Mjesec ponosa (od 1. do 30. lipnja) ima još veće značenje ako se tijekom ostatka godine osjećate nevidljivo. Mnogi pripadnici LGBTQ+ zajednice u Sloveniji vrlo dobro znaju što to znači. U slikovitoj Ljubljani ne postoji četvrt, pa čak ni ulica, koja bi se doista mogla smatrati gay-friendly. Isto vrijedi i za ostale, manje slovenske gradove.
„Ako govorimo o mjestima koja su izričito prijateljski nastrojena prema LGBT osobama, nema ih mnogo“, kaže Barbara Rajgelj, odvjetnica koja u središtu Ljubljane vodi i bar u kojem se održavaju događaji za homoseksualne osobe. Rajgelj upozorava da netrpeljivost koju potiču politički čelnici sve više utječe na stanje u Sloveniji.
„Sigurna mjesta postajat će sve važnija jer nasilje dolazi odozgo prema dolje, od parlamenta preko digitalnih medija do fizičkog prostora. Vidim da ljudi postaju sve hrabriji u otvorenom iskazivanju svoje mržnje“, rekla je za Deutsche Welle.
Jasna poruka nove vlade
Prijašnjih godina Mjesec ponosa i brojna događanja koja ga prate nudili su dio takvog sigurnog prostora. Istodobno su svake godine podsjećali da Slovenija, usprkos nedostatku fizičke infrastrukture, ima živahnu LGBTQ+ zajednicu.
Ove godine, međutim, Mjesec ponosa bio je manje veseo nego inače, ponajprije zbog nedavno formirane desne vlade u Sloveniji. Vlada je odlučila da je razdoblje uoči središnjeg događaja, Povorke ponosa u Ljubljani 13. lipnja, pravo vrijeme za uklanjanje dugine zastave koja je vijorila ispred Ministarstva kulture.
U službenom priopćenju ministarstvo je taj potez obrazložilo tvrdnjom da „mora predstavljati sve građane i sve kulturne djelatnike bez obzira na njihova osobna uvjerenja, identitet ili svjetonazor“. Nije, međutim, objasnilo na koji način uklanjanje dugine zastave predstavlja LGBTQ+ osobe, niti znači li to da je udovoljavanje homofobnim stajalištima postalo službena politika.
Za vrijeme prethodne vlade lijevog centra premijera Roberta Goloba zastava je redovito bila istaknuta tijekom Mjeseca ponosa. Odlazeća vlada podigla ju je početkom lipnja, prije nego što je nekoliko dana kasnije dužnost preuzeo novi premijer Janez Janša.
Tek sad je vrijeme izaći na ulicu
Uklanjanje dugine zastave bio je jedan od prvih poteza njegove nove vlade. Za aktiviste koji se bore za prava LGBTQ+ osoba u Sloveniji to je vrlo jasna poruka. „Iako smo očekivali da će se to dogoditi, čin je imao snažnu simboličku težinu. Time nam je jasno poručeno i LGBT zajednici i društvu u cjelini da su se stvari promijenile“, kaže Simona Muršec, organizatorica ljubljanske Povorke ponosa.
Te se promjene već osjećaju, a LGBTQ+ osobe i njihovi saveznici na njih reagiraju. Ovogodišnja Povorka ponosa okupila je više sudionika nego prethodnih godina. Organizatori procjenjuju da je broj sudionika bio veći za nekoliko tisuća u odnosu na prethodna dva izdanja, što izravno povezuju sa stajalištem vlade. No izazovi su također bili veći.
Pojačane mjere sigurnosti trebale su spriječiti fizičke napade, ali nisu mogle zaustaviti verbalno vrijeđanje sudionika niti uznemiravanje izvan same povorke.
„Napadaju ih organizirane skupine mladih muškaraca koje nose fašistička i nacistička obilježja“, kaže Muršec. Dodaje da su napadači bacali jaja, gurali ljude na tlo te, kao svojevrsnu eskalaciju poteza Ministarstva kulture, oduzimali i spaljivali njihove dugine zastave.
Nasilje sa državnog vrha
„Svi ti ljudi koji dolaze napadati LGBT osobe nisu se pojavili preko noći. Takvi su zato što su političari godinama radili na tome da ih stvore, podupiru i potiču. Sada vidimo posljedice, a bit će još gore.“ Sve se to događa samo četiri godine nakon što je slovenski Ustavni sud izjednačio pravo na brak za LGBTQ+ osobe. Dvije godine poslije istospolnim parovima zajamčen je i pristup medicinski potpomognutoj oplodnji.
Rajgelj i Muršec tvrde da se nakon zakonskog priznavanja tih prava pojačala i anti-LGBTQ+ retorika. Istodobno je porastao broj verbalnih i fizičkih napada, a obje strahuju da bi se stanje pod novom vladom moglo dodatno pogoršati.
Ipak, čuju se i optimističniji tonovi. Miha Lobnik osnovao je krajem 1990-ih organizaciju Legebitra koja se bavi pravima LGBTQ+ osoba. Danas obnaša dužnost zagovornika načela jednakosti i zastupa osobe koje su bile žrtve diskriminacije.
Lobnik smatra da je nova vlada možda tek željela brzo udovoljiti krajnje desnom dijelu svojeg biračkog tijela. „U ovom trenutku ne bih bio previše zabrinut“, kaže. „Moguće je da je riječ o nekoliko signala kojima se nastoji umiriti najdesniji dio birača, ali koji neće ozbiljnije ugroziti prava ljudi.“
Ugrožena tolerancija čitavog društva
Ipak, upozorava da anti-LGBTQ+ poruke ne smiju postati „dominantne i općeprihvaćene“ jer bi to ugrozilo „otvorenije i tolerantnije društvo kakvo je Slovenija postala tijekom posljednjih 30 godina“.
To upozorenje dobilo je dodatnu težinu nakon prijedloga predsjednika Državnog zbora Zorana Stevanovića da se zabrani isticanje zastava „za koje ne postoji zakonska osnova“.
Stevanović tvrdi da isticanje simbola poput dugine zastave „dodatno produbljuje podjele u već podijeljenom društvu“.
Iako je na vlasti manje od mjesec dana, vlada koju podupire Stevanovićeva desna populistička stranka Resni.ca čini se kao jedna od onih koje najviše pridonose produbljivanju podjela u Sloveniji, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....