Većina balkanskih zemalja nije postigla 'minimalne potrebne standarde' u borbi protiv trgovanja ljudima, no pokazale su znatne napore da ih ostvare, stoji u godišnjem izvješću američkog State Departmenta objavljenom u ponedjeljak.
Makedonija je iznimka, uglavnom zbog velikog broja osuda u slučajevima trgovanja ljudima, te je smatrana zemljom koja je u potpunosti zadovoljila potrebne kriterije, navodi se u izvješću.
Bugarska je, s druge strane, stavljena pod 'nadzor' zbog značajnog pogoršanja stanja na tom pitanju.
Albanija je u izvješću posebno istaknuta zbog činjenice da unatoč 'znatnim naporima' tijekom prošle godine, jedan je njezin parlamentarni zastupnik, Arben Ndoka, osuđen za kaznena djela vezana uz trgovanje ljudima. Dodatak tome je i priopćenje američkog veleposlanstva u Tirani koje je sudjelovanje osuđenog trgovca ljudima u radu albanskog zakonodavnog tijela opisalo 'sramotnim'.
Izvješće State Departmenta navodi kako je broj osuda za trgovanje ljudima tijekom 2014. bio relativno malen u nekoliko zemalja, a kazne su ili uvjetne ili relativno popustljive. U drugim su zemljama kazne bile vrlo stroge, no nije ih bilo toliko.
Kosovo je primjer jedna od tih zemalja koja je imala povećani broj osuda, no trgovci ljudima su dobili blage kazne. Prošle godine kosovski su sudovi osudili 41 osobu, što je skok s 25 2013., ali su kazne bile manje od dvije godine zatvora ili umjereni novčani izdatak.
Makedonija je započela kazneni progon pet navodnih trgovaca, u usporedbi sa sedam 2013. Sudovi su osudili dvije osobe, što je najmanji broj osuda nakon 2009. Jedan je trgovac dobio dvije godine zatvora, a drugi 13 za organiziranje kriminalne grupe s namjerom krijumčarenja ili trgovanja ljudima te djecom za prisilne brakove.
Albanija je osudila devet osoba što je skok za sedam u odnosu na 2013. Svi osuđeni trgovci dobili su zatvorske kazne u rasponu od 10 do 20 godina. No, zabrinutost postoji jer vlasti ponekad trgovce ljudima kazneno proganjaju za zločin 'iskorištavanja za prostituciju' jer se dva zakona ponekad međusobno preklapaju.
Srbija je pokazala mješovit zakonski pristup trgovanju ljudima. Osuđeno je 26 osoba s kaznama između 3 i 12 godina.
U Bugarskoj vlasti nisu napravile nikakav napredak u borbi protiv trgovanja ljudima. Proganjan je vrlo mali broj osoba, a osuđeni su dobili uvjetne kazne.
Crna Gora, prema izvješću, nije nastavila s adekvatnim naporima u borbi s trgovanjem ljudima, a tijekom 2014. vlasti nisu postigle niti jednu novu osudu. U jednom je slučaju sud odbacio optužbe za seksualno iskorištavanje i prisilni rad jer su tuženik i žrtva bili u braku, unatoč činjenici da ni crnogorski ni međunarodni zakon nemaju takvu iznimku.
Hrvatska je do sada pokazala određeni napor, navodi izvješće. Pet osoba je osuđeno, u usporedbi s jednom 2013., od čega je jedna za trgovanje ljudima, a preostalih četvero za seksualno iskorištavanje. Zatvorske kazne su od jedne do šest godina.
Izvješće zaključuje kako balkanske zemlje imaju slabe sustave prikupljanja i priopćavanja informacija što njihovu analizu čini vrlo teškom, a time je i donošenje odgovarajućeg rješenja otežano.