U crnogorskoj Skupštini započela je rasprava o Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, koju zapravo možemo nazvati zadnjim činom utvrđivanja crnogorske nacije i državnosti, pa i na neki način konačnog potiskivanja (veliko)srpskog identiteta iz crnogorskog nacionalnog bića. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori (crnogorsko-primorska mitropolija SPC koju vodu mitropolit Amfilohije Radović) taj zakon smatra napadom na sebe, svoj položaj i ulogu u Crnoj Gori.
Ukratko, tim bi zakonom SPC morala vratiti dobar dio svoje imovine Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, koja je trenutno nepriznata od ostalih pravoslavnih Crkava. Srbija se također uključila u cijelu priču, provučićevski mediji dižu uzbunu i pale atmosferu pišući o "zakonu kojim se legalizira otimačina srpske imovine" te otvoreno pozivaju ljude da sa "svijećama i ikonama" izađu na ulice Podgorice te se suprotstave zakonu koji u Skupštini ima dio ruku. Govore o tome da je Podgorica pod blokadom, ali činjenica jest da je policija zabranila prosvjede proruskog i prosrpskog oporbenog Demokratskog fronta, na što je pozvao njen čelnik, inače četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je osuđen zbog sudjelovanja u pokušaju puča tijekom izbora 2016. godine.
- Očekujemo i pozivamo one koji su se zakleli da će braniti Crkvu, da u trenutku kad se bude glasalo o ovom zakonu, izađu i zapriječe ulice - kazao je Mandić sa Skupštinske govornice.
- Izađite na ulicu, blokirajte cijelu Crnu Goru - pozvao je Mandić, koji se inače zalaže za ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom.
Rekao je i da za sve što radi "ima blagoslov patrijarha SPC-a Irineja".
- On nam je vrlo jasno kazao da podržava i blagoslivlja borbu vjernog naroda ne samo u Skupštini, nego na svakom mjestu - poručio je Mandić i zaprijetio zastupnicima i ministrima iz vladajuće koalicije da "ako zakon bude usvojen u mjestima u kojima žive, očekuje progon građana".
FOTOGALERIJA: Blokiran centar Podgorice zbog zakona o vjerskim zajednicama
Doduše, predsjednik Aleksandar Vučić, po svom običaju, pušta svoje "kerbere" da prosipaju žuč po Crnoj Gori i predsjedniku Milu Đukanoviću, a sam kaže da se Srbija neće miješati u unutarnje poslove Crne Gore, ali i "taman da su crnogorske vlasti i u pravu, postoje stvari od kojih se ne može pobjeći, odnosno ne možete nakon sto godina korištenja svojine reći: 'Mi sad imamo druga pravila'". (Milo Đukanović kazao je pak da je s Vučićem imao vrlo kvalitetan "prijateljski telefonski razgovor" o zakonu.)
Naime, nakon osnivanja Kraljevine SHS (Jugoslavije) 1918., CPC je ukinuta, a svu imovinu (od hramova i manastira do zemlje i posjeda) preuzela je SPC. Sada se u SPC-u i Srbiji bune jer smatraju da bi utjecaj SPC-a bio uškopljen i sužen (CPC djeluje od 90-ih godina 20. stoljeća, no većina vjernika okrenuta je SPC-u), premda je pokrenut postupak za dobivanje tomosa, odnosno priznanje autokefalnosti CPC-a u carigradskoj patrijaršiji.
Crna Gora je tako krenula stopama Ukrajine koja je uspjela dobiti autokefalnost za svoju nacionalnu Crkvu te tako ograničiti utjecaj Ruske pravoslavne crkve. To je, podsjetimo, dovelo do raskola u svjetskom pravoslavlju jer su RPC i SPC prekinule odnose s Carigradskom patrijaršijom, a u sukobu su s Grčkom (Eladskom) pravoslavnom crkvom, koja je priznala autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve. Očekuje se da bi CPC mogla dobiti, odnosno obnoviti crkvenu neovisnost jer je bila priznata od ostalih pravoslavnih Crkava do svog ukidanja.
Inače, ostale vjerske zajednice, katolička, židovska i islamska, nemaju ništa protiv zakona te su s državom potpisale i posebne bilateralne sporazume. Budući da SPC to nije učinila, nastoji ga se s njihove strane osporiti te ga proglasiti protuustavnim i antisrpskim.
- Bez vlastite, nacionalne i državne Crkve nema ništa od završnog definiranja crnogorskog nacionalnog bića. Završni čin formiranja crnogorske nacije jest autokefalnost CPC-a te zaustavljanje ovakvog po crnogorsko biće i društvo razornog djelovanja SPC-a u Crnoj Gori - kaže nam crnogorski književnik Milorad Popović i dodaje da je SPC u Crnoj Gori gotovo paradržavna, paravojna i ideološka utvrda velikosrpstva te da je "gubitkom" Crne Gore ta ideja praktički na koljenima.
- Zato je ovaj zakon od krucijalnog i gotovo povijesnog značaja za Crnu Goru - ističe nam Popović.
Ovdje treba napomenuti da DF, koji okuplja anticrnogorsku i prosrpsku oporbu, istupa protiv neovisnosti Crne Gore, tražeći njeno istupanje iz NATO-a, povlačenje priznanja Kosova te u konačnici ponovno ujedinjenje sa Srbijom.
- Doduše, usvajanje ovog zakona, za prosrpsku oporbu i velikosrpske krugove u Crnoj Gori, veći je udarac od članstva u NATO-u - kaže nam Popović.