DALEKI ISTOK VRIJE

Srljaju li Kina i SAD u rat zbog Tajvana? Analitičari: ‘Ni jedna strana ne želi odstupiti...‘

Kina već dugo polaže pravo na Tajvan, koji sebe smatra suverenom nacijom. Ali Tajvan također smatra SAD svojim najvećim saveznikom

Lijevo: američki avion F-22 Raptor, američki marinac i američka nuklearna balistička podmornica klase Ohio; sredina: Joe Biden i Xi Jinping; desno; kineska nuklearna podmornica, kineski vojnici, kineski borbeni avion Chengdu J-20

 Afp/Profimedia/

Nekoliko tjedana nakon što je američki predsjednik Joe Biden upozorio Kinu zbog Tajvana, Peking je, najoštrije do sada, rekao da će 'odlučno slomiti svaki pokušaj' tajvanske neovisnosti, piše BBC.

Kineski ministar obrane general Wei Fenghe u nedjelju je, zapravo, optužio SAD da podupire neovisnost tog otoka, ustvrdivši da 'krši svoja obećanja o Tajvanu' i 'miješa se' u kineska pitanja.

'Želim da ovo bude jasno: ako se itko usudi odvojiti Tajvan od Kine, nećemo oklijevati boriti se. Borit ćemo se pod svaku cijenu i borit ćemo se do samog kraja. Ovo je jedina mogućnost za Kinu', rekao je na azijskom sigurnosnom summitu, Shangri-la dijalog, održanom u Singapuru.

Njegovi komentari stižu nakon nedavnog komentara američkog predsjednika Joea Bidena upućenog Kini da 'koketira s opasnošću' šaljući svoje borbene avione blizu Tajvana. Obećao je da će vojno zaštititi otok ako bude napadnut.

Kina već dugo polaže pravo na Tajvan, koji sebe smatra suverenom nacijom. Ali Tajvan također smatra SAD svojim najvećim saveznikom, a Washington ima zakon po kojemu Tajvanu može pomoći u obrani.

Do zaoštravanja retorike je došlo jer Kina sve češće šalje borbene zrakoplove u tajvansku zonu protuzračne obrane – koji su prošli mjesec obavili najveći broj naleta u ovoj godini – zbog čega je SAD poslao ratne brodove u tajvanske vode.

Srljaju li, dakle, SAD i Kina prema vojnom sukobu?

Potrebno je paziti na jaz

Jedan od glavnih strahova je taj da bi mogao početi rat ako Kina napadne Tajvan. Peking je ranije rekao da bi mogao povratiti otok silom ako bude potrebno.

No većina analitičara kaže da to nije vjerojatno – za sada.

Mnogo se govorilo o tome ima li Kina vojne sposobnosti da izvrši invaziju, dok je Tajvan znatno pojačao svoju zračnu i pomorsku obranu.

No mnogi se slažu da Peking priznaje da bi takav potez bio preskup i poguban - ne samo za Kinu, već i za svijet.

'Postoji puno retorike, ali Kinezi moraju vrlo pažljivo voditi računa o tom jazu ako žele pokrenuti invaziju na Tajvan, posebno dok traje ukrajinska kriza. Kinesko gospodarstvo daleko je povezanije s globalnim gospodarstvom nego rusko', kaže William Choong, viši stručni suradnik na Institutu za studije jugoistočne Azije.

Dosljedan stav Kine bio je da traži 'mirno ponovno ujedinjenje' s Tajvanom - nešto što je general Wei ponovio u nedjelju - i da će djelovati samo ako bude isprovocirana.

Jedan bi okidač vjerojatno bilo službeno proglašenje neovisnosti od strane Tajvana. Ali to je nešto što je njezina predsjednica Tsai Ing-wen dosad izbjegavala, iako inzistira da su oni već sad suverena država.

Većina Tajvanaca podržava ovu poziciju, koja je poznata kao 'održavanje statusa quo', iako njih sve manji broj kaže da žele ići u smjeru neovisnosti.

Slično tome, SAD oklijeva biti uvučen u skupi vojni sukob u Aziji, te je opetovano signalizirao da ne želi rat.

'Ne želimo novi hladni rat'

Američki ministar obrane Lloyd Austin, koji je također nazočio Dijalogu u Singapuru, rekao je u svom govoru da SAD ne podržava neovisnost Tajvana, niti želi 'novi hladni rat'.

'Obje strane se drže svog stava. Moraju izgledati čvrsto, ne žele da izgleda kao da se povlače ili odstupaju', rekao je Collin Koh, znanstveni novak u Školi za međunarodne studije S. Rajaratnam.

'Ali u isto vrijeme, vrlo su svjesni mogućnosti ulaska u izravni sukob. Motre retoriku ovog drugog širom otvorenih očiju, a obje strane pokušavaju ublažiti rizik.'

Činjenica da su se general Wei i Austin sastali na marginama Shangri-la dijaloga bila je pozitivan znak, jer je značila da su obje strane željele pokazati da su 'još uvijek spremne sjesti i razgovarati o tome, postići konsenzus i reći kako se slažu da se ne slažu', rekao je Koh.

To bi, rekao je, vjerojatno dovelo do konkretnijih razgovora između dvije vojske koji bi smanjili mogućnost pogrešnih proračuna na terenu koji bi mogli dovesti do sukoba te sveukupnog 'oživljavanja dijaloga' čega je nedostajalo tijekom administracije Donalda Trumpa.

Međutim, očekuje se da će i Kina i SAD nastaviti s ovakvom retorikom u doglednoj budućnosti.

Kina bi čak mogla pojačati svoj 'rat u sivoj zoni' osmišljen kako bi iscrpio tajvanske vojne snage i strpljenje - poput slanja više ratnih zrakoplova - ili dezinformacijskih kampanja, rekao je dr. Ian Chong, stručnjak za Kinu s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.

Tajvan je ranije optužio Kinu da vodi kampanje dezinformiranja uoči lokalnih izbora na otoku krajem godine.

U SAD-u i Kini, za sada, 'ne postoji politička volja za promjenom stajališta', posebice s obzirom na značajne događaje na vidiku - američke izbore u studenom i 20. kongres Komunističke partije Kine u drugoj polovici godine u kojoj se očekuje da će predsjednik Xi Jinping dodatno učvrstiti vlast.

'Pozitivna stvar je to što nijedna strana nije spremna na eskalaciju', rekao je dr. Chong.

'Ali deeskalacija ne znači da ćemo doći u bolju poziciju. Dakle, svi smo zapeli u ovoj poziciji neko vrijeme.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 08:13