Nije Donald Trump jedini; i europske zemlje bliže Ukrajini nezadovoljne su jer Španjolska odbija izdvajati pet posto za obranu, usprkos snažnom gospodarskom rastu. S time će na summitu u Bruxellesu 23. listopada suočiti španjolskog premijera Pedra Sáncheza, najavljuje Politico. U utrci smo s vremenom, ističe Antti Häkkänen, ministar obrane Finske, koja dijeli 1300 kilometara granice s Rusijom.
Na summitu u lipnju čelnici NATO-a dogovorili su povećanje izdvajanja za obranu s dosadašnjih dva na pet posto BDP-a u roku od 10 godina, kako je to od njih zahtijevao američki predsjednik Donald Trump. Finska želi to što prije. "To je ono što naglašavamo kao zemlja na prvoj crti bojišnice: druge zemlje moraju dati pravedan doprinos, i to brzo", ističe finski ministar obrane. Vrlo je važno da se svi naši saveznici pridržavaju obveza koje smo dogovorili, pa i Španjolska, ističe Pål Jonson, ministar obrane nove članice Švedske.
Za zemlje sjevera Europe taj novi cilj od pet posto BDP-a za vojsku do 2035. prenizak je i prespor, dok ruski dronovi i avioni sve češće upadaju u europski zračni prostor. No, Sánchez je odbio prihvatiti i tih pet posto do 2035. U prošloj godini Španjolska je za vojsku potrošila samo 1,28 posto BDP-a, najmanje od svih članica NATO-a. Sánchez je najavio da će dosegnuti dva posto do kraja 2025.
Trump je prošlog tjedna upozorio Španjolsku da razmatra "trgovinsko kažnjavanje kroz carine" zbog odbijanja većeg izdvajanja za vojsku. "Jako sam nezadovoljan Španjolskom", rekao je Trump. "Razmišljao sam o tome da im dam trgovinsku kaznu kroz tarife zbog onoga što su učinili i mislim da bih to mogao učiniti", dodao je. Tehnički, ne postoji način da poveća carine mimo stope od 15 posto za sve članice EU, ali može postaviti dodatne barijere izvozu španjolske robe. Prema trgovinskom sporazumu iz srpnja, na veliku većinu robe iz EU primjenjuje se američka carinska stopa od 15 posto, trostruko veća nego ranije, dok je velika većina robe proizvedene u SAD-u na tržištu EU potpuno oslobođena carina, navodi Euronews. Uz to, EU se obvezala potrošiti 750 milijardi dolara na američku energiju, investirati 600 milijardi dolara u SAD i kupiti američke AI čipove u vrijednosti od 40 milijardi dolara do kraja Trumpova mandata.
Španjolska je lani imala rast BDP-a od 3,2 posto, a procjenjuje se da bi ove godine mogao rasti za 2,6 posto. Prema podacima Instituta Kiel, Španjolska je od veljače 2022. do kolovoza 2025. dala samo 790 milijuna eura za pomoć Ukrajini. Za usporedbu, Njemačka je poslala 17,7 milijardi eura vojne pomoći, dok je, recimo, Italija poslala 1,7 milijardi eura, a Grčka 150 milijuna. Španjolska je četvrto po veličini europsko gospodarstvo.
Španjolski politolog Pablo Simón tumači da Španjolska tradicionalno radije ostaje neutralna u međunarodnim sukobima i nerado se u njih uključuje. Kako piše NYT, još uvijek ih proganja višedesetljetna vojna diktatura Francisca Franca koja je završila njegovom smrću 1975.
Odluka o ulasku u NATO 1982. za domaću je javnost bila izuzetno kontroverzna. Kad je Madrid podržao američku invaziju na Irak 2003., milijuni Španjolaca prosvjedovali su na ulicama. To znači da u odbijanju većeg izdvajanja za vojsku i za pomoć Ukrajini Sánchez prati raspoloženje birača. Čak i kad bi htio, za to mu nedostaje politička podrška, ističe Simón, jer je protiv većih vojnih izdvajanja i krajnja ljevica u vladi, ali i najveća oporbena stranka desnog centra.
Odbijanjem zahtjeva Donalda Trumpa španjolski premijer jača imidž europskog lidera spremnog suprotstaviti se SAD-u, piše New York Times. Sánchez predstavlja Španjolsku kao liberalni odraz Trumpove Amerike. Izrazio je dobrodošlicu imigrantima i glavni je europski kritičar Izraela zbog rata u Gazi. "Španjolska već čini dovoljno", ističe španjolski premijer. "Posvećeni smo obrani, sigurnosti NATO-a i istovremeno smo jednako posvećeni obrani naše socijalne države", poručio je Sánchez nakon Trumpove prijetnje carinama.
Trenja između SAD-a i Španjolske datiraju od summita NATO-a u lipnju, kad je Španjolska kao jedina članica saveza od 32 zemlje odbila prihvatiti zajedničku odluku o povećanju izdvajanja za vojsku na pet posto BDP-a, navodi Euronews. Prema dogovoru zemalja članica, 3,5 posto bi išlo na temeljne obrambene izdatke, a 1,5 posto na ulaganja u infrastrukturu i inovacije. Sánchez je tražio izuzeće: Španjolska je tek nedavno dostigla raniji cilj od dva posto, pa bi samo bolnim rezovima u socijali mogla doseći pet posto, što ne bi prihvatili krajnje lijevi partneri u koaliciji. Jaz nadoknađuju time što, kako ističu Španjolci, sudjeluju u brojnim NATO-ovim misijama.Na kraju su članice NATO-a usvojile zajedničku deklaraciju s takvom formulacijom koja omogućava veću fleksibilnost u postizanju cilja od pet posto, u skladu sa zahtjevom Španjolske. "Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno", rekao je Trump prošlog tjedna.
Sánchez je trenutačno nepopularan, 67 posto birača ga ne podržava. Ali kad je u pitanju odbijanje većih troškova obrane, u tome ga podržava većina Španjolaca, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....