Ledenjak na Triglavu, najvišem vrhu Slovenije, izgubio je i zadnji komadić leda te tako postao posljednja u nizu žrtava sve toplijih ljeta u Europi.
Nekad ogroman ledenjak izgubio je čak 93 posto svog leda između 1993. i 2003. i spao na nešto manje od jednog hektara leda koji prekriva sve toplije stijene, piše Guardian.
Iako su se istraživači tada pribojavali da će se ledenjak ubrzo posve otopiti, on se nekako uspio održati još 20 godina. No posljednjih pet naročito toplih godina - među kojima su bile i tri najtoplije ikad zabilježene - bile su mu kobne.
Krajem prošlog ljeta, led se mogao naći tek još u nekoliko izoliranih džepova i sveukupno prekrivao površinu od nekoliko kvadratnih metara.
Matija Zorn, ravnatelj Geografskog instituta Anton Melik, istaknuo je da Triglav „ima središnje mjesto u slovenskom nacionalnom identitetu” te da "estanak ledenjaka znači i gubitak važnog izvora podataka te pokazatelja klimatskih promjena".
„Svake sam godine znao da će leda biti sve manje. Ali svake me godine šokiralo koliko ga je zapravo manje bilo gore”, rekao je Zorn.
Ledena idila skoro je posve nastala s Alpa, a nekadašnji bijeli ledenjaci pretvorili su se u kamene pustinje za koje znanstvenici kažu da ih podsjećaju na površinu Mjeseca.
Švicarski glaciolozi prošlog su mjeseca utvrdili da je u posljednjih pet godina nestala gotovo petina švicarskog leda, a samo 2026. njegov se volumen smanjio za 5,5 posto.
U Sloveniji, koja obuhvaća jugoistočni rub Alpa, Triglavski ledenjak najveći je dio svoje površine izgubio tijekom prošlog stoljeća. Povijesne fotografije i dokumenti pokazuju da se sredinom 19. stoljeća prostirao na oko 40 hektara. Do 1946. godine, kada su znanstvenici prvi put službeno izmjerili njegovu površinu, ona se smanjila na samo 14 hektara.
Zorn, koji je prva mjerenja ledenjaka obavio 2001. godine, rekao je da ga je brzina promjena iznenađivala čak i tijekom desetljeća u kojima je ledenjak opstajao dulje nego što se očekivalo.
Mjesto na kojem je na cipele morao stavljati dereze kako bi izbjegao klizanje, svake se godine pomicalo prema vrhu kako se ledenjak povlačio.
„Topljenje je nevjerojatno. Godine 2002. izvadili smo jezgru leda za geokemijsku analizu. Bila je duboka oko pet metara. Već sljedeće godine stajao sam na istome mjestu, ali ne na ledu, nego na stijeni”, ispričao je.
Inače, Triglav je s 2864 metra najviši vrh Slovenije. Vrlo je važan dio nacionalnog identiteta i svaki će se Slovenac bar jednom u životu na njega popeti.
Drugi slovenski ledenjak, na planini Skuti, također se smanjio, ali njegov je preostali dio bolje zaštićen od sunca pa bi mogao opstati još nekoliko godina.
Zapadna Europa ove je godine zabilježila najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Procjenjuje se da su vrućine uzrokovale najmanje 50.000 smrti, uz velike dodatne štete, od propalih žetvi do prisilnog gašenja elektrana. Znanstvenici još procjenjuju razmjere štete za ekosustave.
Miha Pavšek, glaciolog i planinski vodič, upozorio je da se „priroda mijenja pred našim očima”, ali da ljudi još ne shvaćaju ozbiljnost situacije.
„S topljenjem ledenjaka odlazi i dio mene”, rekao je Pavšek, koji posjeduje fotografiju svojih roditelja snimljenu na tom mjestu 1957. godine. „Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Očito, ledenjaci nisu.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....