Majstori trgovine, pletenice u kosi i zastrašujući prepadi - mnogima su ovo prve asocijacije na Vikinge, no najnovije genetske studije ljudskih ostataka iz vikinškog doba pokazuju kako Vikinzi nisu bili ograničeni isključivo na plavokose Skandinavce - štoviše, otkriveno je da je tamna kosa bila češća među Vikinzima nego primjerice Dancima u današnje vrijeme.
- Neki su zbilja bili rođeni Vikinzi, ali bilo je i onih koji su jednostavno usvojili tu kulturu - kaže prof. Eske Willerslev, koautor istraživanja sa Sveučilišta Cambridge i Sveučilišta u Kopenhagenu. Njegovo istraživanje tako je potvrdilo tezu da su Vikinzi bili genetski raznolika skupina i nisu bili čisto skandinavskih korijena.
Willerslev i kolege u časopisu Nature pišu kako su proučavali genome 442 čovjeka koji su živjeli širom Europe u razdoblju od oko 2400 godina prije Krista i 1600 godina poslije Krista, većinom iz doba Vikinga, a u studiju su uključili i postojeće podatke koji se odnose na više od 1000 drevnih pojedinaca iz nevikinških vremena i 3855 ljudi koji žive danas.
Njihovi rezultati otkrivaju da su od ere željeznog doba geni iz južne Europe ušli u Dansku, a zatim se proširili prema sjeveru, dok su u manjoj mjeri geni iz Azije ušli u Švedsku.
- Vikinzi genetski nisu čisto skandinavski - zaključio je Willerslev, a prenosi The Guardian.
Skandinavci iz vikinškog doba, čini se, ipak nisu bili jednolično stanovništvo, već su se grupirali u tri glavne skupine koje se nisu previše miješale. Tako su, primjerice, Vikinzi iz jugozapadne Švedske bili genetski slični onima u Danskoj, a genetska raznolikost pokazala se najvećom u obalnim regijama.
Daljnja analiza potvrdila je dugogodišnje stajalište da većina Vikinga u Engleskoj dolazi iz Danske, što se odražava na imenima mjesta i povijesnim zapisima, dok su baltičkom regijom dominirali švedski Vikinzi, a Vikinzi iz Norveške odvažili su se na putovanja u Irsku te na Island i Grenland. Također, ostaci iz Rusije otkrivaju da su neki Vikinzi iz Danske putovali na istok.
- Biti Viking nije čisti etnički fenomen, to je način života koji možete usvojiti bez obzira na to jeste li iz Skandinavije ili ne - rekao je Willerslev, dodajući kako bi genetski utjecaji iz 'inozemstva' prije i tijekom vikinškog doba mogli pomoći u objašnjavanju zašto su genetske varijante za tamnu kosu bile relativno česte među Vikinzima.
Judith Jesch, profesorica vikinških studija na Sveučilištu u Nottinghamu, kaže kako je ipak malo vjerojatno da će ova studija uspjeti prepraviti već postojeće povijesne knjige.
- Odavno smo odustali od popularnih mitova o Vikinzima, a nedavna istraživanja usredotočila su se na mobilnost Vikinga, na vrijeme kad su ljudi iz Skandinavije migrirali u raznim smjerovima, susretali se i komunicirali s drugim narodima, upoznavali druge jezike i kulture... Arheolozi već dugo sugeriraju da su mnoge kulturne ideje stigle do Skandinavije kroz tzv. danski prolaz, sad treba vidjeti i raspraviti što ovaj protok gena (od Danske do Norveške i Švedske) znači u smislu širenja kulture - je li se to dogodilo kao rezultat pokreta ljudi ili nekim drugim postupkom - kaže Jesch.