Ruski radnici diljem ukrajinskog grada Mariupolja ruše zgrade i kuće koje su oštećene tijekom rata u Ukrajini. Svakog dana poruše barem jednu, a ostatke tijela koji se u njima nalaze uklanjaju zajedno s ostacima zgrada.
The Associated Press navodi da Rusi Mariupolj pretvaraju u grad-garnizon. Na ulicama se redovito mogu vidjeti ruski vojni konvoji, a ruski su radnici, vojnici i dužnosnici zamijenili tisuće Ukrajinaca koji su iz njega pobjegli ili u njemu poginuli. Spomenute ulice više ne nose ukrajinska imena već ona sovjetska. Avenija mira postala je Lenjinova avenija. Rusificiran je i natpis na ulazu u grad. Rusija se dala u uništavanje svega ukrajinskog u Mariupolju, pa i dokaza o ratnim zločinima koji se nalaze u njegovim zgradama.
To malo škola koje još uvijek rade prešle su na ruski kurikulum, telefonske mreže i televizijske postaje sada "pričaju" ruski jezik, a ukrajinska je grivnja praktički nestala. Mariupolj je prebačen u istu vremensku zonu u kojoj je Moskva. Rusi na ruševinama starog Mariupolja grade novi, ruski grad, a AP navodi da to rade sa sirovinama koje su dopremili iz najmanje jedne europske tvrtke.
Prema izračunima AP-a, u Mariupolju je iskopano više od 10 tisuća novih grobnih mjesta, a moguće je da je u gradu poginulo čak i tri puta više ljudi nego što se to ranije smatralo. Prvotne su procjene sugerirale da je u njemu poginulo najmanje 25 tisuća. Od Mariupolja je ostala samo ljuštura, a navodi se da Rusi planiraju srušiti 50 i više tisuća domova koji se nalaze u gradu.
Groblja na obroncima grada stalno rastu, a miris smrti koji je s njih dopirao jesenas se proširio gradom. Poput duha, proganja one koji su preživjeli opsadu koja je počela 24. veljače te one koji su iz grada uspjeli pobjeći. Tridesetak ljudi svaki dan obiđe mrtvačnicu ne bi li u njoj doznali kakvu vijest o članovima rodbine i bliskim osobama kojima ne može ući u trag.
Lidija Erašova brzinski je na improviziranom groblju sahranila svoga 5-godišnjeg sina Artema i 7-godišnju nećakinju Angelinu koji su joj u ožujku tijekom ruskog napada poginuli pred očima. Njezina je obitelj nakon toga pobjegla iz grada. Kada se u srpnju vratila kako bi ih ponovno sahranila, doznala je da su ekshumirani i prebačeni u jedno skladište. Dok su se Erašova i članovi njezine obitelji približavali centru grada, nisu imali što za vidjeti osim tmurnih ulica. "Gdjegod pogledate - horor. Sve je crno, uništeno", rekla je Erašova. Ni ona ni sestra njezina supruga nisu imale snage ući u skladište identificirati tijela svoje djece. Njihovi muževi, inače braća, izabrali su lijesove - jedan ružičasti i jedan plavi - te ih stavili u istu grobnicu. Erašova, koja trenutno živi u Kanadi, kaže da nijedan ruski plan obnove neće vratiti ono što je Mariupolj izgubio. "Oteli su nam živote. Oteli su nam dijete. To je toliko redikulozno i glupo. Kako obnoviti grad u kojem je toliko ljudi ubijeno", rekla je Erašova.
Rusi su odmah na početku rata ciljnike svojih pušaka i topova usmjerili prema Mariupolju. Opsada grada trajala je 86 dana, a kada je su posljednji branitelji grada u svibnju izašli iz čeličane Azovstalj, Mariupolj je postao simbol ukrajinskog otpora. Grad je tih 86 dana otpora skupo platio. Dokazi temeljitosti ruske vojske vide se i dan danas. U gradu nema zgrade koja nije oštećena. Gdjegod se pogleda - sivilo i ugljen. Najgore je to što se točan broj stradalih u Mariupolju možda nikad neće doznati. AP navodi da je tijekom posljednjih osam mjeseci samo na groblju Stari Krim iskopano 8500 novih grobnica, a moguće je da je u jednu stavljeno više pokojnika. Oko grada nalaze se još najmanje tri groblja, uključujući i ono koje su Ukrajinci sami napravili na početku opsadu. Prema AP-ovim izračunima, najmanje 10.300 grobnih mjesta razasuto je oko Mariupolja. Povrh toga, tisuće stradalih vjerojatno nikada do njih nisu ni stigli.
Kada je grad u svibnju pao, lokalne su vlasti procijenile da je dotad u ratu poginulo najmanje 25 tisuća osoba. Najmanje tri osobe iz gradskih vlasti kažu da je brojka tri ili više puta veća. Kažu da su do tog zaključka došli nakon razgovora s osobama koje su skupljale trupla s ulica.
Svitlana Čebotareva, građanka Mariupolja koja je grad napustila u ožujku, rekla je tijelo njezinog poginulog susjeda još nije uklonjeno iz njegova stana. Čebotareva se jesenas vratila u grad samo kako bi uzela svoje stvari. Ukrajinci u gradu mogu ući kada god žele te iz njega izaći, no moraju proći kontrolne točke. Čebotareva kaže da Rusi očekuju da će im Ukrajinci zbog novih stanova koje grade pokazati zahvalnost. "Ne znam kako je moguće da nam sada u zamjenu za mrtve i srušeno daju ‘slastice‘", rekla je Čebotareva, koja sada živi u Kijevu.
Rusi su zgrade koje namjeravaju srušiti oblijepili naljepnicama kako bi oni koji su u njima živjeli znali da će njihovi domovi, barem ono što je od njih ostalo, biti sravnjeni sa zemljom. AP navodi da će Rusi u konačnici srušiti više od 300 višestambenih zgrada diljem grada, što znači da će uništiti više od 50 tisuća domova. "Nije bilo rasprava. Ljudi nisu spremni", rekao je jedan mariupoljski aktivist. "Ljudi još uvijek žive u podrumima. Ne zna se gdje mogu otići."
Prema riječima jednog ukrajinskog radnika, samo Rusi čiste ulice. Žele se, tvrdi se, izbjeći nesreće. Međutim, Petro Andrjuščenko, pomoćnik gradonačelnika Mariupolja koji je trenutno nalazi u Dnjepru, vjeruje da samo Rusi sudjeluju u čišćenju kako građani Mariupolja ne bi vidjeli trupa koja se nalaze ispod krhotina zgrada i ispod ruševina. Andrjuščenko kaže da se u mnogim zgradama, pogotovo onima oko čeličane Azovstalj, nalazi između 50 i 100 tijela koje neće biti pokopane na primjeren način. Ta će stradavanja ostati nezabilježena.
Rusija polako ali sigurno zauzima i povijesnu gradsku jezgru. Rusi su u listopadu razmontirali spomeniku Holodomoru, a prebojali su i dva murala u čast Ukrajincima koji su stradali tijekom ruskog napada na Ukrajinu 2014. godine. "Mnogo vremena troše na brisanje ukrajinskog identiteta, a jako malo na brigu o građanima Mariupolja", rekao je Michael Carpenter, američki ambasador pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS). "Pred našim se očima odvija vrlo brutalni nehumani kolonijalni eksperiment."
Dok u Mariupolju ruše ostatke Ukrajine, Rusi se pripremaju za izgradnju novog grada s novim građanima. Prema pisanju ruskog novinskog portala The Village, u srcu tog novog grada nalazit će se Dramsko kazalište u Mariupolju. To je velebno zdanje bilo prvo sklonište u koje su se građani sakrili kada su Rusi na njega otvorili paljbu. Ruska je vojska 16. ožujka s dvije granate pogodila kazalište i uništilo ga. Više je stotina osoba poginulo u tom napadu, a građani rekli su da su ruševine tijekom cijelog ljeta mirisale na trupla. Rusi su oko kazališta podigli paravane kako se ostaci kazališta ne bi vidjeli, međutim mogu se vidjeti iz zraka.
U planovima za razvoj Mariupolja o kojima je pisao The Village stoji i da će se renovirati čeličana Azovstalj. Mjesto koje je postalo simbol ukrajinskog otpora trebalo bi do kraja godine postati industrijski park, no za sada nema indikacija da su ikakvi radovi počeli. Zato je ruski vojni kompleks u gradu niknuo munjevito brzo. Rusi su u Mariupolju sagradili 14 novih višestambenih zgrada. Istina, taj je broj znatno manji od broja zgrada koje će srušiti. Također, popravili su dvije bolnice koje su oštećene tijekom raketiranja grada. AP piše da se na tom gradilištu nalaze palete mineralne vune danske tvrtke Rockwool. Za razliku od brojnih drugih tvrtki, ona svoju rusku podružnicu nije zatvorila kada je Zapad Moskvi nametnuo sankcije. Građevinski materijal ne podliježe međunarodnim sankcijama. Michael Zarin, potpredsjednik Rockwoola zadužen za komunikacije, rekao je da su paneli za izolaciju koji se nalaze u Mariupolju u grad stigli bez tvrtkina znanja. Zarin je dodao da se nada da će pomoći Ukrajincima. Videozapisi nastali oko spomenutih novih stambenih zgrada svjedoče da u njima još nema namještaja, a ni osoba koji u njima žive. Oko njih su viđeni samo umirovljenici, osobe s invaliditetom te prijatelji od strane Moskve instaliranih gradskih vlasti.
Jedan je muškarac AP-u rekao da se u rujnu prijavio za smještaj te da trenutno na listi čekanja zauzima 11700. mjesto. Neki su se njegovi prijatelji plasirali između 2000. i 3000. mjesta. Međutim, jedan je stariji muškarac, koji je na listi čekanja zauzeo 9000. mjesto, već uselio u novi stan. "Ne znam kako se dijele stanovi. Ne želim nagađati", rekao je muškarac za AP. Muškarac je dodao da mu ne smeta što se ruše zgrade koje više nisu za život, ali i da nije siguran hoće li u ovom novom Mariupolju ponovno pokrenuti tvrtku.
Međutim, ruski planovi za Mariupolj ovise o populaciji koje više nema. Tisuće Mariupoljana prisilno su prebačeni u Rusiju, a tisuće su pobjegle iz grada. Andrjuščenko kaže da se u gradu trenutno nalazi oko 110 tisuća stanovnika. Prije rata ih je bilo 425 tisuća. Rusi žele da broj građana do kraja 2022. godine naraste do 212 tisuća, a da se na predratne razine vrati do 2030. godine. Andrjuščenko kaže da se u gradu trenutno nalazi 15 tisuća ruskih vojnika. AP navodi da se broj vojnika u gradu povećao otkad su Ukrajinci Ruse protjerali iz Harkiva i Hersona.
Ruski građevinski radnici koje se trenutno nalaze u grade ne djeluju kao da će skoro otići, a isto vrijedi i za liječnike i lokalne dužnosnike.
"Nema grada koji trenutno više ruski od Mariupolja", rekao je u lipnju nakon posjete gradu Dmitrij Sablin, ruski parlamentarac i rođeni Mariupoljanin. Kremlj sada ubrzano radi na tome da Ukrajinci koji su ostali u gradu pretvori u Ruse. Ruski predsjednik Vladimir Putin gradu je 15. studenog dodijelio titulu "slavnog vojnog grada" te pohvalio ljude koje je nazvao braniteljima Mariupolja, a 7. je prosinca rekao da je rat u Ukrajini Azovsko more pretvorio u rusko. To mnogim građanima Mariupolja ne smeta. Među njima je uvijek bilo onih koji su se smatrali Rusima. "Neće se vratiti onima kojima to smeta", rekla je jedna žena.
Ruska okupacija Mariupolja podijelila je obitelji i prijatelje u dvije kategorije - one koje su ostali u gradu i one koji su pobjegli. Obje se grupe trenutno nose s prošlošću i budućnošću grada.
Kada je Ivan Kaljinin pobjegao iz grada, u njemu je ostavio tijela svoje supruge Irine i njihova nerođena djeteta. Oboje su poginuli u ruskom napadu na rađaonicu koji se zbio početkom ožujka. Njegovi i njezini roditelji ostali su u gradu. Suprugu je posljednji puta vidio kada su joj počeli trudovi. Bila ga je poslala po odjeću i pelene. Za napad na bolnicu doznao je na kontrolnoj točki dok je s odjećom i pelenama u rukama hitao prema supruzi. On i njegov otac njezino su tijelo pronašli pored bolnice. "Ne znam kako sam preživio. Svake sam noći pio kako bi zaspao", rekao je Kaljinin.
On sada živi u Walesu i ne razmišlja o povratku. Ne može, međutim, ni zamisliti da živi negdje drugdje. "Prebolno mi je tamo. Možda ću se u jednom trenutku vratiti. Ipak je to moj rodni grad. Svakog dana zaspim u nadi da je sve ovo san. Onda se probudim i shvatim da nije", rekao je Kaljinin.
Mariupolj se sada nalazi na pola puta između Rusije i Ukrajini. Neki koji su ostali žele da im Rusi što prije daju isprave kako bi mogli nastaviti sa svojim životima. Za to vrijeme, na zidovima zgrada u gradu niču slova "ï". Tog slova u ruskoj abecedi nema. Mali je to čin otpora u gradu kojim sada dominira strah.