Stanovnici grada Valdaja u ruskoj Novgorodskoj regiji rekli su da nisu ni čuli ni vidjeli znakove velikog napada dronova tijekom noći u ponedjeljak, unatoč službenim tvrdnjama da je gotovo 100 ukrajinskih besposadnih letjelica ciljalo tamošnju rezidenciju predsjednika Vladimira Putina.
Četrnaest stanovnika grada izjavilo je za neovisni ruski medij Možem Objasnit (Možemo objasniti) da nisu dobili nikakva tekstualna upozorenja o prijetnji dronova te da nisu čuli nikakvo zujanje ili eksplozije karakteristične za napad dronova. "Te noći nije bilo buke, nikakvih eksplozija, ničega", rekao je jedan stanovnik. "Da se nešto takvo dogodilo, cijeli grad bi o tome pričao", prenosi riječi mještana neovisni The Moscow Times.
Putinova rezidencija Valdaj, poznata kao Dolgije Borodi (Dugi Borodi), nalazi se sjeveroistočno od grada i od njega je odvojena jezerom Valdaj. Stanovnici su rekli da obično znaju kada ruski predsjednik posjećuje svoju rezidenciju zbog gustog helikopterskog prometa koji prati njegov dolazak.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da su ukrajinske oružane snage pokušale izvesti "masovni" napad dronom na Putinovu rezidenciju koristeći 91 dron, a sve su letjelice navodno uništili sustavi protuzračne obrane. No, službeno izvješće ruskog Ministarstva obrane navodi da je tijekom noći iznad Novgorodske regije oboreno samo 18 dronova.
Lavrov je najavio da će ovaj navodni napad potaknuti Rusiju da revidira svoju pregovaračku poziciju o Ukrajini, ali je dodao da Moskva ne planira povući se iz razgovora sa Sjedinjenim Državama, a Kremlj je u utorak potvrdio da će postrožiti stav u mirovnim pregovorima. Lavrov je također upozorio da incident neće ostati bez odgovora, rekavši da su ruske snage već odabrale ciljeve i vrijeme za uzvratne udare.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je Lavrovljeve optužbe "lažnima" i "izuzetno opasnima", tvrdeći da Moskva pokušava sabotirati diplomatske napore za okončanje rata i opravdati nastavak udara na Ukrajinu, dok je ukrajinski šef diplomacije Andrij Sibiha pozvao zemlje da ignoriraju, kako je kazao, nedokazane navode Moskve.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov spomenuo je ukrajinsko poricanje napada bespilotnim letjelicama te kazao da mnogi zapadni mediji sudjeluju u tom poricanju. "Cilj ovog terorističkog čina je urušavanje pregovaračkog procesa", kazao je Peskov novinarima. "Diplomatska posljedica bit će postroženje pregovaračkog položaja Ruske Federacije."
Ruska vojska, kazao je, zna kako i kada odgovoriti. "Vidimo da sam Zelenski pokušava ovo poreći, a mnogi zapadni mediji, koji surađuju s režimom u Kijevu, počinju širiti priču da se to nije dogodilo", kazao je Peskov. "To je posve luda tvrdnja", rekao je Peskov, tvrdeći upravo suprotno od onoga što su izjavili svjedoci iz Novgorodske regije i čak rekavši da Kremlj neće pružiti nikakve dokaze o navodnom napadu. "Mislim da ne bi trebalo biti ikakvih dokaza ako se provodi tako masivan napad dronovima".
O Putinovoj rezidenciji u Valdaju, gradu od 14.000 stanovnika, detaljnije je pisala ruska istraživačka stranica Proekt u ožujku 2023. godine. Rezidenciju čuvaju elitne sigurnosne snage i najmoderniji sustavi naoružanja, a i eksterijer i unutrašnjost odišu neopisivim luksuzom. Izgradnja zdanja navodno je počela gotovo odmah nakon što je Putin došao na vlast na prijelazu tisućljeća. Zahtijevao je da bude oblikovana ‘kao Sankt Peterburg‘, što znači da je htio uživati u raskoši poput ruskih careva, kako je pisao Jutarnji list.
Satelitske snimke koje je objavio Proekt u sklopu priče o Valdaju kao utočištu Vladimira Putina i njegove navodne ljubavnice Aline Kabajeve, bivše olimpijske pobjednice u gimnastici, navodno prikazuju goleme posjede i nadzorne i druge postaje, slične onima koje su izgrađene u njegovim rezidencijama u Sočiju i Novo-Ogarjovu u blizini Moskve. Sustavi protuzračne obrane Pancir-1S instalirani su u obližnjem selu Jaščerovo, ali i drugim okolnim područjima.
Putinova omiljena tajna
Zaklada za borbu protiv korupcije, koju je osnovao pokojni ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni, objavila je niz saznanja o ovoj rezidenciji, opisujući je kao jednu od najvećih tajni Vladimira Putina.
Prema evidenciji o nekretninama, rezidencija se prostire na 250 hektara zemlje, od čega 150 hektara službeno pripada Ruskoj Federaciji i trajno je dostupno ruskoj tajnoj službi. Na zemljištu se nalaze razne gospodarske zgrade, uključujući skladišta, garaže, hangare i male kuće za goste. Ostatak imovine formalno je registriran na tvrtku pod nazivom Praym LLC, koja je, prema Zakladi, u vlasništvu Jurija Kovalčuka - glavnog dioničara Banke Rusija i jednog od najstarijih Putinovih prijatelja.
Na zemljištu unajmljenom od Prayma nalazi se oko 80 zgrada. Među njima su središnja četverokatnica površine 3500 četvornih metara, paviljon u kineskom stilu, drvena koliba u ruskom stilu, kupelji, saune, staja, golf teren, igralište s toboganima i VIP restoran koji uključuje kino, kuglanje, bilijar i mali kasino. Zdanje također ima vlastitu crkvu, kako je u travnju 2021. prenio neovisni ruski medij Meduza.
Nedaleko od glavne rezidencije nalazi se dvostruko veća zgrada - spa kompleks s dva podzemna kata i ukupnom površinom od gotovo 7000 četvornih metara. Tlocrti ove zgrade prikazuju solarij, bazen s plutajućim sustavom, kriogene komore, masažne kade, stomatološku ordinaciju, kozmetičku ordinaciju, odvojene prostorije za terapiju blatom i kompresijsku terapiju, bazen od 25 metara i zaseban blok za masažu.
Na drugom katu nalaze se spavaća soba, predsoblje od 200 četvornih metara, dnevni boravak od 500 četvornih metara, prostorija za posluživanje, posebno dizalo za hranu i namjenski prostor za akvarij koji zauzima 13 četvornih metara. U podrumu se nalaze sobe za osoblje i tehničke prostorije, uključujući prostorije za održavanje slane kupke i terapije blatom te prostorije za posebne komunikacije.
Prema Zakladi za borbu protiv korupcije, rezidencija Valdaj je Putinu omiljena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....