Lice Friedricha Merza u trenutku kad je doznao rezultate glasanja u Bundestagu govorilo je više od riječi: šok, nevjerica, poniženje. Unatoč matematičkoj većini koju na papiru imaju CDU/CSU i SPD, Merz nije izabran za kancelara.
Koalicija ima 328 mandata, a Merz je trebao sakupiti 316 glasova da postane kancelar. No uspio ih je prikupiti tek 310. Protiv njega je glasalo 307 zastupnika, dok je troje bilo suzdržano, a jedan listić nevažeći. Šuška se da je kandidaturu srušio tihi otpor iz vlastitih redova.
Napetost u Bundestagu nakon objave rezultata mogla se rezati nožem. Ovakvo što se još nikada nije dogodilo. Dosad su svi kancelari birani već u prvom krugu.
Kako izvještavaju njemački mediji, dok su zastupnici koalicijske vlade u tišini i pognutih glava napuštali dvoranu, zastupnici AfD-a slavili su ostankom na svojim mjestima, sa smiješkom na licu. "Merz si većinu mora osigurati sam. Od nas nije dobio nijedan glas", poručio je dopredsjednik AfD-a Tino Chrupalla dok je Alice Weidel otišla i korak dalje te je zatražila od Merza da odstupi i otvori put novim izborima. Slično mišljenje ima i Ljevica.
Dopredsjednik stranke Jan van Aken kazao je da Merz "ne spaja, nego razdvaja" i ocijenio da nema kapacitet za pridobivanje povjerenja građana. Reakcije iz redova Zelenih bile su slične. Europarlamentarac Michael Bloss sarkastično je poručio: "Kakvo iznenađenje… Tko god tako dugo dijeli, očito ne može ujediniti zemlju." Bivša ministrica Renate Künast (Zeleni) izjavila je za njemački TV kanal Phoenix da je Merz "ozbiljno oslabljen" te da sada treba preispitati ne samo njegovu kandidaturu nego i odnos parlamenta prema AfD-u.
Za CDU/CSU i SPD ovo je poraz iznutra jer na glasove oporbe nisu ni mogli računati. Tko je izdao Merza? Odgovor se ne zna jer je glasanje bilo tajno. A upravo ta anonimnost predstavlja najveći problem jer Merz ne zna kome se obratiti, tko ga je sabotirao i s kime razgovarati. Bez tih odgovora, priprema za drugi krug postaje gotovo nemoguća misija. Tehnički, novo glasanje moguće je već istog dana. No, kako doznaju Frankfurter Allgemeine Zeitung i Bild, malo je vjerojatno da će se to i dogoditi.
Drugi krug najvjerojatnije će se održati tek u petak. Postoji i mogućnost da se glasanje održi u srijedu, ali je za to prvo potrebno odobrenje dvije trećine zastupnika, što znači da su potrebni glasovi AfD-a i Ljevice.
Istovremeno, Merzov je raspored već pretrpan i sada je pitanje hoće li nešto od zakazanih sastanaka odgoditi da bi se posvetio političkoj krizi u zemlji.
U srijedu bi trebao otputovati u Pariz i Varšavu, u četvrtak se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, a u petak bi trebao biti u Bruxellesu. Jedno je sigurno: Unija ne želi riskirati da se u drugom krugu glasanja fijasko ponovi jer bi to bilo razorno za Merzov kredibilitet, ali i potencijalno za stabilnost cijele koalicije.
U redovima Unije rezultat se tumači kao alarmantan signal. I prije glasanja Merz je trpio kritike zbog brojnih ustupaka SPD-u u koalicijskim pregovorima, osobito po pitanju proračuna i migracijske politike. Mnogi konzervativci smatraju da je izdao temeljna načela stranke.
Nakon godina slabe i podijeljene vlade pod vodstvom Olafa Scholza, mnogi su se nadali da će Merz dati novi zamah, prijeko potreban u vremenu kad je Europi potrebna snažna i stabilna Njemačka. Jedan od glavnih prijepora je Merzovo prihvaćanje velikih zaduživanja za financiranje obrambenih i infrastrukturnih projekata, što je u suprotnosti s tradicionalnim fiskalnim konzervativizmom CDU-a.
Iako je njegov povijesni sporazum s SPD-om i Zelenima o oslobađanju bilijun eura za obranu i infrastrukturu, uključujući 100 milijardi za zelenu tranziciju Njemačke, naišao na pohvale u inozemstvu, domaći konzervativci, uključujući Mladež CDU/CSU-a, smatrali su da se time previše pokorio volji socijaldemokrata. Također, njegova ublažena pozicija prema imigraciji, uključujući odustajanje od obećanja o strožim graničnim kontrolama, dodatno je izazvala nezadovoljstvo među članovima stranke koji su očekivali čvršći pristup.
Politička nestabilnost se prelila i na burze. Njemački burzovni indeks DAX je pao odmah nakon objave rezultata. Analitičari upozoravaju da su tržišta računala na stabilnost velike koalicije, a sad su suočena s neizvjesnošću. "Neki očito žele gledati kako država gori", komentirao je bivši zastupnik Zelenih Volker Beck aludirajući na moguće sabotaže iznutra.
Merz definitivno nije očekivao ovakav rasplet. Dan ranije uvjeravao je da će svi članovi koalicije biti prisutni i glasati za njega. SPD-ov čelnik Lars Klingbeil bio je jednako optimističan. "Imamo većinu, kao što smo je imali i 1994. kad je Helmut Kohl izabran s četiri glasa prednosti", izjavio je Merz. No povijest se nije ponovila.
Scholz ostaje kancelar dok se ne izabere njegov nasljednik, obnašajući dužnost u tehničkom mandatu. Ustav predviđa još dva moguća kruga. Bundestag ima 14 dana da izabere kancelara apsolutnom većinom. Ako ni to ne uspije, dolazi treći krug, u kojem je dovoljna relativna većina. No tada odluku donosi predsjednik države, koji može imenovati kancelara ili raspustiti parlament.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....