Slovenski premijer pred izazovom karijere, cure zanimljivi podaci s izbora: ‘Ovo je tektonski pomak‘

Dan poslije sudionici izbora se razbuđuju dok se čiste prostorije u kojima se slavilo ili tugovalo. A onda slijedi dan poslije dana poslije kad treba početi slagati koaliciju – slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar čestitala je relativnom pobjedniku nedjeljnih parlamentarnih izbora Pokretu Svoboda (PS, Pokret sloboda) i svim strankama koje su ušle u parlament te ih pozvala da što prije sjednu za pregovarački stol. Tada je potrebno stvarno političko umijeće.

Slovenija od prvih demokratskih izbora ima koalicijske vlade, rijetki su bili slučajevi kad bi jedna stranka zavladala političkim prostorom kao što je PS učinio prije četiri godine osvojivši 41 mandat od 90 u Državnom zboru (DZ, parlament). Pokojni Janez Drnovšek bio je umjetnik sklapanja i upravljanja koalicijama u kojima su bile i ideološki različite stranke, poput desnog SLS-a (Slovenska pučka stranka). Janša, vječni, dulje od 30 godina predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS), desne, uvijek je imao manjak koalicijskog potencijala zbog čega je posezao za raznim makinacijama kako bi vodio vladu. Ili potkopavao stranku na vlasti.

Premijer je pred najvećim izazovom

Robert Golob, predsjednik PS, pred najozbiljnijim je zadatkom svoje političke karijere, koju je pokrenuo prije četiri godine: formirati koaliciju s barem jednom od stranaka koje ne pripadaju lijevom bloku. Ako u tom uspije, čeka ga još veći izazov – voditi takvu koaliciju.

PS je osvojio 28,62 posto glasova, što mu je donijelo 29 mjesta u DZ-u. SDS je manje od jedan posto slabiji – 27,95 posto, s 28 ruku. Izlaznost je bila visoka, 69,33 posto.

Robert Golob

Jure Makovec/Afp

Desna koalicija NSi–SLS–Fokus osvaja 9 mjesta, Socijaldemokrati (SD) i Demokrati Anže Logara po 6, a koalicija Levica–Vesna i protusistemska stranka Resni.ca po 5. Računica formiranja većine jednostavna je: potrebno je 45 glasova da bi se formirala vlada, jer dva mjesta imaju predstavnici manjina koji u pravilu ne sudjeluju u koalicijskim pregovorima. “Tijesan ishod znači da ćemo se u nadolazećim danima i tjednima suočiti s teškim razgovorima između stranaka, jer nitko ne želi slabu koaliciju. Ali pred nama je u Sloveniji puno posla, posebno s obzirom na nepovoljnu vanjsku situaciju, na koju moramo brzo i odlučno reagirati, zbog čega nam je potrebna jaka koalicija”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar financija Klemen Boštjančič iz PS.

Janša opet nema dovoljno glasova na desnom polu; ako mu pristupe i Demokrati, ostaje na 43 ruke. Resni.ca tvrdi da s njim ne želi u koaliciju, s njom bi to bilo 48. Ni Golob nema bolju situaciju, njegov blok je osvojio 40 ruku, pa bi s Demokratima, koji su izrazili spremnost pregovora s njima, mogao doći na 46. Resni.ca je kao opcija neprihvatljiva Levici, tako da vjerojatno neće biti dio računice, iako u politici nikad ne treba reći nikad. Boštjančič je iznio važan element slovenske politike za razliku od hrvatske: veliku ulogu imaju ljudi izabrani u DZ, zastupnice i zastupnici ne djeluju isključivo u skladu sa stranačkim naputcima, već često prema vlastitim procjenama. Janša dijeli taj stav i navodi da će odluke donijeti “kada vidimo tko je izabran u ovaj parlament i je li moguće voditi razgovor o pitanju korupcije, a da se odmah ne počne dijeliti na naše i vaše”. U izjavi slovenskoj javnoj televiziji rekao je da bi bila potrebna ustavna većina razuma za ustavno sidro, za dogradnju izbornog sustava. Očito ćemo na to morati još malo pričekati. “Dopustite mi da unaprijed odgovorim na pitanje je li SDS spreman tražiti rješenja i unutar situacije koja nastaje. Uvijek smo bili spremni tražiti rješenja za dobrobit države, čak i kada smo formirali vladu, uvijek smo je formirali s onima koji su htjeli surađivati.” Ono što se nazire, po njegovu mišljenju, trenutačno ne pokazuje puno nade da će Slovenija dobiti stabilnu vladu koja bi bila dorasla tim izazovima. Zaključio je izjavom da će sljedeći izbori biti prijevremeni, “što prije, to bolje za državu”. Takav stav je i posljedica postizborne matematike koja mu ne daje mogućnost formiranja vlade bez stranke Resni.ca.

Janez Janša

Matej Druznik/Delo/Cropix/

Maja Grgič je za Delo, partnera Jutarnjeg lista, intervjuirala stručnjake. “Imamo pobjednika izbora, ali ga i nemamo, jer nijedan od predsjednika najvećih stranaka nema lak put do formiranja koalicije. Ovaj put nije moguća ni desna ni lijeva koalicija. Ovisnost o stranci Resni.ca također neće biti rješenje, jer bi imala previše moći”, rekao je politolog Miro Haček. “Opcija centra je dostupna, ali će za nju biti potrebne dvije stranke s oba pola – PS i SD te NSi i Demokrati.” Haček je također istaknuo zanimljive podatke o biračima: “Žene i stariji od 65 godina glasali su za Goloba, dok su mlađi uglavnom podržavali SDS. To su tektonski pomaci.”

Janši se sprema novi težak udarac. Europa je odahnula, a potresa između Zagreba i Ljubljane neće biti

“Prvi put u 30 godina desnica sama može formirati vladu bez liberalnih stranaka (ako pristane Resni.ca, za koju kaže da je realno desna stranka). To je velika promjena, posebno s obzirom na visoku izlaznost birača”, primjećuje Marko Hočevar, profesor Fakulteta za društvene znanosti. Još jedna karakteristika, prema njegovim riječima, uspjeh je PS u povećanju podrške u posljednja dva tjedna - najnovija afera s prisluškivanjem u konačnici im nije naštetila, već koristila. “Levica i Vesna teško će biti dio vlade, jer su PS-u potrebne i stranke desnice, što će biti teško pomiriti. Bez sumnje, Resni.ca je napravila jedan od najvećih proboja na ovim izborima, postigli su zavidan rezultat i bit će prekretnica. Mnogi to nisu očekivali. Glavna poruka ovih izbora je da se biračko tijelo okrenulo desno”, rekao je.

Kampanja je prešla u kaotično područje

Uroš Esih u Delu komentira: “Deseti parlamentarni izbori u Sloveniji održani su u izvanrednim okolnostima stvorenima, prije svega, otkrivenim stranim utjecajem na izborni proces. Po prvi put u povijesti slovenske demokracije strana sila umiješala se u izbore – izraelska paraobavještajna organizacija Black Cube. To je dodatno rasplamsalo slovensku izbornu kampanju, koja se posljedično definitivno prebacila iz pokušaja racionalnih, sadržajnih debata o budućnosti zemlje u iracionalno i kaotično područje… Koalicijski trio lijevog centra, PS, SD i Levica, smanjio se za čak 12 mandata u odnosu na izbore prije četiri godine. U duhu regresivnih promjena u zapadnim demokracijama, antisistemska i izrazito populistička stranka Resni.ca također je prodrla u hram demokracije i, kao rezultat pat-pozicije između dva ideološka bloka, postala je odlučujući faktor.”

Zaključak preuzimamo od tvrtke Verisk Maplecroft koja se bavi analizom rizika. “Nedavni skandali pojačali su političku polarizaciju i učinili izborno okruženje toksičnijim nego ikad”, tumači analitičar tvrtke Mario Bikarski za The Financial Times, dodajući da Slovenija nije u iznimno teškoj političkoj poziciji. Očekuje da će svaka nova koalicija patiti od unutarnjih trzavica, ali da Slovenija nije primjetno nestabilnija od svojih susjeda ili ostatka EU. Nije definirao na koje susjede misli, ali Hrvatska mi pada na pamet.