodnih pitanja. A postavljanje pitanja jedini je način za razotkrivanje istine.
Europska komisija ne nudi gotova rješenja, ali intenzivira svoj rad u tom području.
Tražimo da države članice hitno prilagode svoje zakonodavstvo u skladu s novim europskim propisima o audiovizualnim medijskim uslugama. Tim se pravilima jača neovisnost medijskih regulatora, potiče transparentno vlasništvo nad medijima, promiče europski rad u području usluga na zahtjev, a građane, osobito djecu, djelotvorno se štiti od nezakonitog i štetnog sadržaja, među ostalim i na platformama za dijeljenje videosadržaja.
Osim toga, do kraja godine predstavit ćemo niz inicijativa za jačanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. Medijskom sektoru pomoći ćemo da se oporavi i u potpunosti prihvati digitalnu transformaciju. Opsežnim planom oporavka potaknut ćemo gospodarstvo te poduprijeti medijski sektor pritom ne ugrožavajući njegovu neovisnost. Komisija u tome ne može uspjeti sama.
Potrebna nam je pomoć vlada, političara i regulatora iz zemalja Europske unije. Svi moraju shvatiti da slobodni i neovisni mediji imaju iznimno važnu ulogu, koju nikad neće moći preuzeti društvene mreže. Sloboda tiska naše je zajedničko pravo, a ne samo pravo novinara. Danas se stoga obvezujemo da ćemo se zalagati za slobodu i pluralizam medija.
