Brnabić: ‘Nestali? A otkud Thompsonov koncert u Zagrebu s 400.000 ljudi koji viču Za dom spremni?‘

Na Forumu o proširenju Europske unije održanom 18. studenoga u Bruxellesu, okupili su se predstavnici država kandidatkinja, među kojima su bile Srbija, Crna Gora, Albanija i Moldavija.

Neposredno prije početka panela na kojem je sudjelovala Ana Brnabić, RTL-ov Mario Jurič razgovarao je s predsjednicom Narodne skupštine Srbije o ulasku Srbije u Europsku uniju te o jednom od ključnih otvorenih pitanja u odnosima Hrvatske i Srbije - pitanju nestalih osoba.

Na pitanje kada bi Srbija mogla postati članica Europske unije, Brnabić je odgovorila kako taj proces ne ovisi isključivo o Srbiji, već o volji svake pojedine članice EU.

‘Dat ću primjer - klaster 3 (pregovaračko poglavlje 3, op. a.) za koji se trudimo da bude otvoren do kraja ove godine — mi smo bili spremni i ispunili sve uvjete za otvaranje klastera 3 još 2021. godine. Sad imamo 5. konstitutivni izvještaj o napretku Europske komisije o Srbiji, koja petu godinu zaredom poziva članice da se otvori klaster 3, a on još nije otvoren. Srbija može provoditi reforme, ali je na kraju politička odluka država članica kada će biti spremne i za koga otvoriti vrata EU.‘

Na pitanje može li neriješeno pitanje nestalih osoba usporiti ili blokirati Srbiju na putu prema EU, te kako to riješiti, Brnabić je odgovorila:

‘Vidjeli smo u slučaju Sjeverne Makedonije da bilo koje bilateralno pitanje, nažalost, može zakočiti ulazak bilo koje države koja želi postati punopravni član EU, što mislim da nije u redu i nije u skladu s europskim vrijednostima jer bilateralna pitanja ne trebaju spriječiti ulazak kandidata u članstvo u EU. Vidjet ćemo hoće li bilateralna pitanja i dalje moći zaustavljati i dalje neke članice da postanu dio EU.‘

Brnabić je naglasila važnost rješavanja pitanja nestalih osoba:

‘O nestalima - to je pitanje važno i za Hrvatsku i Srbiju i bilo bi važno zajedno raditi na tome. To nije nešto na čemu mora raditi samo Srbija, nego bi i Hrvatska morala biti spremna raditi na tome.‘

Na Juričevu konstataciju da obitelji žrtava tvrde kako je problem u arhivi i dokumentaciji koja se nalazi u Srbiji, Brnabić je odgovorila:

‘I obitelji nestalih Srba, koji su živjeli u Hrvatskoj i protjerani iz Hrvatske, također kažu da u mrtvačnicama Zagreba, Osijeka, ali i Rijeke postoje posmrtni ostaci koji tamo desetljećima stoje, koje Hrvatska još nije željela identificirati, ali ono što je moje pitanje - kad pričamo o europskim vrijednostima - otkud Thompsonov koncert u Zagrebu s 400.000 ljudi koji viču ‘Za dom spremni‘? Kako je moguće da članica EU kao što je Hrvatska nije dozvolila predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da posjeti Jasenovac kao najveće srpsko stratište - ni kao privatna osoba ni kao državnik, odnosno predsjednik Republike Srbije. To je u suprotnosti s europskim vrijednostima i svakako bih voljela da se te stvari zatvore.‘