Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s novim problemom, iako je to vjerojatno očekivao. Bivši ukrajinski ministar obrane, ambiciozni 35-godišnji Mihajlo Fedorov, u videoobraćanju pozvao je na prijevremene izbore, ili, kako je rekao, "pronalaženje legalnog, sigurnog i realističnog mehanizma koji bi Ukrajini omogućio nastavak punopravnog demokratskog procesa čak i u kontekstu tekućeg rata".
"Ako rat potraje još godinu, dvije, tri, može li Rusija efektivno dobiti pravo određivati kada će Ukrajinci ponovno moći birati svoju vladu? Uvjeren sam da to nije slučaj. Demokracija ne može biti talac Rusije. Borimo se upravo zato što želimo ostati slobodna europska država", poručio je Fedorov, koji je bio ministar obrane od siječnja do srpnja te je postao jedan od najpopularnijih političara u Ukrajini. Kada ga je u srpnju Zelenski otpustio, navodno zbog sukoba s vrhovnim zapovjednikom ukrajinskih oružanih snaga Oleksandrom Sirskim, Fedorovljeva smjena izazvala je ulične prosvjede. Ubrzo nakon toga Sirski je također razriješen dužnosti, a prosvjedi kojima se zahtijeva Fedorovljev povratak nastavljaju se.
Prema Fedorovu, održavanje izbora bit će teško jer će biti potrebno osigurati pravo glasa vojsci, milijunima Ukrajinaca u inozemstvu i ljudima u regijama na prvoj crti bojišnice. Ali, kako je pojasnio: "Ukrajina je mnogo puta učinila ono što je svijet smatrao nemogućim. I u ovoj situaciji možemo pronaći rješenje, jer demokracija nije mirnodopski luksuz; demokracija je dio onoga za što se danas borimo", dodao je bivši ministar obrane.
I bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pridružio se onima koji zazivaju izbore iako traje rat. "Ukrajini su potrebni izbori. Ideja da ćemo održati izbore nakon rata temelji se na dvije hipoteze. Prva je da će rat uskoro završiti, a druga da će izbori nakon rata biti civiliziraniji od onih tijekom rata. Vjerujem da su obje hipoteze pogrešne", poručio je Kuleba u intervjuu za Novosti.LIVE.
Međutim, u Ukrajini se tijekom rata mogu održati samo predsjednički izbori, a parlamentarni izbori zabranjeni su Ustavom, koji se ne može mijenjati tijekom izvanrednog stanja. Predsjednički izbori također su zabranjeni, ali ne Ustavom, nego dvama zakonima (Izbornim zakonom i zakonom o izvanrednom stanju), koji se mogu mijenjati većinom glasova Rade. Drugim riječima, Fedorov i Kuleba, suprotno ukrajinskom Ustavu, žele da se izbori raspišu tijekom rata, a Fedorov vjeruje da će pobijediti i postati predsjednik.
Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) proveo je sveukrajinsku anketu javnog mnijenja. Apsolutna većina Ukrajinaca - 82% - vjeruje da će Ukrajina na kraju pobijediti u ratu, ali od njih je 59% potpuno uvjereno u to (preostalih 23% smatra da će Ukrajina vjerojatno pobijediti). Samo tri posto misli da će Rusija pobijediti, a dodatnih 16% nije se moglo odlučiti o svom mišljenju. U veljači 2024., prema rezultatima ankete KIIS-a, 89% je vjerovalo u pobjedu, a od njih je 60% u potpunosti vjerovalo u to.
Rezultati su pokazali da Ukrajinci imaju najviše povjerenja u Valerija Zalužnog, nekadašnjeg zapovjednika oružanih snaga (66% mu vjeruje, 24% ne vjeruje), Mihajla Fedorova (63% mu vjeruje, 16% ne vjeruje) i Kirila Budanova, bivšeg šefa obavještajne službe, koji je sada čelnik Ureda Volodimira Zelenskog (61% povjerenja, 22% ne vjeruje). Što se tiče Zelenskoga, vjeruje mu 56%, a 38% ne vjeruje predsjedniku države.
Čovjek kojeg Kremlj prezire tvrdi da zna kada će Putin odustati od rata: ‘To je sasvim realno‘
Visoko povjerenje u vođe Fedorova, Zalužnoga i Budanova
"Ukratko, u pitanjima unutarnje politike vidimo potražnju za novim vođama. Trenutno postoji konsenzus da je održavanje izbora sada nemoguće te da bi se izbori trebali održati nakon završetka rata. Međutim, analiza povjerenja u javne osobe pokazuje visoko povjerenje (i, najvjerojatnije, visoka očekivanja) u takve nove vođe kao što su Fedorov, Zalužni i Budanov. Zelenski također ima visoke ocjene povjerenja, ali naše druge ankete pokazuju da većina želi da netko drugi preuzme predsjedničku funkciju nakon rata. To jest, on trenutačno ima dovoljno povjerenja da ostane legitiman za ukrajinsku javnost kao šef države, ali to ne poništava želju za obnovom političkih elita u mirnodopsko vrijeme", stoji u zaključku KIIS-ovih analitičara.
Osim toga, istraživanja javnosti pokazuju da Fedorov nije jedini kandidat s izgledima za pobjedu, jer Valerij Zalužni ima još veći rejting od njega, a Kirilo Budanov samo nešto niži. Teško je vjerovati da su obojica spremna sjediti i gledati kako se Fedorov dovodi na vlast.
Novi problem za Zelenskog pojavio se u srijedu kada su Nacionalni antikorupcijski ured Ukrajine (NABU) i Specijalizirano antikorupcijsko tužiteljstvo (SAPO) objavili da provode "specijalnu operaciju razotkrivanja kriminalne organizacije". Agencije za provođenje zakona izjavile su da je organizacija djelovala pod vodstvom sadašnjih i bivših zastupnika u parlamentu te uz sudjelovanje visokih dužnosnika iz Ureda predsjednika Ukrajine. Imena nisu objavljena, a NABU i SAPO obećali su kasnije pružiti detalje.
Ali, prema riječima zastupnika Vrhovne Rade Oleksija Gončarenka, pretres se dogodio u domu Irine Mudre, zamjenice šefa predsjedničkog ureda. Zelenski je u ožujku 2024. imenovao Irinu Mudru za zamjenicu voditelja predsjedničkog ureda, a prije toga bila je zamjenica ministra pravosuđa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....