U početku ovog mjeseca su Luis Fernando Estrella i Luciano Benjamín Menéndez osuđeni na kaznu doživotnog zatvora zbog ubojstva mons. Enriquea Ángela Angelellija Carlettija, biskupa La Rioje.
Biskup je ubijen u kolovozu 1976, dok je na vlasti bila vojna hunta. Njegova smrt bila je predstavljena kao posljedica automobilske nesreće. Tek Luciano Benjamín Menéndez, u to doba zapovjednik Trećeg korpusa argentinske Vojske zaprijetio je otvoreno Angelelliju kada je njega zahtijevao podatke o nekima „nestalima“.
Angelelli je bio nazivan „crvenim biskupom“, jer se zauzimao za peone (težake), okrivljavao je latifundiste za njihovo izrabljivanje, poticao je sindikalno organiziranje peona, rudara, čak kućnih pomoćnica. Uspio je osnovati poljodjelsku zadrugu bezemljaša.
Odmah nakon toga u crkvu u kojoj je držao misu upala je banda huligana. Nisu ga ustrijelili za oltarom kao biskupa mučenika Romera u Salvadoru, ali su ga kamenovali za oltarom, nazivajući ga kurvom - jer su, po Starom zavjetu, prostitutke bivale kamenovane. Novine su ga zvale „Satanelli“, mijenjajući tako u njegovu prezimenu anđela Sotonom.
Argentinski episkopat ga je, uglavnom, marginalizirao. Pisao je tadašnjem apostolskom nuncij: „Ovdje svećenike policajci stalno pretresaju, a ja sam primio mnoge prijetnje smrću.“ Nuncij je bio monsignor Pio Laghi, koji je redovito igrao tenis s admiralom Emiliom Eduardom Masserom i nije se petljao u unutrašnju situaciju. Papa Pavao VI bio je pri kraju snaga i života.
Laghi je ipak pismo proslijedio u Vatikan. Ne zna se je li Sveta Stolica ikako reagirala.
O tridesetgodišnjici Angelellijeva ubojstva tadašnji predsjednik Argentinske biskupske konferencije rekao je:
„Zato što je propovijedao Evanđelje, pokrenuo je stijene i one su pale na njega, te se okupao u vlastitoj krvi.“
Tadašnji predsjednik bio je monsignor Jorge Mario Bergoglio, koga je upravo Angelelli zaredio za biskupa 1969. Postavši papom, Bergoglio je - kako se tvrdi u Vatikanu - našao Angelellijevo pismo i dostavio kopiju argentinskom pravosuđu, pomogavši da presuda, sa zakašnjenjem od 38 godina, dosegne barem preživjele ubojice. O vatikanskoj šutnji se šuti.